Poreklo prezimena Kojić

3. februar 2012.

komentara: 98

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (98)

Odgovorite

98 komentara

  1. Kojić slavko

    Lepo bih bilo da se pridružite inicijativi da napravimo SABOR KOJIĆA U SREMSKIM KARLOVCIMA moj kontakt 0637310262 KOJIĆ SLAVKO

  2. Jovan

    Ja sam iz Backe Palanke,ovde ima mnogo porodica sa ovim prezimenom,za neke znam da su nam rodjaci…Znam da svi Kojici ovde slave Miholjdan (12.oktobar).Jako me zanima odakle smo dosli.Ako neko ima informaciju neka pise na [email protected]

    • Mile

      Je sam takodje iz Backe Palanke,moj otac je dosao iz malog sela u bosni nadomak Donjeg Vakufa opstina Bihac tamo su mi rodjeni i deda i pradeda,mi slavimo Sv. Nikolu

  3. Zeljko

    Postovani,
    Moje ime je Kojic Zeljko i poticem od Kojica iz Lapova, kao i gore pomenuti gospodin. Isto stablo i isti koreni, krsna slava sveti nikola, ali je moj deda uzeo svetog arhangrla mihajla da slavi tako da nam je to slava, inace porodicna slava nam je sveti nikola. Koliko sam ja saznao i koliko sam cuo, poticemo iz crne gore i dosli smo u sumadiju za vreme carnojevica. Inace iz Vrsca sam.

  4. Miloš

    Poštovani,
    moje ime je Miloš iz Vojvodine sam. Deda je iz Šumadije, tačnije iz sela Lunjevac u okolini Smedereva. Po priči koju ja znam poreklo prezimena bar naše grane vodi sa Kosova po određenom Kojadinu od koga kasnije nastaju Kojići i Kojadinovići. Inače slava mi je Sveti Dimitrije. Pozdrav!

    • Prezivali se Ranković iz okoline Smedereva,prezivali smo se Kojići do popisa sredinom 19 veka.Krsna slava sv.Dimitrije.Poreklo kažu vučemo iz Crne Gore tj.Bijelog Polja.Prvobitno kažu da smo naselili Umčare .

    • Slavica

      Poštovani Miloše, mi imamo zajedničke pretke: moj pradeda je od Kojića iz Lunjevca, poginuo na Mačkovom kamenu četrnaeste. Kućna slava i dan-danas je Mitrovdan.
      Pozdrav!

      • Draga Slavice, moj čukundeda je Ilija iz Lunjevca, bio je ako se ne varam i neka vrste starešine sela. Pretpostavljam da su on i vaš pradeda u bliskom srodatvu bili. 🙂

        Draga Slavice, moj čukundeda je Ilija iz Lunjevca, bio je ako se ne varam i neka vrste starešine sela. Pretpostavljam da su on i vaš pradeda bili u bliskom srodstvu. 🙂

    • Milos

      Pozdrav Imenjace. .. Ako si poreklom sa Kosova porodice Kojić imaš samo u Selo Vrbovac kod Vitine (slava Sv Andreja) po broju kuća i ljudi najveće porodice na kosovu 150 kuća preko 800 ljudi… Ali vidim da slavis Sv. Dimitirija naša crkva u selu nosi naziv Sv Dimitrije verovatno ste odatle slavite tog sveca a i imaš veze sa SD tamo se većina Kojić odselila posle 99′ jel su imali rodbine. .. Pozdrav

      • Vale

        Milos, imate familija u selo Vratinice u Polog, MK. Nikola Kojic iz Vrbovac dosao u Vratnice oko 1860. Do 1960g, su imali 24 kuca. Ta mahala kod nas se zove Koecevci, I Slavi Sv Arandjelovdan. Kad je Nikola Kojic dosao promenio Slavu, ali krstio prvi sin Andrej. Danas vecina Vratnicani zivimo u Detrojt, I drzimo Srpstvo. Koecevci drzi prezimina; Gavriloski, Djordjevski, Ciric I Cirovski. Oni su testirani DNK I2a, isto kao vas. Mozes naci na FB. Pozdrav

        • Milos

          Pozdrav Familijo upoznat sam sa tim moja tetka je udata selo pored vašeg u Makedoniji inače sad živi u Detroit i igrom slučaja smo saznala da su nam Koecevci iz Vratinaca dalji rod jer su došli iz našeg sela … Inace Kojici iz (Vrbovac, Vitina) su došli na Kosovu krajem 17 veka iz Sela Rotkocer Medveđa, to najstariji podatak o Kojicima.

          • Branko

            Pozdrav Milose.
            Moja majka je iz Vratnice tako da mi je rod Koecevci dobro poznat. Najverovatno ime Koecevci dolazi od Kojic pa Vratnicani su izostavili slovo j tako doslo do Koic pa Koec na kraju. Sufiks -cevci sastaje se od Koecevi (Kojici) i sufiks -ci kao mnozina.
            Stari Vratnicani pricali da su isli ranije u goste kod vas u Vrbovac. Dali je to tacno i dali znas nekog ko je bio u kontakt sa Vratnicanima ?
            Veliki pozdrav

    • Milos

      A i pored Lunjvca imate selo Vrbovac (Smederevo) istog naziva koji su naselili ljudi sa Kosova i dali isto ime još odavno. Inače Kojić sa Kosova svi slave Sv Andreju a crkvena slava je Mitrovdan.

  5. Vojislav Ananić

    KOJIĆ (k.m). Kojići (k), stare porodice u Orahovom Dolu i Ravnom (Popovo). Godine 1690. spominje se Boško Kojić, predstavnik sela Ravno. Živjeli su i u Cicrini, Grabovom Dolu i Veljoj Međi, u 18. vijeku. Slavili su Mitrovdan (84:154.158; 214/5:99). Kojići (m) su nastanjeni u Mostaru.

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

  6. Siniša Kojić

    Poštovani, da i ja dodam nešto u prilog prezimena Kojić. Naime, živim u Banatskom Novom Selu koje je kao graničarsko naselje zvanično osnovano 1765. godine.Po Sreti Pecinjačkom (Banatsko Novo Selo u 18. i s početka 19. veka) Kojići kojima ja pripadam stigli su iz Rudne (nedaleko od Arada u Rumuniji) najverovatnije 1767. godine.Da je to tačno govori i porodično predanje kao i špic name Rudnjanski.Slavimo sv. Nikolu, 19. decembra. Pretpostavljam da su Kojići u Rudnu stigli sa poslednjom Seobom Srba 1690. godine. Kojića ima i u Starčevu i Pančevu a poreklo im je iz Bosne.

  7. Vojislav Ananić

    Siniša, zaboravili ste na naseljvanje POTISKE I POMORIŠKE GRANICE u Banat 1751 – 1753. godine. Pre će biti da su Kojići bili graničari. Znam za Rudnu, bio sam u Aradu nekoliko puta, a i rođen sam u Banatu, samo na severu, blizu granice sa Rumunijom.

    Vojislav

    https://www.poreklo.rs/2014/03/09/srbi-u-pomorisju/

  8. Siniša Kojić

    Poštovani Vojislave, slažem se sa vama da su Kojići bili graničari. Moj čukundeda Đorđe Kojić (1840-1908), njegov otac Petar (1814-1857) i deda Gavrilo (rođen oko 1786) bili su graničari kao uostalom i većina stanovnika Neudorfa (Novo Selo/Banatsko Novo Selo).Njihovi preci pristigli su iz Rudne nakon ukidanja Potisko-pomoriške, odnosno formiranja Banatske vojne granice.Svakako su bili graničari i u Rudni. Međutim, nepoznat mi je sam dolazak Kojića u Rudnu.Ovo naselje pominju se u Katastigu pećke patrijaršije iz 1660. godine što bi trebalo da znači da je verovatno naseljeno još u 15. veku.Stevan Bugarski (Srpsko pravoslavlje u Rumuniji) navodi da je prilikom Seoba Srba 1690. i 1737. godine bilo naseljavanja i u Rudnu. Ovaj podatak me je naveo na pretpostavku da su moji preci pristigli u ovo naselje možda u jednoj od ovih seoba.Pretpostavka je i da su pristigli sa Kosova i Metohije i to iz okoline Uroševca. Na kraju, moram vam priznati da se kanim otići u Rudnu, evo već godinama i uvek je nešto preče. Pozdrav!

    • Saša Pančevački

      Jovan Erdeljanović u svojoj knjizi zabeležio je da postoji starinačka porodica Kojić (sv.Nikola) u Pančevu i Omoljici (takođe slave sv.Nikolu i smatraju da su starinom iz Makedonije tj. Stare Srbije). Selo Opovo nije obradio ali vam mogu reći da se u maticama još iz 1770-tih javlja Života Kojić sa porodicom (ne znam koja im je krsna slava bila ali mislim da ih u Opovu više nema). Kojići iz Bačke su se testirali, možda bi odgovore na vaša pitanja dalo DNK testiranje? Razmislite o tome.
      Pozdrav od komšije iz Pančeva !

  9. Mladen Kojic

    Postovanje,

    mi smo starosedeoci u Backoj Palanci, krsna slava Miholjdan 12. Oktobar. Dosta porodica Kojic zive u B. Palanci i svi slave istu krsnu slavu. Jedan od Kojica je radio za NASU i trenutno pise veliki rodoslov svih Kojica sa ovih prostora.

  10. Onaj s onu glavu

    U Brusniku (Negotinska Krajina, danas zvanično “naseljeno mesto Grada Zaječara”), postoje dve različite stare porodice Kojića — Kojićevi i Kojinci — jedni slave svetog Jovana a drugi svetog Srđa (Sergija i Vakha).

    Ovi potonji su poreklom iz Crne Gore od Živančevića ili Živanića — Srđevdan se nije slavio nigde drugde do kod porodica poreklom iz nekolikih mesta u zaleđu Skadarskog jezera.