Pišete rodoslov? Pitajte nas!

31. januar 2012.

komentara: 1250

Koliko puta ste slušali kako vam dede ili babe pričaju o vašim davnim precima, navodeći njihova imena, kad i gde su živeli i čime su se bavili, a da o tome danas nemate jasnu predstavu.

Krajnje je vreme da ispravite tu nepravdu prema generacijama vaših prethodnika i ostavite pisani trag o njima, u amanet onima koji će tek da dođu na svet.

Sve što treba da uradite je da napravite plan i krenete da ga sprovodite u delo!

Portal POREKLO spreman je da vam u tome pomogne dajući vam niz korisnih saveta, gde i kako da dođete do informacija, koje će upotpuniti sliku vašeg porodičnog stabla.

Nastojaćemo da, u meri u kojoj je to moguće, obezbedimo i odgovore na sva vaša pitanja i dileme, od ljudi koji su dokazani stručnjaci za rodoslovlje.

Registrujte se na Forum Poreklo i postavite temu o svom prezimenu, ili prenesite svoja iskustva o dosadašnjem traganju za svojim korenima, a naši članovi će vam rado izaći u susret i pomoći vam da otkrijete nešto više o vašem poreklu.

Pišite, postavljajte pitanja.

Nemojte da vas razočara ako odgovor ne bude brz.

Važno je da stigne.

Javite se na i-mejl:

[email protected]

Naredni članak:

Komentari (1250)

Odgovorite

1.250 komentara

  1. Jelena

    Već dugo se bavim pisanjem rodoslova i oduševila sam se kada sam pronašla ovaj sajt. Imam sreću što živim u Somboru gde postoje matične knjige od 1745 godine pa imam podatke za svoje pretke od vremena kada su se u ove krajeve doselili u Velikoj seobi 1690 godine. O vremenu pre tog perioda malo znam osim podatka da su mi preci došli iz okoline Valjeva a možda a pre toga sa Kosova. Zanima me da li još negde ima porodica sa prezimenima Maširević, Mijić i Šarčanski.Znam da Mijića ima dosta u Bosni, oko Banja Luke i u Lici, i po nekom predanju prilikom Velike seobe Srba jedan deo porodica Mijić je otišao preko Drine u Bosnu, a drugi deo u Vojvodinu. Maširevići i Šarčanski slave Sv. Nikolu a Mijići Sv. Arhanđela Mihaila.
    Bila bih zahvalna ako bi neko mogao da mi pomogne u daljem istraživanju.
    Gospođa Radmila bi mogla da pokuša da podatke o svojoj porodici iz Stapara pronađe u Istorijskom arhivu u Somboru,pošto je moguće da se tamo nalaze traženi podaci.

  2. Nemanja

    Zovem se Nemanja Pajkić, iz Golupca na Dunavu. U opštini i Arhivu Srbije, našao sve što sam i mogao iz dostupnih izvora (matičnih knjiga, popisa kneza Mihaila iz 1863. godine kao i turskih teftera iz 1831. i 1835. god.) tako da vas neću time umarati. Ono što mene interesuje vezano je za prezime i krsnu slavu, a u vezi sa porodičnim stablom. Iako je moje prezime sada Pajkić, u vreme popisa kneza Mihaila bilo je Stokić, a u turskim tefterima iz 1831. i 1835. godine pored tri brata stoji patronim “Stokin”, svi oni su se do negde početka XX veka potpisivali i bili upisivani i potpisivali se (sa izuzetkom popisa iz 1863god.) sa dva prezimena, odnosno dodoavali su i Knežević (npr:u porodičnom testamenu iz 1898god,ličnim dokumentima,knjizi umrlih).
    Ja sam za to “drugo” prezime čuo iz porodičnog predanja, a kasnije sam naišao i na pisane tragove, koje sam već spominjao, pa sam se i zainteresovao baš za njega – ne zato što aludiram na nekakve kraljeve,titule i slično, već zato što se nadam da bi mi to moglo pomoći da odem i dalje u prošlost.
    Moje konkretno pitanje bi glasilo da li bi, ako hipotetički uzmem, da je moje “staro” ili kako god bi ga shvatio, prezime Knežević moglo da mi znači i pomogne u pogledu istraživanja?
    Čuo sam o mestima koje nose naziv Kneževići, porodicama iz Crne Gore čiji su se članovi naseljavali po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, Kneževićima koji su živeli sa one strane Dunava, ali jako malo znam o tome (inače slavim Svetog Mratu i nismo menjali slavu nikada, iako u mom kraju često menjaju slave zbog placa na koji se sele itd…). Interesuje ma da li biste mi u tom pogledu mogli dati bilo kakvu smernicu.

    Hvala.

  3. Nebojsa

    Istraživajući poreklo stanovništva Mlave, Ljubomir Jovanović je početkom 20. veka Pajkiće pronašao u sledećim mestima:
    Busur:
    Pajkići (4 kuće) u Gornjoj Mali, zajedno sa Fildžponima i Neđelkonjima donjli iz Crne Reke. Slava,Sv. Alimpija.
    Oreškovica:
    Pajkići se doselili krajem 19. veka iz Ždrela, slave Veliku Gospođu.
    Trnovče:
    Pajkići starinom sa Kosova, slave Sv. Arhanđela.

    • Nemanja

      Hvala vam Nebojša na odgovoru.Znate li možda da li je neko pisao na temu(porekla stanovništva) oblast severoistočne Srbije za period-početak 19. veka?
      Hvala

      • Nebojsa

        Nema na čemu Nemanja,

        Imam još jednu knjigu koja možda krije odgovor na Vaše pitanje.Tu se ispituje poreklo stanovništva gornjeg Peka,što je nešto bliže Golupcu.
        Opširna je,pa ako nešto pronađem,a ima veze sa Vama,napisaću.

    • Leon

      Poštovani Nebojša,

      da li možda imate od ovih Pajkića iz Trnovča podatke o Milanu Pajkiću.Milan je imao ženu Lepu(vjerovatno Leposava) i sina Mišu.Milan i Lepa su rođeni negdje početkom 1900-ih,a Mišo krajem 1920-ih ili početkom 1930-ih.

      Unapred hvala,
      Leon

  4. Nemanja

    Hvala vam unapred Nebojša.
    Pogledajte prezime Stokić(koje je moja porodica nosila do negde kraja 19. veka,tek tada su uzeli Pajkić po navrndedi Pajki))kao i naravno Knežević koje smatram “starim” porodičnim prezimenom.

    • Nebojsa

      Nemanja,u monografiji “Mlava”,nisam pronašao Kneževiće i Stokiće,samo Pajkiće.

      U maloj monografiji gornjeg Peka,u selu Duboka(nedaleko od Golupca),pronašao sam Stokiće,koji su tu došli iz Šapine.Slave Sv. Alimpija.
      Kao što sam napisao u prvom postu o Vašim Pajkićima,postoji i jedna takva porodica sa istom slavom,pa možda tu postoji veza.(slave su se inače menjale)

      Ovo delo je napisano 1922. godine i takođe se ne pominju Kneževići.

      Taj okrug je,pored Vlaške i Timočko-Braničevske struje,imao i dosta doseljenika sa Kosova.

  5. Rade

    Zovem se Radosav Savić, iz Valjeva. Moj čukundeda je došao iz sela Jovanja koje se nalazi u blizini Valjeva. Znam da su moji preci došli negde iz okoline Gacka u Hercegovini oko 1770. nisam siguran kako su se prezivali (neki kažu Šćepanović, neki Šćepović,… ali niko nije siguran), znam da su zbog nečega morali da beže od Turaka. Kažu da ih je bilo petorica braće, Sava koji je došao u Jovanju, Dimitrije koji je došao u okolinu Pričevića kod Valjeva, dvojica braće koju su Turci ubili negde kod Drine i još jedan brat za koga kažu da je ostao u Gacku.
    Interesuje me da li bi ste mogli da mi pomognete da otkrijem kako se Sava prezivao i da li postoje neki zapisi u Gacku o njegovoj porodici.

  6. djordje

    Pozdrav svima,za prvo javljanje samo da pitam da li neko zna nešto više o poreklu prezimena BUDIMIR iz Like,ja imam neka saznanja pa bih da uporedim. Zanima me odakle su došli i kad se prvi put spominje prezime.
    Staviću svoj materijal čim stignem.

    • Nebojsa

      Đorđe,verovatno ti je poznato da su krajiški Budimiri srodni Rodićima iz Like?

      Inače,prezime Budimir se pominje i u Paštrovićima,daljim poreklom su iz Makedonije.

      A evo ti i nešto uopšteno o prezimenu:

      Budimir: evidentirano u Šibeniku 1772. godine; u selima Bara, Bukovača,Cimeše i Busije u Bjelajskom polju; u Grabovpima (Negotinska Krajina); u Lučićima kod Visokog (Bosna); u selu Požeranje, poreklom iz Zrmanje (Lika);frekventno u Hrvatskoj: kod Gračaca,Imotskog, Sinja, Belog Manastira, Bjelovara,Slavonskog Broda, Splita i Šibenika. Jednako je sa ličnim imenom Budimir koje prvi put srećemo 1080.godine u Supetru kod Splita. Up. toponim Budimir kod Sinja uHrvatskoj i Budimirci u Makedoniji.

  7. Miroslav

    Poštovani, dajte nam malo više informacija o Srbima iz današnje Makedonije, kao i o Srbima kojima su promenili prezime u -vski, a kojih najviše ima u Srbiji, to je jedna nemala zajednica od oko 250.000 ljudi.
    Naravno Makedoniju stavite takođe u meniju ‘zavičaji’.
    Hvala.

    • Nebojsa

      Slažem se sa tobom Miroslave,Srba ima i u Albaniji i tamo su promenili imena,ali su ostali Srbi.
      Ne znam koliko je moguće istražiti poreklo tih Srba koji su promenili prezimena u međuvremenu.
      Što se Makedonije tiče,dovoljno je reći da je ona svima ostala u pamćenju kao Stara Srbija!

  8. Marko

    Poštovani,
    Da li imate neku informaciju o prezimenu Krunić, moji su iz Opštine Arilje, Selo Vigošte.
    Slavimo slavu Sveti Luka.
    Unapred zahvlan!

    • Nebojsa

      Marko,u Vigoštu nisam pronašao Kruniće.U zapadnoj Srbiji ih je bilo u Rađevom Selu,tu su došli iz Donje Bukovice(Valjevski kraj).Slavili su Nikoljdan.

      U Vašem slučaju može biti reč o hercegovačkim,ili crnogorskim Krunićima.

      Problem je taj,što Krunića u Hercegovini ima u više mesta i nisu svi istorodni.
      Recimo Krunići u Ljubinju su poreklom iz Pive i slave Đurđevdan,u Orašju Sv. Jovana,a ima ih još sa slavama Sv. Nikola u Klepcima,dok u Anđelićima slave Aćimovdan.

      Postoje još i Krunići iz grupe Nikšića.Kao što Vam je verovatno poznato,glavna karateristika ovog plemena je upravo slava Sv. Luka,pa može biti da vodite poreklo baš odatle.

  9. peter

    Wir suchen Geschwister und Nachkommen von den Großeltern Nikola Maricic und Maria Maricic, geborene Dukovac, welche um 1940 in Hasici bei Kljuc, Bosnien gelebt haben. Weiter suchen wir 2 Brüder Mile und Rade Vojnovic, die mit der Familie Maricic verwandt sind. Mile und Rade Vojnovic sind zusammen zwischen 1920 und 1930 mit einem Schiff nach Kanada ausgewandert.

    Wer kann uns über die Familie Maricic und Vojnovic Auskunft geben.
    Danke!

  10. mistersrdjan

    Poštovani,
    Da li imate neku informaciju o prezimenu STOJANOVIĆ, moji su iz Opštine Babušnica, Selo Ostatovica.
    Slavimo slavu Sveti Nikola.

    Pozdrav za Milena Milojevic koja je postavila slično pitanje