Zadar
Na današnji dan: Umro Simo Matavulj
20. februar 1908. – Umro pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma.Rođen je u Šibeniku, 12. septembra 1852, kao jedno od petoro dece šibenskog trgovca Stevana Matavulja i Simeune Matavulj. U Šibeniku je završio osnovnu školu na italijanskom i srpskom jeziku, kao i nižu gimnaziju….
› više informacijaDigitalizovane etnološke knjige o poreklu stanovništva Srbije, Makedonije, Crne Gore, Hrvatske i BiH
Portal Poreklo daje vam linkove ka digitalizovanim knjigama u kojima se mogu pronaći brojni vredni podaci o naseljima i stanovništvu Srbije, Makedonije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine NAPOMENA: Knjige su u PDF formatu i moraju da se preuzmu (klikne se na DOWNLOAD) sa posebnog sajta. SRBIJA Centralna SrbijaDarinka Zečević – AleksandrovoBorivoje…
› više informacijaPopis Kliškog sandžaka 1550. godine – Nahije Ostrovica i Istrija Ostrovica
Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković daje prikaz knjige „Opširni popis Kliškog sandžaka 1550. godine“, u kojem se pominju Srbi nastanjeni u dalmatinskoj Zagori, Lici i Krbavi.NAPOMENA: Tekst iz knjige koju su obradili Fehim DŽ. Spaho i Ahmed S. Aličić, a priredila Behija Zlatar, prenosimo u originalu. NOVI HASOVINjegove ekselencije Cara, čuvara svijeta, neka…
› više informacijaŠematizmi pravoslavne eparhije bokokotorsko-dubrovačke
Portal Poreklo vam daje linkove ka Šematizmima pravoslavne eparhije bokokotorsko-dubrovačke iz Zadra, koji se nalaze u digitalnoj bliblioteci Gradske biblioteke u Herceg Novom. Šematizmi su poređani po godinama objavljivanja (kraj 19. i početak 20. veka), a na svaki od njih dolazite tako što ćete da kliknete na godinu koja vas interesuje:Šematizam pravoslavne eparhije…
› više informacijaFeljton: Ko su Šumadinci (51)
Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Potomci Baje PivljaninaOn je na zahtev Porte, prebačen daleko u Istru 1670.U narodnim pesmama opevani hajduk i uskok Bajo Pivljanin je istorijska ličnost. Rođen je u Rudinicama u Pivi oko…
› više informacijaBunjevačka prezimena: Jelinić – Kmetović
Portal Poreklo u više nastavaka objavljuje podatke o bunjevačkim prezimenima, koji su preuzeti iz knjige Jovana Erdeljanovića “O poreklu Bunjevaca”. Prilog poslao Aleksandar MarinkovićJELINIĆI – u Podgorju i u Lici, od 1683.godine. U jednoj listini iz 1488.god. pominje se ”Tomo ElinićЬ”, koji je bio poslat u Dubrovnik ”odЬ gospode Žarka…
› više informacijaBunjevačka prezimena: Zupčić – Jelačić
Portal Poreklo u više nastavaka objavljuje podatke o bunjevačkim prezimenima, koji su preuzeti iz knjige Jovana Erdeljanovića “O poreklu Bunjevaca”. Prilog poslao Aleksandar MarinkovićZUPČIĆI (Zubčići) – u Lici, od 1683.god.; katolici u Pridrazi kod Novigrada i u Tribanju kod Obrovca (moj dodatak – verovatno misli na Tribanj koji baš nije…
› više informacijaBunjevačka prezimena: Đanović – Zorić
Portal Poreklo u više nastavaka objavljuje podatke o bunjevačkim prezimenima, koji su preuzeti iz knjige Jovana Erdeljanovića “O poreklu Bunjevaca”. Prilog poslao Aleksandar MarinkovićĐANOVIĆI – u Subotici, od 1686.god.; katolici u južnoj Dalmaciji.ĐELMIŠI / ĐELMIĆI – u Subotici, od 1686.god.; pravoslavni Đelmići u zapadnoj Bosni.ĐOČANOVI (?) – u Subotici, od…
› više informacijaBunjevačka prezimena: Goveđin – Dunđerin
Portal Poreklo u više nastavaka objavljuje podatke o bunjevačkim prezimenima, prethodno objavljene u subotičkom nedeljniku “Dani”, koji su preuzeti iz knjige Jovana Erdeljanovića “O poreklu Bunjevaca”. Prilog poslao Aleksandar MarinkovićGOVEĐINI (?) – u Subotici, od 1737.godine.GOVORKOVIĆI – u Subotici; u južnoj Dalmaciji katolici Govorko, čiji iseljenici žive u katoličkoj Govorko-mahali…
› više informacijaSaveti iskusnog istraživača: Miroslav Niškanović
Istraživanje porodičnog stabla izazovan je, dug i nimalo jednostavan posao. Osim što podrazumeva da se čovek u njega upusti srcem i željom da sastavi što potpuniji rodoslov, neophodno je da ima i znanje kako to najbolje i najjednostavnije da učini.Etnolog Miroslav Niškanović, istraživač saradnik Etnografskog instituta SANU i autor knjiga…
› više informacija