Petrović

18. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (40)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Od Sjenice preko Krivog ViraTopalovići su prezime nastalo od turske reči „topal”-hromZa tri sela se može reći da su, bezmalo cela, sastavljena od doseljenih Timočana – Cerovac (96 odsto), Vučić…

› više informacija

18. jul 2012.

0

Feljton: Ko su Šumadinci (38)

Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Iz Deževe u LepenicuU nastanku šumadijskih naselja granična crta je Prvi ustanakPrema tome, Prvi srpski ustanak je, posle Velike francuske revolucije (1789), druga uspela revolucija u svetu koja je srušila…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Dljin (Lučani, Donje Dragačevo)

Donje Dragačevo je 1898. i 1899. godine proučavao Jovan Erdeljanović.Postanak sela i poreklo stanovništvaSelište, stara groblja i drugi ostaci iz starine sve su pouzdani znaci starijih naselja na ovom mestu. Kako su gotovo svi ostaci na strani prema Bjelici, izgleda, da su starija naselja bila bliže rečnoj dolini.Sudeći po nekolikim…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Ovsište (Topola)

Poreklo stanovništva sela Ovsište, opština Topola. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Aksić Šarko Topografske prilike.Severno od lakta koji čini Jasenica izlazeći iz Kotraške Klisure i skrećući iz pravca 3.—I. u meridijanski pravac, nalazi se Ovsište. Kuće su rasturene po jugoistočnim i…

› više informacija

Poreklo prezimena, Čoka (Gornji Banat)

Poreklo stanovništva naselja Čoka, prema istraživanju Jovana Erdeljanovića “Srbi u Banatu”. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar MarinkovićStari ljudi pričaju da je najpre selo bilo tamo gde je sadašnja katolička crkva, ”nad ritom”. Prvi su došli Čokanjski, zatim Stojančevi, Mijići, Bandići. Nijedan Mađar nije bio u selu. Zna se da je…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Kopljare (Aranđelovac)

Poreklo stanovništva sela Kopljare, opština Aranđelovac. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine. Topografske prilike.Seoske kuće se nalaze na ripanjskoj površi; nju su duboko usekli potoci Lipar i Duboki Potok, koji se u ataru ovoga sela sastaju i čine Sumorinu. Površ je jako raščlanjena Dubokim Potokom i…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Trnava (Topola)

Poreklo stanovništva sela Trnava (Gornja i Donja Trnava), opština Topola. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine. Selo je razbijenog tipa, deli se na Gornju i Donju Trnavu. U Gornjoj Trnavi su krajevi: Vrlaje, Rakićevca, Mamutovac, Prekobučje i nekoliko krajeva sa porodičnim imenima. U Donjoj Trnavi su krajevi:…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Negrišori (Lučani, Donje Dragačevo)

Donje Dragačevo je 1898. i 1899. godine proučavao Jovan Erdeljanović.Postanak sela i poreklo stanovništvaIme selu i tumačenja o njemu daju već misliti, da su Negrišori bili vrlo davno naseljeni. Ništa pak ne dokazuje bolje starinu Negrišora kao pomenuta nadgrobna ploča s latinskim natpisom.Imamo dokaz koji potvrđuje narodno predanje, da su…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Gornja Trepča (Čačak)

Gornja Trepča je selo razbijenog tipa. Podeljena je na tri kraja: Sredina Sela, Prekobanjci i Gornji Kraj.U Gornjem Kraju ove su porodice: Jovanovići (1 k.), Stankovići (1 k.), Andrići (1 k.), Mijailovići (2 k.), Milići i Pejovići (8 k.), Gojkovići (2 k.), Petrovići (9 k.), Miloševići (3 k.), Mršovići (10…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Majur (Šabac)

Poreklo stanovništva sela Majur kod ŠapcaDoseljeni u 18. veku:BELJIĆI (Aranđelovdan, 10-5 k), iz Hercegovine.ISKIĆI (Jovanj­ dan, 10-2 k), iz Bosanske Krajine; pred sam ustanak, doselili u Stražu (Jadar), i Majur.MARKOVIĆI II (Nikoljdan, 3 k), ranije se zvali Sekulići; došli iz Hercegovine u Semberiju, a zatim – u Majur, i Tabanović;…

› više informacija