Poreklo

19. april 1867. Turski izaslanik predao je na Kalemegdanu knezu Mihailu Obrenoviću ključeve Beograda i drugih srpskih gradova iz kojih se povukla turska posada. Kao simbol osmanske suverenosti nad Srbijom ostala je turska zastava, uz srpsku, na zidinama Beogradske tvrđave. Na mestu na kom je pročitan ferman sultana Abdul Azisa…

U Hrvatskoj je objavljena knjiga enciklopedijskog formata “Hrvatski prezimenik” akademika Petra Šimunovića, u kojoj objašnjava nastanak i istoriju hrvatskih prezimena, a među hiljadu najučestalijih nalazi se i prezime Milošević To prezime u ratnim godinama u Hrvatskoj nije bilo lako nositi, bez obzira što je reč i o hrvatskom prezimenu, a…

Profesorka Zagorka Vavić-Gros napisala knjigu o nastanku naših prezimena. Najčešće nastali prema imenima svetaca MNOGO je mastila potrošeno u traganju za poreklom naših prezimena. Na tom tragu je i knjiga „Prezimena su čuvari našeg jezika“ Zagorke Vavić-Gros. Ova profesorka u penziji pronalazi više od četrdeset načina po kojima su srpska…

17. april 1941. – Oficiri bojnog broda Kraljevske ratne mornarice Jugoslavije Milan Spasić i Sergej Mašera potopili su u Tivatskom zalivu razarač “Zagreb” i potonuli zajedno s njim, odbivši da izvrše naređenje o predaji broda italijanskoj mornarici posle kapitulacije Jugoslavije. Milan Spasić (1909-1941.), mornarički poručnik Kraljevske jugoslavenske vojske, osnovno školovanje…

Prezime Sekiz potiče iz Like, a zabeleženo je u mestima Bunić, Otočac, Ponori, Škare. Kako nam je napisao naš vredni saradnik Milan Sekiz, koji je poreklom iz sela Ponori, porodica Sekiz slavi Svetog Arhiđakona Stefana. Milan navodi da je pronašao mnoštvo Sekiza u Turskoj, tačnije u Istanbulu, u delu grada…

Analizom Y hromozoma moguće je utvrditi geografsko poreklo davnog pretka po direktnoj muškoj liniji. Ova istraživanja rade se u beogradskom „DNK centru za genetiku“, čiji su stručnjaci, specijalno za portal Poreklo, uradili zanimljivo ispitivanje praporekla i srodstva dva čoveka istog prezimena i iste krsne slave Da li u vašim venama…

Ako su vam se sa babine slovenske strane sparivali sa nekim od ilirskih starosedelaca, a uz to bili i sa Vikinzima koji su odnekud banuli u naše krajeve, dok su se dedini germanski preci u dokolici petljali sa Feničankama i keltskim ženama, zadovoljavate sve najnovije genetičke uslove da se deklarišete…

Portal Poreklo objavljuje spisak austrougarskih plemića. Između ostalih, ovde se navode i srpska (među njima i neka hrvatska) plemićka prezimena: Avramović, Adamović, Aleksić, Atanasijević, Atanasković, Avakumović, Babić, Belošević, Bobić, Bogopanjković, Bogunović, Borota, Bošnjak, Brković, Budisavljević, Cvetković, Damjanović, Danilović, Đaković, Dobranić, Dobrić, Dobrinović, Dragić, Dragojlović, Filipović, Đurović, Glavinić, Gojković, Grahovac, Halavanja…

Prezimena Ćuk, Zec, Zvijer, Zlikovac, Likokur, Golub, Golo, Grebo, Oroz, Bitanga, Pelikan, Pištalo, Palikuća, Popara, Rikalo, Šutalo, Tupanjac, Trutina, Toljaga, Divljan, Derikučka, Vreća, Motika, Mutilović, Čutura, Prdavac, Palikuća, Krtolica, Kukolj, Kokot, Koljibaba, Koljivrat… samo su neka u dugačkom nizu neobičnih porodičnih obeležja nastalih u Bosni i Hercegovini tokom austrougarske vlasti…

Gruntovne i zemljišne knjige su, kako za portal Poreklo kaže etnolog Miroslav Niškanović, jako važne u potrazi za precima. U tursko doba to su bili pomenuti tefteri, a u Austrougarskoj i u Mletačkoj republici – katastar. Turski tefteri: Kako koji sultan je dolazio na vlast, tako je tražio da vidi…