Poreklo stanovništva sela Bugar, opština Bihać. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Stanje iz 1925. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Na delu karsne zaravni gde je probija uska klisurasta dolina Korane i postaje međa između Hrvatske i Bosne leži skorašnje naselje Bugar. Od Rujnice rastavlja selo dolina potočića Gatice.
Tip sela.
Selo je pretežno razbijeno u srodničke grupe, rasturene oko vrtača i dolenjaka. Jedva se primećuje izvesna težnja za zbijeni tip ili bar da grupe imaju izvesni red kao prelaz zbijenom tipu naselja. Tu težnju preneli su naseljenici iz Korduna, gde i plastika sili na razvijanje toga tipa, a i austrijska vojnička uprava iza Svištovskog Mira na to je znatno uticala, kad je parcelirala i naseljavala Kordun.
Naselje se deli na: Gradina, Bugar Ponor, Živulja i Šanac.
U Gradini su:
Borići 2 k., Štrbac 1 k., Grković 1 k., Grba 1 K., Čavić 1. k., Zobenca 1 k., Kesić 1 k., Smiljanić 1 k., Ivančević 4 k., Grgić 1 k., Vranić 1 k., Veselica 1 k., Devići 2 k., Koturi 2 k. i Dmitrovići 3 k.
U Bugaru su:
Koturi 4 k., Ivančevići 2 k., Veselica 1 k., Zubović 1 k., Gravora 1., Grgić 1 k. i Zobenica 2 k.
U Ponoru su:
Beuk 2 k., Kosanović 1 k., Zobenice 2 k., Ivančević 2 k., Radakovići 2 k., Marković 1 k. i Radmanović 1 k.
Na Šancu su:
Poznan 1 k., Lalić 2 k., Miljković 1 k., Zobenice 2 k., Cvjetićanin 2 k., Grkovići 2 k., Studeni 4 k., Kesić 1 k., Kukići 4 k. i Pjevac Z k.
U Živulji su:
Vukelići 5 k., Batinić 1 k., Panjak 1 k. i Malbaša 1 k.
Svega je u selu 35 porodica sa 79 kuća.
Privreda.
Kad su naselili iza okupacije i uskrčili šume zemlje su bile „nove“ i „izležane“ pa je rađalo, osobito proso. Tada su i „ozgodnili“. Posle je zemlja izorana „istanjila“ i selo je počelo da siromaši dok nisu pošli po radovima u “Prajsku” i Ameriku. Nešto su se povratili i živnuli, ali mnogi su se „zabarabili“ na radu.
Imena.
Selo je dobilo ime od planine i gradine Bugara, gde je mnogi, vele, napadnut od hajduka „zabugario“.
Crnjina Pećina po nekakvu Crnji, koji je stojao u Rujnici. Šanac po iskopanu šancu iz nekakve borbe o kojoj neznaju ništa dapričaju.
Starine.
Na Gradini Bugaru raspoznaju se tragovi građevine. Nađene su i rimske cigle. Izgleda da je uz rimsku građevinu podignuta i srednjovekovna utvrda.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Prostor sela je bio pre okupacije „stena timor planina“. Pred okupaciju su naselili najpre:
-Gatale 3 k. iz Bjelajskog Polja, gde su se zvali Matijevići. Slave Đurđevdan;
-Paravinja 2 k. (Jovanjdan) iz Čerkezovca i:
-Borići 2 k. (Jovanjdan) iz Bukovice.
Sa Korduna su posle okupacije a iz starinačkih porodica:
-Ivančevići 9 k. (Miholjdan) iz Kršlje (gde ih ima oko 20 k.);
-Beuk 2 k. (Miholjdan) iz Mašvine;
-Pjevci 3 k. (Đurđevdan) iz Leskovca;
-Vukelići 5 k. (Đurđevdan) iz Jasenice;
-Grba 1 k. (Đurđevdan) iz Plaškog i:
–Grkovići 3 k. (Đurđevdan) iz Mašvine.
-Dmitrovići 3 k. (Slave Nikoljdan) su iz Kršlje.
Sa Juga su „potekli“ pa „pali“ u Ravne Kotare. Iz njihovog je plemena vele, legendarni junak sa Kotara, Stojan Janković. Iz Dalmacije nasele pod Gomilu, a odatle za Laudanova Rata pređu na Kordun.
C Juga su izgleda po prvobitnom poreklu, a prošli kroz Dalmaciju i Liku i preko Bosanske Krajine za Laudanova Rata na Kordun, a odatle posle Okupacije:
-Studeni 4 k. (Nikoljdan) iz Željave;
-Panjak 1 k. (Nikoljdan) iz Sadilovca;
-Cvjetićanin 2 k. (Jovanjdan) iz Sadilovca;
-Marković 1 k. (Nikoljdan) „ispod“ Mašvine;
-Radakovići 2 k. (Nikoljdan) iz Mašvine;
-Gravara 1 k. (Jovanjdan) iz Ljeskovca;
-Miljković 1 k. (Arhanđelovdan) iz Mašvine;
-Lalići 2 k. (Arhanđelovdan) ispod Lipovače;
–Poznan 1 k. (Jovanjdan) iz Mašvine;
-Zubović 1 k. (Arhanđelovdan) iz Korjenice;
-Koturi 4 k. (Nikoljdan) iz Kršlje;
-Veselica 2 k. (Arhanđelovdan) iz Sadilovca, gde su se zvali Sekulići, i radi babe „veseličaste“ prozvali ih Turci Veselice;
– Grgići 2 k. (Stefanjdan) iz Sadilovca i:
-Kesići 2 k. (Nikoljdan) iz Sadilovca.
Sa Korduna, ali ne znaju dalje poreklo:
-Zobenice 5 k. (Sv. Vasilija) iz Sadilovca;
-Batinić 1 k. (Jovanjdan) iz Grabovca;
-Radmanović 1 k. (Jovanjdan) iz Sadilovca;
-Kukići 4 k. (Nikoljdan) iz Leskovca:
-Malbaša 1 k. (Arhanđelovdan) iz Plaškog;
-Dedići 2 k. (Jovanjdan);
–Vranić 1 k. (Nikoljdan) obamro;
–Zatezalo 2 k.;
-Smiljanić 1 k. (Jovanjdan) iz Leskovca i:
-Čavić 1 k. (Jovanjdan) iz Grabovca.
Pre 15 g. je naselio:
-Štrbac 1 k. (Đurđevdan) iz Suvaje. Bio kod ujaka Jove Jožića pa kupio posed u Bugaru i naselio.
IZVOR: Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.




21. jul 2024. u 16:41
Ilija
Zaseoci Rastovača, Brezik, Zmijenjak i Čerkezovac koji su pripadali Gornjoj Gati, su između dva svetska rata , najverovatnije formiranjem Vrbaske banovine 1939. godine pripojeni naselju Bugar (Bihać). Danas je delimično naseljena Rastovača i Zmijenjak, dok je ostali prostor pust i pretvoren u lovište. Sve je zaraslo u šipražje i šumarke. Spomenik podignut žrtvama 2. svetskog rata je srušen u junu mesecu 1992. godine i od njega je uklonjen svaki trag.