Poreklo stanovništva sela Donji Petrovići, opština Krupa na Uni. Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Stanje iz 1925. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Na zaravni s obe strane Mlake Rijeke i do rečice Vojskove leži naselje Donji Petrovići. Iz spleta kosa Basarev Klanac izvire više potočića koji se slevaju y Mlaku Rijeku i time čine bregovito zemljište.
Tip sela.
Selo je razbijeno u srodničke grupe, rasturene po kosama i oko dolenjaka. Ima tri dela. Grabovac je između Mlake Rijeke i Vojskove. Lipa je do Buševića, a Donji Petrovići do Osredka.
U Grabovcu su:
Drobac 1 k., Kovačević 1 k., Ugarčine 3 k., Erceg 2 k., Miloševići 3 k., Čubrilo 2 k., Radusin 1 k., Plavšić 1 k., Mandić 1 k. i Karan 1 k.
Na Lipi su:
Ličine 2 k., Rađenović 1 k., Mamlići 3 k., Karan 1 k., Ševići 5 k., Škorić 1 k., Kljajić 1 k., Praštalo 1 k., Grbić 1 k., Novakovići 2 k., Vržine 2 k. i Drljača 1 k.
U Donjim Petrovićima:
Ercezi 3 k., Latinovići 1 k., Kličković 1 k., Štrpci 10 k., Jazići 3 k., Radulović 1 k., Milešević 1 k., Novakovići, 3 k., Mačkići 3 k., Radusin 4 k. i Serdar 1 k.,
Svega je u selu 30 porodica sa 71 kućom.
Privreda.
Selo se pretežno bavi zemljoradnjom. Oseća se više gajenje šljivaka i veća se pažnja obraća gojenju svinja. Ima ih i na radu u Americi. U selu je 1 kovač, 1 dunđer, a jedan trguje blagom.
Imena.
Zbjegovina, jer su tu bili u zbjegu uz Bunu. Na raseljene porodice podseća: Bjelajčevo Brdo, Radekina Kosa i Stančevića Brdo.
Starine.
Na kosi Zvjeruši više Vojskove raspoznaju se ostaci starog naselja. Na Crkvini vide se tragovi manje građevine. Sva je prilika da je tu bila crkva pre Turaka.
Postanak sela a poreklo stanovništva.
Pre 100 g. doselili su:
-Štrpci 10 k. od Unca. To je starinačka po svoj prilici srpska vlasteoska porodica. Ima ih po svoj Krajini i Slavoniji. Jedni slave Đurđevdan. Od iste je porodice jedan odselio više Banjaluke i od toga je i onaj David Štrbac iz slavne Kočićeve satire „Jazavac pred sudom“. Slave Nikoljdan.
Iza njih su doselili:
-Ličine 2 k. (Đurđevdan) iz Like, gde su se zvali Radulovići i:
-Milinovići 3 k. (Đurđevcan) iz Polja, gde su se zvali Vranješi.
Pre prve Bune 1858. doselili su:
-Ševići 5 k. (Lučindan) iz Like;
-Drobac 1 k. (Đurđevdan) iz Velike Rujiške i:
-Radusin 5 k. (Miholjdan) iz Like.
Iz Bjelajskog Polja su pre okupacije:
-Latinovići 2 k. (Jovanjdan);
-Radulović 1 k. (Nikoljdan);
-Kapani 2 k. (Đurđevdan) sa Boboljusaka i:
-Praštalo 1 k. (Nikoljdan) iz Lušci Palanke.
Iz Like su pre okupacije:
-Mamlići 3 k. (Nikoljdan);
-Ugarčine 3 k. (Nikoljdan);
-Čubrile 2 k. (Lučindan);
-Novakovići 3 k. (Arhanđelovdan) sa Popine;
-Grbić 1 k. (Srđevdan);
-Serdar 1 k. (Jovanjdan);
-Jazići 3 k. (Jovanjdan);
-Vržine 2 k. (Nikoljdan);
-Novaković 2 k. (Jovanjdan);
-Kljajići 1 k. (Sv. Vasiliju) i:
-Plavšić 1 k. (Đurđevdan).
Pre Okupacije su:
– Mačkići 3 k. (Nikoljdan) od Sane i:
-Milešević 1 k. (Tomindan) iz Osredka;
-Ercezi 7 k. (Đurđevdan) iz Rakana;
-Kovačevići 1 k. (Sv. Stevana Dečanskog);
-Škorić 1 k. (Nikoljdan) iz Vranjske;
-Rađenović 1 k. (Đurđevdan) iz Matavaza i:
-Drljača 1 k. (Trifunjdan) ispod planine.
Iz Like posle Okupacije:
-Mandić 1 k. (Đurđevdan) i:
-Kličković 1 k. (Jovanjdan).
IZVOR: Prema knjizi „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)