Čavoglave (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)

Selo Čavoglave kod Drniša (Dalmacija) nalazi se na jugoistočnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Svilaje. Dobilo je naziv po prezimenu Čavloglav. Stari naziv bio je Čujak. a tokom turske vladavine zapisana je baština Tvrdočević/Tvrtković koju su držali stanovnici Treskala (danas Umljanovića). Iz 1611. postoji mletački zapis o selu Tvrtković, zvanom Čavloglave. Rod Čavloglava je bio dio vlaškog plemena Radonjića. Juraj Čavloglav je 1542. zakupio pašnjake u Slivnu kod Unešića, dok se u njemu 1558. pominje Ivan Čavloglavović. Za Ljubostinje, odmah do Slivna, postoje podaci da su u tom periodu došli vlasi iz Treskala. U Treskalama (Umljanoviću) je 1528-1530. bio Radovan Kalovaglave, što upućuje na prezime Čavloglav. Selo je do prve polovine 18. vijeka u rimokatoličkim matičnim knjigama zapisivano kao Čavloglave, a kasnije se gubi slovo “l”. Stanovnici Čavoglava pripadaju rimokatoličkoj župi Kljake i tamo se sahranjuju.

Popis stanovništva 1830. godine: rimokatolika 374  (ukupno 374).

Popis stanovništva 1991. godine: Hrvata 285 (ukupno 285).

RIMOKATOLICI

MATIĆ

  • 1620. Jurko Matić iz Čipčića (prostor Kljaka i Čavoglava); 1706. Jure Matić dobio Juru iz Čavoglava; 1735. umro Nikola Matić; 1756. Toma i Juko Matić; 1948. godine popisana su 83 Matića u Čavoglavama.

JUKIĆ (ogranak Matića)

  • 1756. Juko Matić; krajem 18. vijeka Jakov Jukić; 1948. godine popisano je 46 Jukića u Čavoglavama.

GORETA

  • 1706. Ivan Goreta dobio Franu; 1756. Miše Goreta; 1948. godine popisan je 71 Goreta u Čavoglavama.

MIKULIĆ (nadimak Abram u 19. vijeku)

  • 1708. Abram Mikulić; 1756. Abram Mikulić; 1948. godine popisano je 26 Mikulića u Čavoglavama.

PAUK (u 19. vijeku nadimak Kanaet)

  • 1707. Martin Pauk; 1708. Ilija i Mate Pauk; 1711. Stipan Pauk; 1712. Marko Pauk; 1756. Martin, Marko, Stipan i Nikola Pauk; 1948. godine popisano je 48 Pauka u Čavoglavama.

RADOŠ

  • 1707. Božo Radoš; 1711. Klara i Cvita Radošević; 1756. Ivan i Jure Radoš; 1948. godine popisano je 6 Radoša u Čavoglavama.

GOTOVAC 

  • 1813. Stipan Gotovac dobio Filipa; 1948. godine popisano je 28 Gotovaca u Čavoglavama.

BLAŽEVIĆ

  • 1706. Dujam Blažević; 1707. Ivan Blažević; 1711. Jure i Josip Blažević; 1712. Božo Blažević; 1756. Vule, Mate, Božo, Pavle, Stipan i Nikola Blažević; 1948. godine popisano je 88 Blaževića u Čavoglavama.

ŽURIĆ

  • 1712. umro Pavle Žurić; 1756. Luka (od njega nadimak Lukenda), Cvitko, Ivan i Šime Žurić; 1948. godine popisano je 27 Žurića u Čavoglavama.

ŠARAN (ogranak Žurića)

  • 1757. Mile Šaran dobio Milu; 1766. Ivan Šaran dobio Antu; početkom 19. vijeka u matičnim knjigama zapisivani kao Žurić-Šaran; 1948. godine popisano je 17 Šarana u Čavoglavama.

BUOVAC

  • 1712. Ante Buovac; 1756. Ante Buovac; 1948. godine popisano je 11 Buovaca u Čavoglavama.

JELIĆ

  • 1756. Brne Jelić; 1948. godine popisana su 23 Jelića u Čavoglavama.

PERKOVIĆ

  • 1711. Mio Perković; 1756. Petar i Ante Perković; 1948. godine popisana su 22 Perkovića u Čavoglavama.

PILIĆ

  • 1707. Josip Piljić; 1711. Nikola Piljić; 1712. Frane Piljić; 1756. Mate i Josip Pilić; 1948. godine popisano je 13 Pilića u Čavoglavama.

SEREZLIJA

  • 1713. Vid Serezlija; 1756. Luka Serezlija; 1948. godine popisane su 4 Serezlije u Čavoglavama.

BEŠLIĆ/BEŠLIJA 

  • 1712. Ivan Bešlić; 1948. godine popisano je 6 Bešlija u Čavoglavama.

DABRO

  • doseljeni iz Kljaka; 1948. godine popisano je 14 Dabra u Čavoglavama.

PULIĆ (u 18. vijeku)

  • 1756. Mate Pulić

ZELIĆ (u 18. i 19. vijeku)

  • 1712. Jure Zelić; 1756. Nikola Zelić; 1842. umro Nikola Zelić pok. Ilije.

PIPUNIĆ (u 18. i 19. vijeku)

  • 1707. Miho Pipunić; 1756. Josip Pipunić; 1810. umro Mio Pipunić Božin.

ŽARKOVIĆ (u 18. i 19. vijeku)

  • 1756. Ante Žarković.

Izvori:

  • Mletački katastri i matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih (istraživački rad autora).
  • Podaci iz turskog perioda su preuzeti iz knjige “Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528-1604)”, Aleksandar Jakovljević i Neven Isailović, 2019. god.
  • Podaci iz mletačkih dokumenata 17. vijeka (Mikelići, Čipčići i Čulinovići) su preuzeti iz knjiga Kristijana Jurana – “Morlaci u Šibeniku između Ciparskog i Kandijskog rata”, 2015. god, i “Stari i Novi stanovnici Šibenika i njegovih predgrađa u drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća”, 2016. god.
  • Podaci o prezimenima sa popisa stanovništva 1948. godine preuzeti su iz “Leksika prezimena SR Hrvatske”, 1976. god.
Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.