Selo Pčelić se nalazi u Zapadnoj Slavoniji, Opština Suhopolje, blizu grada Virovitice.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Pčeliću je živelo 407 stanovnika, dok ih je na popisu stanovništva iz 1991. godine bilo 565 (od čega 195 Srba ili 34.51% ukupnog stanovništva).
U Pečiliću su nekada živele ili i danas žive sledeće porodice.
Šajatović, Nikoljdan – po predanju došli iz Dalmacije, odnosno iz Zagore u okolini Šibenika; Solar, Đurđevdan – najverovatnije iz Bosne; Vračarići, Jovanjdan – jedna su od najstarijih porodica u selu; Plačković, Nikoljdan; Vukomanović, Jovanjdan; Lužaić, Đurđevdan; Panić, Đurđevdan; Trbojević, Vasilijevdan; Srdić, Jovanjdan; Kurjaković, Sv. Stefan Dečanski; Popović; Momčilović; Gatalica; Plavšić; Relić; Nježić; Slijepčević; Marković; Karanović; Bjelajac; Škorić; Bosanac; Obradović; Plavšić; Jeftinija; Mandić; Aleksić; Ranić; Pokrajac; Ćuća; Štrkalj; Dakić; Radošević; Birač; Radinović; Pešut; Komlenac; Čevizović; Čović; Pokrajac; Ranić; Košpenda, Đurđevdan; Popović; Legen; Pajdak.
3. avgust 2025. u 09:49
Dalibor Čevizović
Iako Pčelić nije daleko od voćinskog kraja, nisam znao da je tamo bilo Čevizovića. Prezime Čevizović je relativno rasprostranjeno u Hrvatskoj. Dobrim dijelom, Čevizovići su rimokatolici (posebno okolina Siska), međutim, u Zapadnoj Slavoniji su pravoslavni Srbi. U tom kraju Čevizovići potiču iz sela Kometnik, zaseok Zubići. Jedan dio tog zaseoka je nosio naziv Čevizovići, gdje je ova porodica i imala svoj korijen. Odatle su se raširili u VOćin, (Podravsku) Slatinu, i druga okolna mjesta. Najstariji pomen Čevizovića na našem prostoru je iz Splita, prva polovina 15. vijeka (izvor: Pjesme Marka Marulića, sakupio Ivan Kukuljević Sakcinski, Jugoslavenska akademija žnanosti i umjetnosti, Zagreb 1869. str. 29). Interesantno je da ovo prezime postoji u Bugarskoj (Dževizov ili Čevizov), Poljskoj (Čevizov), Jermeniji (lično upoznao nosioca prezimena Čevizjan)i Turskoj (Čevizoglu- vrlo rašireno). Etimologija prezimena je turska (čeviz- orah).