Poreklo prezimena, selo Subotinje (Kakanj)

Poreklo stanovništva selo Subotinje, opština Kakanj. Prema knjizi  Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, komunikacije i vode.

Subotinje je veliko naselje, i u njemu su sela Subotinje, Hadžići, Šipra i Dračić ili Deračić. Od Zeničkog na zapadu dele: kosa Bukva, Brdo, Ravno Ponieovo, Ponievački Mlin na potoku Dubočici, zatim granica ide stranom iza Dračića na brdo Orlac, pa preko Poratunica na sastavke na Konćilima; Rijeka deli od Kučića na istoku, a kosa Ozrnje c Lozišćem od Ribnice na jugu.

Najgornje je selo Dračića ili Deračić ili Dračić. To je selo u strani pod brdom Orlacem, levo od potoka Dubočice. Selo Šiiru od Dračića deli kosa. Ovo je selo u dolu Šipri i po njegovim stranama; kroz ovaj do teče potok Kućišća, koji izvire na Barici. Kosa Radin Brijeg deli Subotinje od Šipre. Pod Radinim Brijegom ili Stupom je strm odsek Magluša prema Rijeci.

Tip sela.

U Subotinju su kuće na okupu na maloj gredi ispod Rudina, a ispod kuća je Šaša-Hadžići su pod Subotinjem, na donjem kraju neznatne zaravni pod Ozrnjem. Iznad Subotinja je okrugla ravan ned Didovcem. Na putu iz Subotinja u Ribnicu je Strašni Do. Ty je bila velika šuma, i teško se prolazilo tuda zbog šume i hajduka. Bliže Ribnici je Lozišće.

Subotinje nosi vodu s Didovca nad selom i s Ribnjaka pod selom, Hadžići s Modrana, a Šipra s Vodice; u Deračiću je voda u selu.

Zemlje i šume.

Njive i čairi su iznad i ispod sela. Zovu se: Jezera, Zagoni, Vukove Bare, Piskavice, Visina, Ravan, Krivača, Pograja, Ogrnce, Kamenišća, Kruščice, Bare, Šaš, Pogledoci, Gaznn Vrto, Selišća, Rone, Pod-didova Kuća, Bakule, Kozjača, Rujnice, Palićke i Barice. U Deračiću su: Nebok, Gradac, Židovo, Hanumače, Šipra.

Dračićska je ispaša po Orlacu i Dubočici, a subotinjska po Piljevini, Lozišću i brdu Varici. To je sve sitna šuma sa malo krupne.

Na Dračiću su raštrkane kuće: 1 Krčara, 1 Dražića ili Nikolića, 1 Maksića-Pantića, 1 Gatarića, 1 Zeljke i 1 Kupreščića. Pod Šiprom je, a desno od Dubočice, 1 kuća Todića-Josipovića. Na Šipri su kuće takođe raštrkane: u dolu Kućišćima je 1 kuća Josipovića, na kosi 1 Dukića, na Radinu Stupu 1 Krčara, a pod Vilenim Brijegom, iznad Šipre 1 Gatarića, 1 Maksića-Pantića, 1 Nikolića i 1 Trbića.

Na samom Subotinju su u čoporu kuće: 1 Devića, 3 Dimitrića ili Dukića, 1 Gatarića, 1 Josipovića, 1 Udovičića i 1 Lukića. Na srtu Brdu iznad sela je jedna kuća Janjušića. U Hadžićima su 4 kuće Šišića i 2 Ćorića. Osim Šišića, koji su muslimani, svi su ostali pravoslavni.

Kroz Subotinje je nekada išla kaldrma od Kaknja za Tuzlu; Od nje ima još ostataka. Iznad Dračića bilo je „grčko greblje“. Na kosi Radinom Stupu su dva visoka kamena; na manjem je krst u reljefu. Vele da je tu poginuo neki Rade stojeći “na biljezi”. Na istoj kosi, iznad ovog kamenja je veće srednjevekovno groblje sa stećcima u obliku visokih i niskih paralelopipeda i sarkofaga. I na „obrešku“ Vilenom Brijegu su „grčko greblje i korita“. Osim ovih, ima i starih muslimanskih grobalja. Jedno je na Rudinama, kraj sadašnjeg pravoslavnog groblja. Iznad srednjevekovnog groblja na Radinu Stupu je, na Brdu, već porušeno Sadikovo Greblje. I pod Gajem iznad Zagona su dva stara muslimanska groblja. Bilo je muslimansko groblje i na mestu Dušicama, ali se već ne poznaje.

Ništa se u selu ne zna o Didu, Gaziji, Vuku i Sadiku, čija su imena sačuvana u tonskim nazivima. I samo ime Subotinje, koje mnogi govore kao Sobotinje, postalo je od ličnog imena.

Selo Subotinje je bilo „tursko“. Ti su muslimani gotovo svi izumrli. Pamti se još rod Pašalića, koji su delom.izumrli a. delom iselili u Briznik. Pominjata imena svedoče da je na Subotinju bilo i pre hrišćanskog stanovništva, jer današnje pravoslavno stanovništvo, što ga čine većinom skorašnji doseljenici, ne zna ništa o tim ranijim hrišćanima.

Poreklo stanovništva.

Muslimani:

-Šišići (4) su delom pravi Šišići (2) i starinci, a delom su Husike (2), čiji je predak davno došao iz Mramora na ženovinu.

Pravoslavni:

-Josipovići (3) su najstariji pravoslavni doseljenici na Subotinju. Starinom su iz Krajine. Imaju roda i u selu Kopačkom Vrhu u zeničkom srezu. Slave Mioljdan, a prislužuju Aranđelovdan.

-Dimitrići (4). Neki se od njih zovu i Dukićima. Bila su četiri brata: Simo, Lazo, Jovo i Duka Dimitrići, i njihova je starina iz Krajine. Slave Blagočasnice (Blagočasne Verige), a prislužuju Sv. Arhanđela.

-Dražići ili Nikolići (2) su došli s Mošćanice. Slave Đurđevdan.

–Maksići ili Pantići (2) su došli s Planinice. Opširnije u opisu Slavina. Služe Lučindan, a prislužuju Aranđelovdan.

-Lukići (1) su starinom Bogojevići iz Krajine. Ded im Luka rodio se „u Bosni“. Na Subotinje su došli iz Mošćanice pre 30 godina. Slave Nikoljdan.

-Zeljko (1) je došao iz Lučana u zeničkom srezu. Njegovi su bili u Ivnici i na Ponieovu. Slavi Petrovdan.

-Trbići (1) cy starinom Tokići iz Krajine. Slave Sv. Nikolu, a prislužuju „Bogorodicu po Miolju danu“, zavet radi deteta.

-Udovičići (1) su starinom iz Krajine. Opširnije u opisu Ozrakovića.

-Gatarići (3). Otac im je doselio iz Krajine. Slave Stepanjdan.

-Krčari (2) i Kupreščić (1) su s Kupresa, a daljom su starinom iz Janja. Kuprešići znaju da su se ranije zvali Kanlići. Kupreščić je došao nedavno iz zeničkog sreza. Slave Đurđevdan.

-Devići (1) su starinom iz Krajine. Istog su roda i Blagojevići u Desetniku.

-Janjušić (1) je došao iz Mošćanice pre 5 godina. Slavi Đurđevdan.

-Ćorići (2) su starinom iz Krajine, a na Subotinje su došli c Danaca, gde ih još ima. Služe Mioljdan.

-Vidačak (Stanko u kući Alekse Dimitrića). Došao je pre sedam godina iz Klopačkog Vrha. Slavi Pantelijevdan. Prislužuje svoju prislužbu Sv. Arhanđela i punčeve Vlagočasnice.

-Košćo (u kući Krčara na Šipri). Došao je 1925 g. iz Orosluka kod Travnika. Slavi Sv. Gligorija.

Groblja.

Muslimansko je groblje u Velikoj Bašči iznad Hadžića, a pravoslavno za Subotinje na Rudinama, a za Deračić na Gracu.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“.  Pripremio saradnik Porekla Milodan.