Poreklo prezimena, selo Ljubnići (Ilijaš)

12. mart 2023.

komentara: 0

Poreklo stanovništva naselja  Ljubnići – opština Ilijaš. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja, komunikacije i vode.

Ovo se naselje deli na sela Gornje i Donje Ljubniće, Čifluk, Žrvanj i Drenovicu. Drenovica je znatno udaljena od ostalih i u brdu, te je zasebno opisana. Naselje se proteže od Potoka, koji deli od Balibegovića, pa do Usjeli prema Čekrčićima. Gornji ljubnići su na gornjem okviru polja kraj Bosne, a Donji Ljubnići i Čifluk a donjem. Od Gornjih do Donjih Ljubnića ima oko 400 koraka, a od Donjih Ljubnića do Čifluka oko 10 minuta hoda. Obala, na kojoj su ta sela, visoka je nekoliko metara, i Bosna ne čini selima nikakve štete. Žrvanj je skorašnja krčevina „ udaljen je oko 20 minuta od Gornjih Ljubnića, a kuće su mu raštrkane po stranama brda Žrvanja a oko Potoka iz Suodalja, koji dolazi iz Suodolja i teče u Čekrčiće; strane na kojima je selo zovu se Žrvanj, Pirovača, Do i Gaj.

Prema tome Žrvanj je odeljen od Ljubnića kosom Veliko Brdo—Žrvanj (605 m)—Paljike. U Gornjim Ljubnićima je vrelo Jankovac, u Donjim Ljubnićima nose vodu s vrela Lovačice i reke Bosne, na Žrvanju je Stublina. I u Čifluku nose vodu najviše s Bosne, naročito leti, a po njivama iz vrela Lug, Studenac i Česmica.

Zemlje i šume.

Zemlje za obrađivanje su većinom po terasama i blažim stranama ispod kuća, ali ih ima i iznad kuća. U Gornjim Ljubnićima su: Luke, Nova Krčevina, Poda, Potkuća, Lopatak, Buban i Crkvice. U Donjim Ljubnićima su: Dvorišće, Potkrajnica, Gornje i Donje Polje, Gornja i Donja Luka i Barica. U Čifluku su u polju iznad kuća njive: Polje, KapicaLuke, Tuk i Pirovača a po stranama iznad polja: Topola, Krčevina, Prijeka Njiva, Jevtina Njiva, Barica, Lug, Prijetnjača (prijeka njiva) i Lovišća. Na Žrvanju su: Pirovača, Diljka, Njivica, Potkuća, Jasik, Do, Stevanovača, Zagoni, Kašikovaća, Vrtlići.

Sitne šume — šikare — ima po stranama i glavicama iznad sela: Ubojišća, Suodalje, Gaj i Runjevice. Te šume i .Luke kraj Bosne su ispaše.

Tip sela.

Na Žrvanju je 9 raštrkanih kuća, međusobno udaljenih 5–30 minuta. U Gornjim ljubnićima je 6 kuća u jednom čoporu, a u Donjim Ljubnićima 5 kuća okupljenih oko negdašnjeg atinskog čardaka. Čitluk se deli na Glišića i Popića Čitluk sa po 2 kuće.

Naselje je vrlo staro. Na njivi Crkvicama u Gornjim Ljubnićima je srednjevekovno groblje. Priča se da je tu bila crkva, koja je prvobitno bila na Crkvici iznad Vrbovnika, pa jedne noći prešla preko Bosne ovamo, jer je neka žena stavila na crkvenu strehu dečije pelene da se suše. Njiva Stevanovača dobila je ime po Stevanu 3ynypy, a Jevtina njiva ili Jevtinovača po Jefti Jeftiću.

Poreklo staanovništva.

Danas u celom naselju žive samo pravoslavni. Oni znaju da su pre njih u ovim selima bili muslimani. Ima i jedan zapis koji to potvrđuje. Na jednom venčanju kod visočkog kadije bio je 1753/54 kao svedok Omer sin Redžepov iz Ljubnića. Najbolji je dokaz taj što je stranom iznad Ljubnića i Čekrčića bilo jedno ogromno muslimansko groblje, pa su mu nišani većinom uklonjeni i upotrebljeni. Po toj strani bilo je i „grčkih grobova“, ali su svi stećci razneti.

Ranije su u Ljubnićima živeli i ovi pravoslavni rodovi: Golubovići, Pavlovići, Pajkići, Krstovići, Vukićevići (sada u Čekrčićima) i Jevtići (sada na Banjeru).

Danas u ovim selima žive rodovi:

-Mojšići ili Mojsilovići (2) su starinom iz Banjana. Opširnije u opisu Odžaka.

-Popići (3) su starinom iz Popova, a u Ljubniće su došli iz Balibegovića, gde ih još ima.

-Bilali (4) su starinom iz Hercegovine. Ima ih i u Balibegovićima. Slave sv. Nikolu.

-Bukarci (1) su starinom Ognjanovići iz Hercegovine, iz Banjana. Na Žrvanj su došli pre 50 godina, a pre toga su hodali po najmu, te su tako bili ranije na Banjeru i u Odžaku. Slave Nikoljdan. –

-Bujaci (2) su starinom iz Duvna. Na Žrvanj su došli pre 60 godina iz Kralupa, gde ih još ima. Slave sv. Đorđa a prislužuju sv. Marka.

-Đukići se zovu i Antići (2), a doselili su pre 20 godina s Dobrika u Čekrčićima. Starinom su Bakoči od Trebinja. Opširnije u opisu Čekrčića, Drenovice i Arnautovića. Slave Jovanjdan.

-Đukići (2) ded doselio je iz Vranjske kod Bileće u Hercegovini. Slave Đurđevdan.

-Savići (1) je doselio s Banjera, gde ih još ima, a starinom je Lisov iz Hercegovine. Opširnije uopisu Čekrčića.

-Glišići (2) su starinom iz Bosanske Krajine. Doselio im je lep. Zvali su se Rakovići. Od Rakovića su deobom postali Glišići, Vukićevići u Čekrčićima i Cvijetići u Radovlji. Neki od Glišića preselili su u Odžak. Slave Stjepanjdan a prislužuju Bogorodičin Pokrov.

-Šurbati (2) nisu svi jedan rod. Među Šurbatima u Donjim Ljubnićima je i jedna porodica Babića. Babićev otac došao je ranije u Ljubniće i preveo Šurbate sa Smršnice. Šurbati su mu bili rođaci, braća od tetke. Šurbati su starinom od Trebinja i služe Jovanjdan.

-Babić je verovatno starinom iz Hercegovine i služi Aranđelovdan.

-Šurbati (3) ne znaju ništa o svom poreklu. Sada su im kuće u Gornjim Ljubnićima, a ranije na Žrvanju i Čifluku. Slave Jovanjdan.

Seosko je groblje na Crkvicama zajedno sa srednjevekovnim.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.