Dugopolje je veliko selo u blizini Splita (Klisa), od davnina naseljeno rimokatoličkim stanovništvom, ali početkom 18. vijeka doselila se porodica Čelana pravoslavaca. Neki od njih su ostali pravoslavci do 20. vijeka.
Dokumentovano je da su 24 porodice Čelana prebjegle iz Bosne i dobile mnogo zemlje u dijelu Dugopolja zvanom Vučipolje, ali je te zemlje već preuzeo Jure Caktaš sa svojom braćom, pa su mu mletačke vlasti naredile da odstupi, pod prijetnjom kazne (Povijest Dalmatinske zagore, Krešimir Kužić).
Godine 1861. postojale su 4 porodice Čelana u Dugopolju, od čega 2 pravoslavne i 2 rimokatoličke. Za rimokatolike se navodi da su se “porimili” 1824. i 1850. godine (Srpsko-dalmatinski magazin 20, 1861).
Pravoslavac Đuro Čelan iz Dugopolja se 1827. vjenčao sa Tomicom Parađinom iz Broćanca, a 1846. su dobili Božu (www.familysearch.org, Pravoslavna matična knjiga rođenih parohije Dicmo, 1844-1864).
Todor Čelan je sa Matijom Macanović 1870. dobio Božu koji se preselio u Split (Veli Varoš) i tamo se 1900. vjenčao kao rimokatolik. Za oca Todora takođe piše da je rimokatolik (www.familysearch.org, Matične knjige vjenčanih Split-Veli Varoš). Vjerovatno je Todor rođen kao pravoslavac jer to ime nije davano rimokatolicima u Zagori. Drugi Todorov sin se zvao Vicko, a to ime apsolutno nije postojalo kod pravoslavaca. Vicko Čelan pok. Todora iz Dugopolja je 1920. u požaru ostao bez kuće i zaliha žita, a 13 godina kasnije je kao šezdesetogodišnjak prstom izbio oko Anti Jurišiću pružajući mu rogove (Novo doba, Split).
Rimokatolik Jakov Čelan je sa Mandom Balić 1868. dobio Luku koji se preselio u Split i tamo oženio (www.familysearch.org, Matične knjige vjenčanih Split-Stari Grad).
Prema statistici za 1862. godinu postojalo je sedam pravoslavaca u Dugopolju (Stanovništvo Kraljevine Dalmacije prema službenim izračunima i popisima 1828-1857. godine, Mithad Kozličić i Ante Bralić, 2012), a 1900. popisana su samo četiri (Gemeindelexikon von Dalmatien, Wien, 1908).
Posljednji pravoslavni Čelan za koga se zna bio je Ilija (1871-1943) od oca Nikole i majke Cvijete rođ. Šušak, koji je umro od gladi u Drugom svjetskom ratu. U istom ratu je stradalo više rimokatoličkih Čelana, od kojih neki u ustašama, neki u partizanima, a jedan je kao civili ubijen u vinogradu od strane njemačkih vojnika (Dugopoljski žrtvoslov 1941-1948, Blanka Matković-Josip Dukić).
Na popisu 1948. godine, bilo je 49 Čelana u 9 domaćinstava (Leksik prezimena SR Hrvatske, 1976).
Komentari (0)