Poreklo stanovništva sela Šeškovci, opština Laktaši. Prema knjizi Živka Vujića „Laktaška Župa – prošlost i sadašnjost“ – izdanje 2013. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela i komunikacije.
Selo u opštini Laktaši, udaljeno 17 km sjeveroistočno od opštinskog centra, 25 km od Klašnica i 9 km od magistralnog puta Klašnice—Prnjavor. Teren je pretežno ravničarski sa blagim nagibom prema rijeci Vrbas, koja protiče cijelom zapadnom stranom sela. Prostire se na površini 13,472 km2, a smješteno je između 106 i 221 m n. v.
Kroz selo prolazi put dužine 4 km, asfaltiran 1978. godine kao i asfaltni put za zaselak Rijeka dužine 2 km. Kuće su razbijenog tipa i pretežno su locirane po zaseocima. Graniči se sa selima Kriškovci, Gumjera (laktaška opština), Novi i Stari Martinac (srbačka).
Vode.
Zapadnom stranom protiče Vrbas. Poznati vodotoci su još Bistrica, Buban, Velika i Mala rijeka, Vilenac, Vodica, Miljanovac. Imaju Gornje i Donje otoke, Gornja ada. Poznatiji toponimi su: Bijelo brdo, Božidarevac, Kućišta, Lug, Savkovića i Sumrakovo brdo, Trnovi, Čuporak. Veći zaseoci su: Mednjak, Jelin lug, Stankovac i Rijeka.
Zanimanje stanovništva.
Stanovništvo Šeškovaca bavi se poljoprivredom, a manji dio je zaposlen u Laktašima i Aleksandrovcu. Uzgaja kukuruz, pšenicu, zob, a dobro uspijeva i voće (šljive, jabuke, kruške, trešnje…)
Školstvo.
Škola je otvorena 1932. i radila je do 1941. godine. Zgrada je 1944. bombardovana. Nastava je ponovo počela da se izvodi 1946. godine u hodniku porušene školske zgrade. Od 1948. nastava je izvođena u novoizgrađenim prostorijama sve do 1954. Potom je zgrada iz 1932. obnovljena i u njoj je izvođena nastava do 1969, do katastrofalnog zemljotresa. Godine 1971. izgrađena je nova montažna školska zgrada koja je radila do 1976. godine. Otada djeca pohađaju nastavu u OŠ u Kriškovcima.
Verski život.
Crkva posvećena Sv. apostolu Luki izgrađena je 1934. godine, a obnovljena 2009. Preminule mještane sahranjuju u šeškovačkom groblju u blizini crkve.
Lokalni vodovod funkcioniše od 1978. godine, kada je oko 40 domaćinstava dobilo pitku vodu. Kroz selo prolazi i glavni vodovod iz Kriškovaca na koji još niko nije priključen. Telefonski priključci su uvedeni 1993, a selo je dobilo električnu energiju 1971. godine. Na Velikoj rijeci postoje još dvije vodenice, a nekada su bili poznati i veliki mlin Tumbas na Vrbasu i Badnjaš na Velikoj rijeci. Rade dvije prodavnice mješovite robe, a društveni dom i objekti 33 „Agroplet” nisu u funkciji Šeškovci su prije Drugog svjetskog rata važili za razvijenije selo. Po nekim izvorima ban T. Milosavljević planirao je ovo sepo za opštinski centar.
Porijeklo stanovništva i naaziv sela.
Pouzdanih podataka o porijeklu stanovništva i nazivu sela nema. Pretpostavlja se da su njihovi preci doselili iz Srbije (Užice) i Crne Gore (Kolašin). Postoji narodno predanje da je upočetku formiranja sela bilo šest koliba (pletara od šiblja, pruća, bujadi…) i da je selo po tome dobilo naziv Šeškovci (šest koliba). Drugo predanje kaže da su sela Martinac, Ilićani, Kriškovci i Šeškovci nazvana po imenima četvorice braće: Martinu (koji je od oca dobio brda do Vrbasa — današnji Martinac), Iliji (brda i dolinu do Prosječke rijeke – Ilićani), Krišku (južni dio imanja – Kriškovci) i Šišku (staro kućište — Šeškovce. Postoji i treća varijanta – da su poslije ustanka 1875-1878. godine oko stotinu ratobornih muslimana krenuli od Travnika prema rijeci Savi. Na prostoru današnjih Šeškovaca naišli su na šestoricu hrišćana, pobili ih i nabili na kolac (šest kolaca – šeškolci). Ti ljudi su sahranjeni u šumi nedaleko od današnjeg groblja.
Krajem 2012. selo je imalo 122 domaćinstva, 178 kuća i vikendica, a u domaćinstvima je živjelo 375 stanovnikaš.
Najbrojnije porodice su:
-Mihajlović (20 domaćinstava, 33 kuće i 66 stanovnika),
-Kuzmanović (13, 17, 43), Sandić (12, 19, 29), Savković (10, 11, 29) i Jungić (9, 10, 28). Dio Mihajlovića slavi Jovanjdan, a dio Sv. Vasilija Velikog, Kuzmanovići Đurđevdan i jedna porodica Pokrov Presvete Bogorodice, Sandići i Savkovići Aranđelovdan, te Jungići Đurđevdan.
Pored navedenih zastupljena su i prezimena:
-Arivuković, Babić, Mađarac, dio Martića, Pejčić, Stanišljević, Crnadak slave Nikoljdan; Brkić – Ilindan; Bulatović – Lučindan; Vidović, Kragulj, Pavković, Predragović, Stojičić, Tomić, Crnčević — Jovanjdan; Gajić, Janković, Jungić, Kavržić, Stanić – Đurđevdan; Dragomirović — Mitrovdan; dio Jerkovića Đurđevdan, a dio Aranđelovdan; Zorić – Petrovdan; Krasić – Sv. Ignjatija; Marić — Sv. Vasilija Velikog; Milutinović, Pejić – Sv. Pantelejmona; dio Martića, dio Sikimića – Đurđevdan; dio Sikimića — Đypđic; Šumić — Miholjdan.
U selu je rođen Tihomir Tika Stanić (1960), filmski i pozorišni glumac i producent, gdje je njegov otac Nedeljko bio učitelj. Godine 2012. neki kadrovi filma „Falsifikator” snimljeni su na području Šeškovaca i Kriškovaca.
IZVOR: . Prema knjizi Živka Vujića „Laktaška Župa – prošlost i sadašnjost“ – izdanje 2013. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan
Komentari (0)