Poreklo stanovništva naselja Lug, opština Jablanica. Prema knjizi Jevta Dedijera Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Opšte napomene.
Na donjoj Neretvinoj terasi od kojih su prema opisu ovdje jasno izražene dvije. Kuće su poredane duž gornje ivice, uz samu strmen kojom se gornja terasa diže iz donje. Česma, Postijenje i Sopot su tri stalna vrela. Zaklonjeno od vjetrova, selo je blaže klime. Veći dio zemlje je na gornjoj i donjoj terasi, koje zovu Gornje i Donje Polje. Imaju je u Luškoj Grabovici tri sata od sela, u Šanici dva sata, u Glogošnici i u selu Ravnoj sat i po od sela. Imaju i dobrih „kosnjača“ i šume. Svi su seljaci slobodni. Dvojica samo obrađuju zemlju drugih seljana, kao priorači.
Tip sela.
Selo se dijeli na šest manjih i zbijenih grupa, koje su međusobno prosječno 20 do 30 koraka udaljene. Luška Grabovica sa 15 kuća je raselica sela Luga, postala za vrijeme kuge od jedne porodice. Osim nje raselice su Šanica (3 kuće), i Vao (1 kuća). U Lugu ima 29 kuća.
Jedna kuća ima stan u Rogoznici na Glogovu, tri i po sata od sela, gdje se ostaje dva do tri ljetna mjeseca.
Poreklo stanovništva.
Seljaci su Muslimani, ijekavskog narječja. O porijeklu svom vrlo malo znaju. Ispitivač, V. Jelić, zaključuje da su bili pravoslavni.
Najstarije porodice zvale su se:
-Čilići, Od Čilića su Karići, Ćelići, Muratovići, Ishamovići i Jusići, od Parića Burići, Šire i Šabići.
-Alebići, ima ih 7 kuća.
Čilići i Parići uzimaju se između sebe, a Alebići ne.
Osim ovih ima i doseljenika:
-Indići su, vele, „pravi Turci“, oni su iz Indije! Bili su crni kao Arapi pa ni sad njihovi potomci nijesu bijeli kao drugi.
-Kulovićima se podruguju da su iz Bekije, ali upravo ne znaju odakle su.
-Zebe pričaju da potiču od nekakve „Šokice iz Kostajnice“, koja je u prošnji zaboravila svoga sinčića od sedam gocina, koga su poslije poturčili.
Više seoskih kuća je staro Petkovića Groblje, obraslo u bujnu paprat. U blizini je i Dućin Greb. Ne znaju čije je to groblje.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)