Poreklo prezimena, selo Kokorina (Gacko)

 Poreklo stanovništva sela Kokorina, opština Gacko. Prema knjizi Jevta Dedijera Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Opšte napomene.

U Gatačkoj Površi, na obje strane Kokorinskog Potoka, i na visini između 1250 do 1300 m. Kuće su se grupisale oko glavnih izvora. Klima vrlo oštra, selo otvoreno prema svima vjetrovima. Zemlje imaju po cijelom ataru, a šuma nemaju već dobavljaju iz Borča. Ima kmetova koji su se u novije vrijeme otkupili.

Dijeli se na tri jako zbijena dijela: Gornju i Donju Kokorinu i Dabovinu. Selo se razvilo množenjem od tri kuće. U selu ima 30 kuća. Izuzev koliba po imanjima ne kreću se sa stokom izvan atara svog sela.

Ne zna se od čega je selo dobilo ime. Zna se da je u njemu, prije 100 godina, živio Stevan Kokorina i da je zbog boračkog zuluma pobjegao u uskoke u Crnoj Gori. Iza Stevana je selo ostalo dugo vremena pusto.

Poreklo stanovništva.

Pokušavali su borački Muslimani da se održe u njemu, ali nijesu mogli. Zadnji je iselio Musliman Lukovica, prije 60 godina. Iza njega doselio je:

-Adžić iz Lisine u Pivi, tražeći veći komad zemlje. Starinom su Rajkovići iz Petrovića u Banjanima. Isto su bratstvo s Nosovićima, od kojih je čuveni hajduk Limo. Došli su prije 80 godina, a sad ih ima 6 kuća.

-Taušani su iz Pive. Vele da su od bratstva Baja Pivljanina. Zvali su se Čepuri. Taušan znači, na turskom jeziku, zec.

-Doderi,

-Beati,

-Pušare:

-Šekare svi su jedno bratstvo, i svi potiču s Pilatovaca. Prve dvije porodice došle su prije 70 god. kao jedna familija iz Žanjevice, a druge dvije prije 55 god. iz Pilatovaca. Ima ih 20 kuća.

U blizini su selišta Glavice i Pločni Db. U prvom su stanovali Stajići, a u drugom Crnogorci, pa ih je kuga rastjerala. Na Mjedenoj Glavi ima gradina, kod koje je g. Bratić našao novac s rimskim natpisom. Preko Kokorine je nekad išao put iz Sarajeva u Gacko, i ovcje je bilo više dućana i hanova. Tu su nalaženi mletački i dubrovački novci.

IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.