Poreklo stanovništva sela Grablje, opština Ljubinje. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, vode i klima.
Kuće su u prisojnoj strani Ljubinjskog Polja, na visini od 500 met. U Grablju se nije voda iz čatrnja i iz ubala. U čatrnjama je samo kišnica u ublima pištalina. Klima je u Grablju kao i u ostalim selima ovog polja. Vrijeme je snijegu ld Nikolja do Tripunja dne. Padne do podveze (pod koljeno) a zadrži se dvije do tri nedjelje. Vjetrovi su u selu: jug, sjever i Gačanac ili Gačanica, što dolazi od Gacka. ljeti puše Posunčanik. Jug je najjači i daje kišu,sjever je najhladniji i donosi snijeg, Gačanac je mrazovit. Ima dosta ziratne zemlje i sva je u polju.
Zemlje i šume.
Najglavnija je zemlja u Podvornicima, a zatim u Grnčarevu po sata daleko. Sije se raž, pšenica, ječam, kukuruz, strmno proso, a sadi se duhan. Ima i dobru pašu u Vlakama iza sela i prisojnu stranu Ilijina brda (900 m.). Po ispaši je i šuma lisnatog drveća. I šuma i paša sva je zajednička, a ima je nešto i u ogradama. Kako je Grablje čisto muhamedansko selo, to imaju svi svoju zemlju, dok Ograda kao mahala pravoslavna je do skora bila čitluk, ali su se neki potpuno iskupili, neki su i sad čivčije s nešto svoje zemlje.
Malo koji od Muhamedanaca grapskih da nije što zemlje prodao. Isto tako rijetki su, koji i sad ne drže aginske zemlje, na i prioračke. Ko drži aginsku zemlju plaća agi polovinu, isto tako i na prioračku zemlju.
Tip sela.
Selo Grablje dijeli se na tri mahale i to: Grablje (18 k.), Ograda (4 k.) i Grnčare (1 k.). – Grablje i Ograda odijeljeni su potokom, a razdaleko cy 300 m.
Grnčare su daleko 1/2 sahata i nalaze se pod Ilijinim Brdom. Sve tri mahale čine jedno selo i jednu opštinu. Iako su kuće y pojedinim mahalama u blizu, u mahali grapskoj opažaju se tri grupe kuća. Jednu grupu sačinjavaju Žuštpe, drugu u sredini Maholodžići a treću opet s kraja Filds. Grupe su u razmaku po 60 m. i 150 m., a kuće u grupama po 10—15 m. Ima svega 23 kuće.
Grablje i još neka sela ljubinjskog kotara imala su svoju planinu od starine Vučevo s lijeve strane najgornjeg toka rijeke Neretve, te su je izgubili zbog krvnine. Grabljani bi danas mogli izgoniti na Zelengoru, ali to ne čine, jer su siromašni. Neki daju drugom stoku, te je ovaj goni, a većina ih zadržava i preko ljeta kod kuće. Obično im je pro ljeta stoka na Grnčarima.
Tamo neki imaju po jednu staju i tamo gnoje zemlju.
Ne zna se kako je postalo selo. Narodno predanje, groblje i crkvina dokazuju da je ovdje negda živjelo pravoslavno stanovništvo.
Poreklo sstanovništva.
Od današnjih porodica, najstariji su:
-Fildići, ne znaju odakle su. Iza njih su:
-Malohodžići. Starinom su iz Novoga (Boka). Prije su se zvali Arapovići.
-Žuštre (9 kuća) su starinom iz Ravnog (Popovo Polje) od Skaramuca. Poturčio se nazad 150 godina i u Grablju dobio zemlju. I danas se među se svojataju.
-Burek je prije dvadeset godina doselio iz Ljubinja na ženinstvo.
Na Ogradi živi:
-Kovačević, Ćuk i Pecelj. sva trojica su se doselili tu nazad 30—40 godina. Ćuk i Kovačević iz Ljubomira (Bileća), a Pecelj iz Dubočice (kod Ljubinja) sva tri na čitluk tražeći bolje mjesto.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)