Poreklo stanovništva sela Kapavica, opština Ljubinje – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, vode i klima.
Kapavica je u vali, koja je između Oblog Brda s jedne i Radimje s druge strane, ali se selo više pružilo ispod radimskog Prisoja. Dvije su mahale, Donja i Gornja Kapavica. Prva je nad morem 700 m. , a druga 750 m.
U selu nema nigdje žive vode, već se nije iz čatrnja, kojih ima 24.
Na Kapavici je dosta hladnije nego u okolnim selima. Snijeg pada u decembru i januaru, bude debeo do iznad koljena, a drži se pri sjeveru po tri nedjelje.
Zemlje i šume.
Zemlja je ispod sela, a ima je na Radimji. Najveći su komadi Strmnice i Potkrajnice. Nijedno se po ovoga sreza nema tako dobre paše kao Kapavica. Paša se prostire svuda oko sela, a u sjever 1 sahat daleko. Glavna je paša na Radimji. Šume se nalazi svuda po ispaši, ali je sitna i od lisnatog drveća. Pored grabovine, jasenovine, hrastovine ima dosta zanoveti, koja čini pašu dobrom. Korist im je od šume u tome, što zimi gone na konjima drva u varoš te prodaju. Sva šuma i paša, osim one po ogradama, zajednička je. Količina u paši određuje se prema usjevu. Kapavica je većim dijelom i danas čitluk. Samo muhamedanci imadu svoju zemlju. Pravoslavni su kupovali ponešto zemlje, no samo su se 2–3 potpuno iskupila. Čivčije u ovome selu plaćaju agama 1/3 a samo jedan polovinu, svagda u naturi. Ima ih koji drže i prioračku zemlju plaćajući i na nju 1/3.
Tip sela.
Selo Kapavica više je razbijenog tipa, i dijeli se na Gornju i Donju Kapavicu, Čepruse i Radimju. Sve se mahale protežu u jednom pravcu od sjevero-zapada na jugo–istok. Od Čeprusa kao početne mahale sa sjevero–zapada do Donje Kapavice ima 1 km., od Donje Kapavice do Gornje 2 km., a od Gornje do Radimje opet toliko. Donja Kapavica otišla je u tri grupe, koje nose ime po glavnim porodicama i to jednu grupu čine Pajići, , drugu Bureci i prava Kapavica. Kao raselica kapavička može se reći, da je Radimja. Tamo su se nazad 20 godina odselile 3 kuće i tamo stalno žive. U Donjoj Kapavici ima 13 kuća, Pajića ima 4 kuće. Gornja Kapavica 13 kuća, Radimja 3 kuće. Cijelo selo ima svega 33 kuće.
Pored toga što neki imućniji seljani preko ljeta gone na planinu, Zelengoru (katun Donja Kotlanica), svi Kapavičani imaju i na Radimji svoje staje, gdje izgone stoku s proljeća i u jesen. Ko ne goni na Zelengoru taj drži i preko ljeta na Radimji. Pored toga što neki imućniji seljani preko ljeta gone na planinu, Zelengoru (katun Donja Kotlanica), svi Kapavičani imaju i na Radimji svoje staje, gdje izgone stoku s proljeća i u jesen. Ko ne goni na Zelengoru taj drži i preko ljeta na Radimji.
Poreklo stanovništva.
Od porodica, koje sad na Kapavici žive najstariji su:
-Bureci (muhamedanci). Govori se da je ulaskom Turaka u Hercegovinu došao prvi Burek i nastanio se najprije u Ljubinje (Prisojine) i tu načinio kulu. Starinom je iz Sofije. Turčinom je, vele, i došao amo. Zatim je jedan, davno Odselio na Kapavicu na svoju zemlju. Sada ih ima 3 kuće.
-Pajići su rodom iz Crne Gore. Bila su ih došla dva brata Pajo i Gojko. Imali su šest harača zemlje. Tri su harača izgubili zbog krvnine. Pajova se djeca poslje isturče i prozovu se Pajići (ima oko 200 godina).
-Brkljače su takođe stari u Kapavici.
-Klimente su starinom iz Dalmacije.
-Đurići su prešli iz Krajpolja.
-Krulji su iz Riđana kod Nikšića. Najprije se naselio na Miriloviće, srez Bileća. Iz Riđana je odselio zbog krvnine. Iz Mirilovića jedna kuća oseli u Ubosko. Pošto je Turčin iselio iz Novoga, otmu im zemlju u Ubosku, a njih nasele na okolnim selima na čitluke. Od ovoga su tijesta:
-Krulji, Medani, Žarkovići, Bukvići, Mičete, Đoge, Komadi i Pašići.
-Vujovići su iz Vranjskih (Bileća).
-Elezović je došao iz sela Elezovića u Hrasnu i nastanio se na materinstvo prije trideset godina.
-Mijanović je došao iz Bioca (Rudine) na Pajićevinu.
-Škorić je doselio prije 25 godina iz Bančića, također na čitluk.
-Gordići su iz Mratinja kod Nikšića, staro im je prezime Miroslojevići. Od udovice Gorde djeca se prozovu Gordićima. Na Kapavicu je doselio prije 50 godina. Ima ih u Dabru, na Rgudu, Mostaru.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)