Poreklo stanovništva naselja Kosor, opština Mostar – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Na obalama rijeke Bune.
U selu nema živih vrela.
Seljaci su većinom kmetovi; samo tri kuće imaju pored aginske i svoje zemlje. Age su Muslimani Mostarci. Age u selu drže i mobine, koju obrađuju za pare ili kako se c kmetom naredi.
Planina nemaju, nego daju stoku na mlijeko na Bjelašnicu, Visočicu i u Nevesinje.
Selo razređena tipa. U selu 20 kuća.
O postanku sela i njegova imena ne zna se ništa. Bezbroj ostataka od predistorijskih, rimskih i srednjevjekovnih starina svjedoči da je selo veoma staro.
Rodovi.
Najstarija porodica su pravoslavni:
-Marići. Oni su kugu prekužili u ovom selu, pa su se selili u Malo Polje, i opet se vratili. Slave Đurđev–dan. Ima ih 1 kuća.
I muslimani:
-Badžaci su još od prije kuge ovdje, i oni su selili u Malo Polje. Ima ih jedna kuća.
Katolik:
-Zlomislić (Gredelj) je iz Crnča iz Bekije (?) Otac mu došao za mlinara u Blagaj, pa se ovdje naselio. Ima ih 2 kuće.
-Salčinov (musliman) dedo je došao s Pologa kod Blata, pa prešao u Malo Polje, pa odande u Kosor. Ima ih jedna kuća.
-Šemići su došli prije 30 godina iz Hodbine, ima ih jedna kuća.
Musliman:
-Kukuruzavić je došao s Gubavice na kmestvo. Ima ih jedna kuća.
Musliman:
-Hrle došao je za slugu u Alipaše iz Humca više Stoca. Ima ih jedna. kuća.
Musliman:
-Krana je iz Krupe (Gabela) došao za slugu u Ali–paše. Ima ih jedna kuća.
Musliman:
-Husedžinović došao je za ličnog hodžu Ali–paši iz Banje Luke. Ima ih 2 kuće.
Katolik:
-Brkić je doselio iz Dobrog Sela prije 10 godina. Ovdje iz 1 kuća.
-Soldov je otac doselio iz Crnča u Broćnu. Ovdje ih 2 kuće,
-Jelaska je doselio iz Splita, kao nadničar prije 6 godina. Ima ih 1 kuća.
-Popić je došao u Ali-pašina vremena iz Podbablja u Dalmaciji. Ima ih 1 kuća.
-Pandur iz Blagaja „udao“ se za udovicu.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)