U arhivskoj građi nastaloj radom javnih službi i crkvi u Šidu nalazi se relativno velik broj rodoslova.
Ovi rodoslovi, ili kako ih nazivaju njihovi autori „rodoslovlja“ i „genealogije“, pravljeni su za razne svrhe: sklapanje brakova između mladenaca sumnjivih međusobnih odnosa, utvrđivanje naslednika u slučaju neke ostavine, podaci o porodici koja se preseljava u drugo mesto itd. Pisani su na srpskom i latinskom jeziku.
U skladu sa svrhom izrade rodoslova, njih danas pronalazimo u arhivskoj građi Šidskoj vlastelinstva koje je bilo administracija spahijske uprave u Šidu, zatim u arhivi Kraljevskog kotarskog, odnosno Sreskog, suda u Šidu, u arhivi javnog beležnika i u arhivi Srpske pravoslavne crkvene opštine.
Rodoslovi su najčešće, ali ne uvek, potpisani od strane autora i overeni pečatom a sve u cilju potvrđivanja istinitosti navoda. Zanimljivo da su sveštenici u nekim primerima navodili podatke kojih danas nema u sačuvanim matičnim knjigama što upućuje na podatak da su postojali domovni protokoli za 18. i 19. vek a koji do danas nisu sačuvani.
18. avgust 2021. u 14:03
Milan
Uvijek me pozitivno iznenade članci g. Sremca. Uvijek nešto zanimljivo, hvala g. Radovane!