Poreklo prezimena, selo Jasikovo (Majdanpek)

17. april 2021.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Jasikovo, opština Majdanpek. Prema knjizi Antonija Lazića, Naseljavanje i razvitak naselja u srednjem i gornjem Peku, iz 1939. godine i prema drugim navedenim izvorima, priredio saradnik Porekla Žarko Milovanović.

Selo Jasikovo, autor fotografije Sima Petrović (Vlaoljanin), Vikipedija, CC BY-SA 3.0 rs

Položaj.

Selo Jasikovo leži na sastavu Božine reke i Jagnjila, odakle upravo nastaje reka Veliki Pek. [1]

U prošlosti je zabeleženo još i pod imenom Jasikova. [2]

Naziv je, po predanju, fitogeografskog porekla – od jasike. Deli se na 13 fizionomskih delova, “’kulmja“ (vlaška reč sa značenjem kosa, vis, breg, padina i sl): Šoš, Lipuca, Lipa, Kraku allat, Čoka mori, Čoka ra, Jagnjilo, Fjaca, Pojenje, Čoka škopoluj, Čoka lazareva, Valja amare i Polom. [3]

Stanovništvo.

Prema Antoniju Laziću [4], koji je istraživao poreklo stanovništva Jasikova, selo je starijeg postanka i opustelo je početkom XVII veka, kada i mnoga homoljska sela. Nalazimo ga kao pusto mesto 1723. godine, a kao naseljeno prvi put 1818. godine; u njemu je tada bilo 15 domova, što pokazuje da obnavljanje ovog sela nije bilo davno pre te godine. U blizini današnjeg sela, na ušću Lipe u Božinu Reku, nalaze se tragovi starih rimskih radova na ispiranju zlata i razne alatke; to daje dovoljno dokaza za tvrđenje da je na ovom mestu postojalo naselje još u rimsko doba. Današnje Jasikovo obnovljeno je vlaškim stočarima iz bliskih sela, a ređi su doseljenici iz udaljenijih mesta Krajine i Banata.

  • Tako su Stanojonji–Žuržonji (slave Sv. Nikolu) preseljeni iz bliskog sela Gornjana. Iz istog su se sela presilili i preci Čevrtonja (slave Sv. Alimpija), Lipulonja (slave Petkovicu), Stankulešća (slave Petkovicu), Gergonja (slave Sv. Stevana) i Blagojonja (slave Petkovicu).
  • Iz bliskog sela Bučja doseljeni su Durlonji (slave Sv. Nikolu), Barbulešće (slave Sv. Jovana) i Marikešće (slave Sv. Alimpija).
  • Iz Krivelja, takođe bliskog sela, doseljeni su Josimonji (slave Vavedenje), Stanimirješće (slave Sv. Alimpija), Vakaronji–Simeonovići (slave Sv. Aranđela), Stepanonji (slave Sv. Nikolu), Adamonji (slave Sv. Nikolu), Mišonji (slave Sv. Aranđela) i Bačile (slave Sv. Alimpija).
  • Iz sela Rudne Glave u Poreču doseljeni su preci Tauzonja (slave Sv. Alimpija).
  • Iz homoljskog sela Laznice doseljeni su Dumitronji (slave Sv. Alimpija), Žujdonji (slave Sv. Nikolu) i Ceronji (slave Sv. Aranđela); njihovi su preci došli u Laznicu iz Almaša u Banatu.
  • Iz Krajine je doseljeno nekoliko porodica, takođe početkom HIH veka. Joviconji (slave Sv. Jovana) i Milosavonji (slave Sv. Jovana) su iz Popovice.
  • Doruzonji-Abdulići (slave Petkovicu) su iz Luke, a Misa Vidoje (slavi Sv. Đorđa) došao je oko 1865. godine iz sela Sikola (u Krajini).
  • Iz sela Gradskova, na Timoku niže Zaječara, doseljeni su preci Urdzukonja (slave Petkovicu), Stefanješća (slave Petkovicu) i Meronja (slave Petkovicu).
  • Oštreljani (slave Sv. Nikolu) su takođe ·iz okoline Zaječara, iz sela Oštrelja.
  • Stragari (slave Sv. Jovana) su iz sela Debelog Luga, a Nikolajonji (slave Sv. Nikolu) iz Erdelja.
  • Mladenovići (slave Sv. Stevana) ne znaju odakle su doseljeni.
  • Stojković Jovan (slavi Sv.Jovana) doseljen je 1876. godine iz sela Vrtovca u pirotskom kraju.

Za potomke Bačila (slave Sv. Alimpija), koji su poreklom iz Krivelja, nalazimo i dodatne podatke [5] : Prvi poznati predak imao je dva sina, jedna grana njegovog potomstva i danas se zovu Basilonji. Po imenu drugog naslednika Ilije (Iljij), njegovi potomci se kasnije nazivaju Iljionji, što ostaje do dana današnjeg. Prezivaju se Ilić, a jedna njihova familija posle pete generacije menja prezime u Petrović da bi sačuvali sećanje na dedu, odnosno pradedu Petra.

_______________________________________________

 IZVORI:

[1] Glasnik Srpskog geografskog društva, sveska XXXI, br 2,  Naučna knjiga, Beograd, 1951, str 116

[2] popis sela nahije požarevačke iz 1833 godine, prema Branko Peruničić, Grad Požarevac i njegovo upravno područje, Beograd, 1977, str 700

[3] Srboljub Đ. Stamenković (ured.), Geografska enciklopedija naselja Srbije 3, Beograd, Geografski fakultet / Agena / Stručna knjiga, 2001, str. 3

[4] Antonije Lazić, Naseljavanje i razvitak naselja u srednjem i gornjem Peku, Glasnik geografskog društva, sveska XXV, Beograd, 1939, str. 32

[5]  https://jasikovo.com/porodicno-stablo/, pristupljeno 17.04.2021.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.