Poreklo stanovništva sela Dubovo, opština Tutin – Raški okrug. Prema knjizi Milisava L. Lutovca „Rožaje i Štavica – anropogeografska ispitivanja“ izdanje SANU, Odeljenje društvenih nauka, 1957. godine, Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj i ime sela.
Dubovo, koje je dobilo svoje ime po dublju, hrastovima, leži na strani koja blago pada prema reci Vidrenjaku i potoku Resniku.
Zemlje i šume.
Važniji krajevi u selu su: Kanatovac (mahale), Resnik (livade), Binjoška voda, Busike (njive), Gospocka Livada (oko Lukavičks crkve), Staro Selo, Brankovo Guvio. Ispust i pasište za stoku je brdo Drenar iznad sela i kraj na levoj strani Vidrenjaka. Na Vidrenjaku su njihove vodenice i pojila za stoku.
Vode.
Važniji izvori vode u selu su: Đajovska Voda, Mrsalovača (česma) i Banija.
Poreklo stanovništva.
Pre današnjeg stanovništva u Dubovu su živeli pravoslavni Srbi. Od njih je ostalo: „Staro Selo“ i u njemu kućišta i groblje kod Brankovo Guvna.
Današnji stanovnici su:
-Koca (Osmanovići, Bajrovići i Smajilovići) (20 k.). Kažu da su Hoti. Njihov predak Hus—Koca došao je ovde iz sela Raždagine kod Sjenice pre pet pojaseva. Od njega su takođe Kocići u Sitniču, opština požeška. Koce u Vujkoviću su od brata Hus–Koce. Koce govore samo srpski.
IZVOR: Prema knjizi Milisava L. Lutovca „Rožaje i Štavica – anropogeografska ispitivanja“ izdanje SANU, Odeljenje društvenih nauka, 1957. godine, Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)