Poreklo prezimena, Donja Gorevnica (Čačak)

14. januar 2021.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Donja Gorevnica, grad Čačak. Istraživanje Radula Markovića objavljeno u knjizi „Donja Gorevnica (zemlja i ljudi)“. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić.

Najstariji pomen sela Donje Gorevnice je iz XV veka. Te 1476. godine kada je selo bilo u kadiluku Ostrovici, u knežini kneza Đurđa.

Znači da je Donja Gorevnica staro selo jer je 1476. godine u njemu bilo 11 vlaških kuća i još tri odrasle muške glave.

Stanovništvo je pretežno doseljeno, ali ima i starih rodova. Doseljavanja i dalje traju. Poslednjih godina oseća se povećano doseljavanje sa Kosova, iz Crne Gore i Bosne. Ovo iz razloga što je ovo vrlo plodna zemlja, a i samo selo nije mnogo udaljeno od Čačka i Gornjeg Milanovca.

Na „kamenim knjigama“, spomenicima u Starovlaškom groblju među umrlim, pominju se i Arsenijevići (1830), Tiosavljevići (1831), Kapetanovići (1853) i Vasovići (1856). Ovih prezimena u selu više nema.

Seoska obetina (slava) je Beli četvrtak (posle Trojica).

U turskim katastarskim knjigama, defterima iz XV i XVI veka u Donjoj Gorevnici, (prema popisu iz 1525. i 1528. godine) pominju se interesantna imena: Vitoje, Vuk, Vučina, Vukić, Vuksan, Vukač, Vukašin, Vukoje, Dubravac, Miloš, Mirčina, Nikola, Obren, Rade, Radonja, Radivoj, Radovan, Radosav i sl.

Selo je 1525. godine imalo samo 16 domova i 4 baštine, a već 1528. godine 20 domova, 38 tabija, 2 baštine i 1 rataja. U 1818. godini Donja Gorevnica je imala 40 kuća sa samo 94 aračke glave.

Prema tefterima iz 1823. godine u Donjoj Gorevnici se pominju i neka prezimena kojih danas više u selu nema, kao što su: Stepanovići, Ikodinovići, Skorupan, Atnać, Seničanin, Karo, Kisenka, Pevo, Perlopa, ili 1824. godine – Vurtovići, Guzonja, Kruškola, Lazović, Mirjanić, Plastonja, Pupavica i dr.

Tako je selo u 1831. godini imalo 51 dom, 59 poreske i 151 aračku glavu.

Dokumenta iz XIX veka pominju i neke druge rodove u Donjoj Gorevnici, koji danas u selu ne postoje.

Tako se u knjigama rođenih iz 1843. godine pominju: Vilipov, Vurtovići, Isailovići, Maksimovići, Stankovići i Skorupanovići, ili iz 1846. godine: Starčevići i Tošovići, ili u 1847. godini: Vilipovići, Nedeljkovići, Ristovići i Skorupani, a u 1851. godini Kruškići, u 1852. godini Atnađevići, a u 1854. godini: Andrijevići, Majstorovići, Nešovići, Obradovići; u 1855. godini. Milenkovići, Milosavljevići i Stevanovići; u 1857. godini: Aleksijevići, Đokići, Osaćani (iz Osata), Stanići i Tanasijevići; u 1858. godini Rankovići; u 1859. godini Radovanovići; u 1896. godini: Maksimovići i Marinkovići.

Posle II svetskog rata i u novije vreme u školskim i matičnim knjigama pominje se veći broj rodova (prezimena) koja više ne postoje u selu. Od njih je bio veći broj iz rudarskih porodica, zatim radnici i službenici drugih struka i zanimanja koji su jedno vreme boravili u selu, a ima dosta i onih koji su se doselili, pa potom odselili u grad u potrazi za stalnim radom.

Pored ostalih, takve su i sledeće porodice koje više ne žive u selu: Balići, Bulatovići, Grujići, Draževčanin, Dramićanin, Dončić, Jakovljevići, Kaluđerovići, Licikas, Milići, Mutavdžići, Naumovići, Negovanovići, Perovići, Petkovići, Popovići, Prica, Rajići, Rakanovići, Rakonjci, Radmanovac, Redžepović, Stefanović, Tokovići, Tripkovići, Ćirkovići, Čeperkovići, Čolići, Šegrt i Šekulica.

Poreklo stanovništva

1. Avramovići (3 kuće, slave Nikoljdan), starosedeoci su. Učitelj Mito se pedesetih godina odselio u Mrčajevce. U jednoj kući Avramovića ne živi niko. Poreklom su od Avrama. Ranije su živeli braća Avram i Jovan, pa su otuda Jovići i Avramovići.

Avramovići su poreklom od starih Vurtuša u Donjoj Gorevnici. Nekada su Avramovići imali vodenicu.

2. Adamovići (1 kuća, slavi Nikoljdan). Vojin je šezdesetih godina doseljen iz Crne Gore iz ekonomskih razloga. Po zanimanju je stolar.

3. Aleksandrići (28 kuća, slave Đurđevdan), starosedeoci su. Pripadaju IIrejonu. Imaju mnogo nadimaka: Kučak, Bikeši, Persinci, Čimburi i drugi.

Od Aleksandrića je bio najpoznatiji Veličko Aleksandrić, solunac.

Branko je bio vrlo aktivan u NOB-u, a Milovan i Radovan Aleksandrići su poginuli u NOB-u.

Dragan Aleksandrić, kompozitor iz Beograda, je rođen u Donjoj Gorevnici.

Nekoliko porodica Aleksandrića živi u Čačku i Beogradu.

4. Andonovići (1 kuća), doseljen sa Kosova pre desetak godina iz ekonomskih razloga, kupio imanje od Simovića.

Sada se nalazi na privremenom radu u Nemačkoj.

5. Adžemovići (34 kuće, slave Đurđevdan), starosedeoci su. Nastanjeno je 27 kuća, a 7 su pretvorene u vikendice. Adžemovići su većinom poljoprivredni proizvođači. Nekoliko porodica Adžemovića živi u Čačku, a Dragoslav Adžemović, učesnik NOB-a, sa porodicom živi u Beogradu.

6. Ašani (3 kuće, slave Đurđic). Doseljeni sa Kosova pre desetak godina na Mirkovića imanje iz ekonomskih razloga.

7. Bakovići (1 kuća, slavi Nikoljdan), doseljeni iz čačanske Bresnice. Bakovići su poreklom iz sela Kosatice, od Sjenice. Doseljeni su na ovo područje pre 20. godina.

8. Belići (1 kuća, Nikoljdan). Došao na miraz iz Ostre na imanje Rajka Jevtovića pre dvadesetak godina.

9. Blažovići (1 kuća, slavi Đurđevdan). Došao pre desetak iz Bresnice na miraz u Aleksandriće. Bavi se poljoprivredom.

10. Bogdanovići (3 kuće, slave Đurđic), starosedeoci su.

11. Bojovići (1 kuća). Crnogorac, doseljen pre dvadesetak godina na imanje Bogosava Aleksandrića. Sin mu živi u Aranđelovcu.

12. Bruneci (1 kuća, slavi Đurđevdan), radio u rudniku u Donjoj Gorevnici i umro. Interesantno je da od te kuće vode poreklo četiri prezimena. Žena mu živi pod prezimenom Brunec, majka udajom postala Kangrga, kćerka ima majčino prezime Gvozden, a sin očevo Mažibrada.

13. Veličkovići (4 kuće, slave Đurđevdan). Pošteni verni pravoslavci. Veliki broj mladića iz Veličkovića su sveštenici, a ženska deca su se godinama udavala za sveštenike.

14. Vesovići (1 kuća, slavi Nikoljdan). Makenzije je doseljen iz Mrčajevaca i umro je u Donjoj Gorevnici. Naslednici, ćerka Viktorija i zet Dragan Ranitović, žive u Čačku.

15. Vojinovići (2 kuće, slave Nikoljdan). Vode zajedničko od tri brata: Vojina, Nenada i Nikole (Vojinovići, Nenadovići i Nikolići).

16. Četnici su Milomira Vojinovića 1943. godine bacili u Zapadnu Moravu. Danas na njegovom imanju u selu živi mu supruga Kosana. Deca Dragan i Dara sa porodicama žive u Čačku, a Cana u Skoplju.

17. Vukovići (1 kuća), doseljen iz Crne Gore, okoline Bijelog Polja, pre desetak godina iz ekonomskih razloga.

18. Vulovići (1 kuća), došao iz Donje Trepče na miraz u Jovoviće pre tridesetak godina. Ne slavi.

19. Vučkovići (2 kuće, slave Đurđevdan i Mratindan zbog nasleđenog imanja). Branko Vučković je došao iz Zablaća na miraz u Aleksandriće. Ima sinove Svetozara i Desimira i kćerku Milu udatu u Mirkoviće u Donjoj Gorevnici.

20. Gazdići (3 kuće, slave Lučindan). Jedna od ovih kuća je vikednica Milije Gazdića. Stoja i Milan Vučićevićiz Donje Gorevnice su usvojili Đorđa Gazdića. Đorđe ima dva sina: Miroslava (živi u Čačku) i Jaćima, vlasnika auto-otpada u Donjoj Gorevnici. Đorđe je poklonio plac sinovcu Miliji koji je tu sagradio vikendicu. Oženjen je vaspitačicom Slavicom iz Huma na Sutli, a imaju sina Vladimira i ćerku Renatu i svi žive u Čačku. Gazdići su poreklom iz Bosne, iz sela Štrbaca, pa su preko užičke Jablanice doseljeni u Donju Gorevnicu šezdesetih godina.

21. Glišovići (1 kuća, slavi Nikoljdan). Došao je iz Mojsinja u Nenadoviće na miraz, sedamdesetih godina.

22. Grujovići (1 kuća, slavi Đurđevdan). Doseljen iz obližnjih Vujetinaca u Aleksandriće, osamdesetih godina.

23. Dragićevići (1 kuća, slavi Aranđelovdan). Doseljen iz Mrčajevaca, a poreklom su od Sjenice. Sin i snaha Dušana Dragićevića se nalaze na privremenom radu u Švajcarskoj.

24. Đorđevići (6 kuća, slave Nikoljdan). Nekada su se prezivali Atnađevići i Libovići, po Atnađu i Libu. Kasnije su dobili porodična imena po Đorđu (Đorđevići), i po Milovanu (Milovanovići).

Jedni imaju nadimak Zulani, a drugi Vasovci.

25. Đorđići, kuća je ugašena.

26. Ilići (1 kuća, slavi Nikoljdan). Radio na rudniku u Nemačkoj gde je zaradio penziju. Ima udatu ćerku u susednim Kukićima.

27. Ivezići (1 kuća), Crnogorac, doseljen pre desetak godina iz Bijelog Polja. Sagradio je kuću na imanju Tihomira Đorđevića.

28. Jankovići (2 kuće, slave Đurđevdan), starosedeoci su.

29. Jevđenijevići (4 kuće, slave Đurđevdan), starosedeoci su. Dve kuće su u mestu zvanom „Potok“, jedna u Ilijaku i vikendaš Radisav, električar, ima pogon za preradu plastike. Tri domaćinstva su čisto poljoprivredna.

30. Jevtovići (16 kuća, slave Nikoljdan), starosedeoci su.

Tri kuće su u Ilijaku, zvani „Tirolci“

31. Jelići (2 kuće, slave Nikoljdan), starosedeoci su.

32. Jeremići (1 kuća slavi Aranđelovdan), doseljen iz Gruže, na bivše Mirkovića imanje.

Domaćin kuće je umro, a sin mu živi u Čačku.

33. Jovanovići (10 kuća, slave Nikoljdan), starosedeoci su.

Oni u Ilijaku imaju nadimak Đavoli, a ovi u donjem i srednjem delu sela Drekavci.

Izumrle su dve kuće: Tihomirova i Milanova, a ugašena Despinina.

Šmitov otac Živko je odseljen u Mrčajevce.

To su tri familije: Đavoli, Drekavci i Majstorovići. (Majstorovića više nema u Donjoj Gorevnici. Bavili su se raznim zanatima, majstorisali odakle im i prezime potiče).

34. Jovovići (8 kuća, slave Nikoljdan), starosedeoci su.

Jedan iz ove familije prozvan je „Kožonja“, bavio se lovom.

Otac Srećka Jovovića pokojnog pevača je odseljen u Zablaće, a brat Srećkov Dragan peva u Americi i od toga živi.

35. Jokovići (3 kuće, slave Nikoljdan), imaju nadimak „Tupalji“.

Cvele Joković je mobilisan i poginuo u četnicima na Kopaoniku.

36. Kovačevići (2 kuće, slave Đurđevdan), starosedeoci su. Zovu ih Taragani. Kuće su im u donjem delu na Moravi, jedan je poljoprivrednik i svira na harmonici, a drugi je stolar.

Drago Kovačević je vikendaš.

36. 35a. Kovačevići (1 kuća). Milan i Milja su umrli, a sin im je poginuo u II svetskom ratu kod G. Milanovca. Kuća ugašena.

37. Konići (1 kuća, slavi Jovanjdan). Pre tridesetak godina doseljeni su sa Kosova iz ekonomskih razloga.

38. Kostići (1 kuća, slavi Nikoljdan). Doseljeni iz susedne Ostre. Starinom su od Užica.

39. Krakovići (1 kuća, slavi Đurđevdan). Ovo je ranije bila kuća Milisava Jankovića, dobrovoljca komite ranjenog na Kraljevu. Žena Milunka mu je bila pratilac i kao ranjenik nastradala sa Milisavom na Zlatiboru. Sada u kući živi Jelica Aleksandrić koju su Jankovići usvojili.

40. Kuzmanovići (13 kuća, slave Đurđevdan), starosedeoci su. Imaju nadimak Tantuzi. Milisav je umro u tridesetoj godini od četničkog terora. Svetislava Cvela su ubili četnici na Rudniku 5. marta 1943. godine, kada je ubijen i Bogdan. Đole je ubio strica Cvela, pa se zbog griže savesti obesio. Ružu su zaklali četnici a njen muž Tihomir je od prevelike tuge usahnuo. Kuzmanovići vode poreklo od Jovana Kursule.

41. Kuči (3 kuće, slave Nikoljdan). Doseljeni su sa Kosova, iz okoline Istoka sedamdesetih godina iz ekonomskih razloga.

42. Lazarevići (6 kuća, slave Aranđelovdan), starosedeoci su.

43. Lukići (1 kuća, slavi Nikoljdan). Starosedeoci su. Nekoliko porodica Lukića živi u Mrčajevcima, Čačku i Beogradu.

Krsto Lukić je bio Solunac. Milisav Lukić prvoborac, a Novak i Vojo učesnici NOB-a. Ljubo je bio u ropstvu.

44. Makljenovići (4 kuće, slave Nikoljdan), doseljeni u Nikoliće sa Zlatibora pre tridesetak godina, na imanje pokojnog Sretena Nikolića.

45. Markovići (10 kuća, slave Andrijevdan), starosedeoci su. Kuće su im na potesu Lug. Jedan od njih je imao nadimak Čvoro.

U I svetskom ratu poginuli su na Drenku: Marko, Grujica i Dragoljub.

U II svetskom ratu umro je u Nemačkoj kao ratni zarobljenik Dušan Marković.

Milan R. Marković je poginuo u NOB-u 1944. na Orovici u Dragačevu, a Milan M. Marković je poginuo na Sremskom frontu 1945. Radomir se odselio u susednu Balugu (preljinsku).

Ugašene su četiri Markovića: Veljka, Milana R. Markovića, Sava i Milorada/Mikosave/Marković.

46. Matovići (1 kuća, slavi Aranđelovdan). Preci su im doseljeni iz Vasojevića iz Crne Gore pre 200 godina. Trenutno su najbrojnija porodica u selu sa 11 članova domaćinstva. Milinkov sin Timotije se bavi zemljoradnjom, a njegovi sinovi rade u Čačku.

47. Milovanovići (8 kuća, slave Nikoljdan), starosedeoci su.

Poznat je Ljubiša Ganco, kao hrabar borac u NOB-u.

48. 46a. Milovanovići (1 kuća, slavi Nikoljdan). Časlav je doseljen sa Kosova pre petnaestak godina iz ekonomskih razloga na imanje Miše Jokovića.

49. 46b. Milovanovići (1 kuća). Kosovac Milentije došao iz Slovenije gde je radio kao mašinovođa. Trenutno nezaposlen i nadniči tek da preživi. Ranije je kupio nešto imanja od Adžemovića.

50. Milosavljevići (2 kuće, slave Aranđelovdan), starosedeoci su.

51. Miloševići (1 kuća, slavi Đurđic). Ranije doseljen iz Prislonice. Miloševići iz Prislonice su doseljeni iz Starog Vlaha pred Prvi srpski ustanak.

52. Mirkovići (3 kuće), dve su starosedeoci i slave Aranđelovdan. Živorad Mirković je došao na miraz u Simoviće i slavi Jovanjdan.

53. Mitrovići (1 kuća). Mirko se doselio iz Han Pijeska pre dvadesetak godina. Oženjen je ćerkom Radovanke Tošić.

54. Mićovići (3 kuće, slave Tomindan), starosedeoci su.

55. Nedovići (3 kuće, slave Aranđelovdan). Sedamdesetih godina doseljeni iz Crne Gore iz ekonomskih razloga.

56. Nenadići (1 kuća, slavi Đurđic), doseljeni pedesetih godina iz Ivanjice u Simoviće.

57. Nenadovići (5 kuća, slave Nikoljdan). Jedna kuća u Ilijaku gasi se. Starosedeoci su. Milutin Ganco je odseljen u Mrčajevce. Vođen je na streljanje sa Vojinovićem na Moravu. Uspeo je da pregrize konopac kojim je bio vezan, prepliva Moravu, stigne u Zablaće, a potom u Beograd. Jedno vreme je imao svoju vodenicu i davao brašno partizanima za ishranu.

58. Nikolići (6 kuća, slave Nikoljdan), starosedeoci su. Tu su dve familije. Jedni su doseljeni sa Kosova iz ekonomskih razloga na imanje Dragoslava Petrovića Tošmajca. U „Potoku“ su četiri kuće starosedelaca Nikolića: Boško, Milan, Vujica i Milorad. Bogdan je odseljen i živi u Čačku. Milijan Nikolić je imao četiri sina: Drago, puškar, Blagoje, miner u odredu „Dr Dragiša Mišović“ (isekao ga sekirom Milan Valjevac decembra 1941), Boško, umro i Nikola, poginuo 1941. u Gornjem Milanovcu u borbi sa četnicima.

Mihailo Nikolić je najpoznatiji privatni preduzetnik i vlasnik nekoliko najsavremenijih objekata male privrede.

59. Niketići (1 kuća, slavi Aranđelovdan). Jedna je kuća ranije ugašena.

60. Nišavići (1 kuća). Dragoljub je doseljen iz Bijelog Polja pre 15 godina na imanje Ivanke Savić. Oženio se iz familije Nedovića u Donjoj Gorevnici.

61. Novakovići (5 kuća, slave Đurđic). Poreklom su iz čačanske Bresnice. Daljim poreklom su iz Crne Gore, pa su se preko ivanjičke opštine doselili u Bresnicu. U Bresnici se spominju Stikići: Novak, Vilip i Radojica. Od Novaka su Novakovića. U Donju Gorevnici je došao na miraz iz Bresnice Mijailo Novaković, narodni poslanik i predsednik opštine. On je imao tri sina: Milorada, Boška i Živka.

Trifun Novaković (1810 – 1877) bio je zet kneza Miloša Obrenovića i narodni poslanik.

62. 58a. Novakovići (1 kuća, slavi Petkovdan). Rom Milorad Novaković živi u Čačku. Kupio plac od Adžemovića u Donjoj Gorevnici i povremeno radi kao kovač, kalioc i potkivač konja. Starinom potiče iz Mrčajevaca gde i danas ima rodbinu.

63. Pavlovići (2 kuće, slave Aranđelovdan i Nikoljdan). Jedna je doseljena u dalekoj prošlosti iz okoline Sjenice i nazivaju ih „Ercovima“ ili „Erčićima“.

64. Pantovići (1 kuća, slavi Lučindan), imaju nadimak „Kokani“.

Strahinja je bio u zarobljeništvu od 1941. u Nemačkoj, potom prešao u Austriju gde je i umro pre dvadesetak godina. Za sobom je ostavio sinove Miroslava i Miletu.

65. Pašajlija (1 kuća, slavi Đurđic), doseljeni iz Bosne pre tridesetak godina iz ekonomskih razloga.

66. Petrovići (16 kuća, slave Đurđic), starosedeoci su.

Vučić Petrović je 1941. bio komandir IV čete tzv. Vučićeva četa.

Nekoliko Petrovića kuća je odseljeno u Čačak, Ljig, Mrčajevce, Kraljevo i Beograd.

Većina Petrovića bave se zemljoradnjom i povrtarstvom. Najviše gaje žitarice, a od povrtarskih kultura krompir.

67. 62a. Petrovići (1 kuća, slavi Đurđic). Slobodan je pedesetih preseljen iz jednog kraja sela u drugi zbog nedostatka vode.

68. Petronijevići (1 kuća, slavi Nikoljdan). Doseljen iz okoline Despotovca. Radio u mesnom rudniku do penzionisanja.

69. Pešići (2 kuće, slave Aranđelovdan). Dva brata Crnogorca doseljeni na Petrovića imanje pedesetih godina.

70. Pjevovići (3 kuće, slave Nikoljdan), starosedeoci su. Obren je odseljen u Mrčajevce. Poznat je kao kompozitor i narodni pesnik.

Pjevovići su poznati kao dobri muzičari.

71. Plavšići (2 kuće, slave Đurđic). Doseljen pedesetih godina iz okoline Ivanjice na Petrovića imanje.

72. Radmilci (1 kuća, slavi Nikoljdan). Grozdanin muž rodom je iz Ostre, a nasledio je imanje od tetke u Donjoj Gorevnici.

73. Radovići (1 kuća, slavi Đurđevdan). Hristivoje je doseljen iz Samaile u Aleksandriće. Iz drugog braka ima tri sina: Jovana, Nenada i Đorđa.

74. Radojevići (4 kuće, slave Aranđelovdan). Nastanjeni su oko 1820. i rod su sa Matovićima. Pretpostavlja se da su se ranije prezivali Kruškići. Od Radojevića su bili poznati Adam, solunac, a Arsenije je umro kao učesnik NOR-a.

75. Rašići (2 kuće, slave Alimpijevdan). Doseljeni pre tridesetak godina.

76. Rendulući (1 kuća, slavi Nikoljdan). Doseljeni pre dvadesetak godina iz okoline Lučani.

77. Ristići (2 kuće, slave Đurđic). Doseljeni pre dvadesetak godina sa Kosova iz ekonomskih razloga, jedan na imanje Slavka Mirkovića, a drugi Radovana Aleksandrića.

78. Savići (4 kuće, slave Đurđevdan), starosedeoci su. Bogoljub je za vreme Drugog svetskog rata interniran u Norvešku gde je nastradao.

79. Simići (1 kuća, slavi Đurđic). Doseljeni sa Kosova iz ekonomskih razloga pre tridesetak godina.

80. Simovići (12 kuća, slave Đurđevdan). Postoje tri familije Simovića, od kojih dve imaju po jednu kuću, a deset ostalih kuća su treći Simovići koji vode poreklo od Aleksandrića iz Donje Gorevnice.

81. Sitnikovski (1 kuća). Nikola je bio doseljen iz Makedonije, sada je ta kuća ugašena.

82. Smiljanići (1 kuća, slavi Mitrovdan). Doseljen iz susedne Ostre pre tridesetak godina i privenčao se u Lukiće. Ima nadimak Lisac.

83. Spasojevići (1 kuća, slavi Mratindan). Doseljen pre četrdesetak godina iz Bresnice na miraz u kuću Svetislava Petrovića.

84. Stanojlovići (1 kuća, slavi Đurđevdan). Doseljeni pre dvadesetak godina iz susedne Ostre.

85. Stojanovići (1 kuća), živi u Čačku. Bobislav sagradio vikendicu na starom imanju.

86. Stanušići (1 kuća, slavi Aranđelovdan). Crnogorac doseljen sa Kosova u Radojevića pre tridesetak godina iz ekonomskih razloga. Veliki broj Stanušića je doseljen u Mrčajevce.

87. Strugari (1 kuća, slavi Đurđevdan). Bogovid je doseljen iz Žareva kod Brusa. Radio u rudniku i u Nemačkoj. Živi u Niketićima, u Donjoj Gorevnici.

88. Tokići (1 kuća). Musliman Ševal u selu poznat kao Stevo, doseljen pre tridesetak godina kod Dušana Simovića. Oženjen je od Jevtovića i slavi supruginu slavu Aranđelovdan.

89. Tošići (1 kuća, slavi Jovanjdan). Doseljen iz okoline Ivanjice šezdesetih godina. Kupio je imanje i sagradio kuću na bivšem zemljištu Lesandre Jovanovića.

90. Tutunovići (1 kuća, slavi Aranđelovdan). Doseljen pre dvadesetak godina iz Rajca u Simoviće odakle mu je majka.

90. Ćirovići (1 kuća, slavi Nikoljdan). Ćirovići su poreklom iz Božetića. Rajo Ćirović je kupio imanje od Svetozara Aleksandrića i sagradio vikendicu sedamdesetih godina.

91. Uskokovići (1 kuća, slavi Nikoljdan). Došao iz Bosne pre dvadesetak godina na miraz.

92. Filipovići (2 kuće, slave Aranđelovdan). Braća Borivoje i Dobrivoje su se doselili pre tridesetak godina iz okoline Ivanjice.

93. Cvetići (1 kuća). Doseljeni iz Ostre u Jovoviće pre pedesetak godina.

94. Šmigići (1 kuća, slavi Aranđelovdan). Doseljen sa Kosova iz ekonomskih razloga pre tridesetak godina.

95. Šoškići (1 kuća). Doselio se na imanje Aleksandrića pre dvadesetak godina sa Kosova iz ekonomskih razloga.

Nalazi se na privremenom radu u Australiji.

IZVOR: Istraživanje Radula Markovića objavljeno u knjizi „Donja Gorevnica (zemlja i ljudi)“, str. 63-78. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Radojko

    Poštovani gospodine Jeliću

    Radim rodoslov svoje familije Gvozdenović iz Vujetinaca kod Čačka, pa mi je potrebno da znam koji je br. rolne mikrofilma i br. ZT za arački tefter iz 1831 god.
    Naime ja sam bio u Državnom arhivu Srbije i pregledao sam rolnu br. 40, što odgovar ZT 576 i tu sam samo nasao Sumarnik u tabelarnom pregledu, a očekivao sam i popise nosioca domaćinstva kao i spisak muških glava u domaćinstvu.
    Imam čibučke teftere iz 1823, 1824, 1825, popis 1863 god. ali ne može da se mrdne bez bar još jednog teftera do 1840.
    Iznenadio sam se i za MKR iz 1846 do 1859. U evidenciji za MKR za Mrčajevce, Donju Gorevnicu i Vujetince vode se od 1876 god.

    S počtovanjem
    Radojko Gvozdenović
    kt. 064 455 92 90