Poreklo prezimena, selo Ostrovica (Tutin)

2. januar 2021.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Ostrovica (po knjizi Ostrvica), opština Tutin – Raški okrug. Prema knjizi Milisava L. Lutovca „Rožaje i Štavica – anropogeografska ispitivanja“ izdanje SANU 1957. godine, Odeljenje društvenih nauka. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, zemlje i šume.

Selo je poglavito na prisojnoj strani potoka. Pojedini krajevi u Ostrvici su: Rupe, Garevine (njive), Bojovića Laa i Prenos (livade), Stajišta, Bare, Livade, Selo, Orlujak, Đeremenovipte, Brljike (njive i livade) Okutnjice (njive), Narće (na desnoj strani potoka), Čestare, Jasiče, Promuknice (šume) i brdo Vlahinja i Ćafa.

Vode.

Važnije vode koje služe za piće i pojilo su: Velika Česma u selu, Izvor Glibež u Rupama. U ataru Ostrvice je i čuvena Promuknica koja na mahove teče i prestaje. Vodu ovoga interesantnog vrela smatraju za lekovitu. Praznoverni ljudi dolaze iz velike daljine da se umiju ili okupaju. Seoske vodenice su na Vidrsnjaku blizu Promukštce.

Poreklo stanovništva.

Današnji rodovi u Ostrvici su:

-Đorđevići (3 k.) (s. Đurđevdan), inače najstariji stanovnici ovoga sela. Kažu da su od „Brankovića“; slabo se množe; otkako se zna stalno su dve–tri kuće. Za njih se može reći da su starosedeoci.

-Rupljani (Joksimovići, Vučkovići, Srećkovići, Bojovići, Milosavljevići) (17 k.) (slave sv. Nikolu i Vrače) kažu da su poreklom iz Brda. Došli u Gornje Biševo kod Rožaje dva brata i sinovac. Od njihovog su sinovca Luke, koji se „poturčio“, Muhovići u Biševu, a dva brata, pošto su pali na krv, preselili se u Rupe više Ostrvica, po čemu su dobili zajednički naziv Rupljani. U doba Karađorđeva rata pobegli su od komita iz Rupa gde su imali svoju zemlju i nastanili se u Ostrvici na aginom imanju. Kažu da im je stara slava Vrači, pa su zbog krvi uzeli Nikoljdan. Ipak su Vrače zadržali kao preslavu. Njihovi odseljeni rođaci su: Đokovići u Borču (Gruža), Vučkovići u Osoju kod Pazara, zatim u Kozniku (Rogozna), Slatini kod Sopoćana (Milosavljevića), u Kosuriću kod Đurđevih Stupova i u okolini Kraljeva.

-Džudžovići (3 k.) i:

-Čolakovići (1 k.) doseljeni su pre 60 godina na Baća i Drage. Naselio ih aga na imanju koje su Srbi napustili.

IZVOR: Prema knjizi Milisava L. Lutovca „Rožaje i Štavica – anropogeografska ispitivanja“ izdanje SANU 1957. godine, Odeljenje društvenih nauka. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Tijana

    Poštovani,

    Da li mi možete reći gde se mogu opširnije informisati o poreklu Đorđevića? Prema priči starijih, porodicu su još zvali i “Belići”. Da li se zna odakle su došli i da li su možda pre naseljavanja ovih krajeva menjali slavu? Danas slave Svetog Đorđa.
    Hvala najlepše

  2. Tijana

    P. S. Ako neko ima bilo kakav podatak ili trag, bila bih veoma zahvalna. Moja adresa je [email protected]

  3. Dimitrije

    Samo mala ispravka, nisu Srećkovići nego Sretkovići, živeli poviše “Izvora”. Došli iz Kuča početkom 19 veka.