Poreklo stanovništva sela Ostrovica (po knjizi Ostrvica), opština Tutin – Raški okrug. Prema knjizi Milisava L. Lutovca „Rožaje i Štavica – anropogeografska ispitivanja“ izdanje SANU 1957. godine, Odeljenje društvenih nauka. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, zemlje i šume.
Selo je poglavito na prisojnoj strani potoka. Pojedini krajevi u Ostrvici su: Rupe, Garevine (njive), Bojovića Laa i Prenos (livade), Stajišta, Bare, Livade, Selo, Orlujak, Đeremenovipte, Brljike (njive i livade) Okutnjice (njive), Narće (na desnoj strani potoka), Čestare, Jasiče, Promuknice (šume) i brdo Vlahinja i Ćafa.
Vode.
Važnije vode koje služe za piće i pojilo su: Velika Česma u selu, Izvor Glibež u Rupama. U ataru Ostrvice je i čuvena Promuknica koja na mahove teče i prestaje. Vodu ovoga interesantnog vrela smatraju za lekovitu. Praznoverni ljudi dolaze iz velike daljine da se umiju ili okupaju. Seoske vodenice su na Vidrsnjaku blizu Promukštce.
Poreklo stanovništva.
Današnji rodovi u Ostrvici su:
-Đorđevići (3 k.) (s. Đurđevdan), inače najstariji stanovnici ovoga sela. Kažu da su od „Brankovića“; slabo se množe; otkako se zna stalno su dve–tri kuće. Za njih se može reći da su starosedeoci.
-Rupljani (Joksimovići, Vučkovići, Srećkovići, Bojovići, Milosavljevići) (17 k.) (slave sv. Nikolu i Vrače) kažu da su poreklom iz Brda. Došli u Gornje Biševo kod Rožaje dva brata i sinovac. Od njihovog su sinovca Luke, koji se „poturčio“, Muhovići u Biševu, a dva brata, pošto su pali na krv, preselili se u Rupe više Ostrvica, po čemu su dobili zajednički naziv Rupljani. U doba Karađorđeva rata pobegli su od komita iz Rupa gde su imali svoju zemlju i nastanili se u Ostrvici na aginom imanju. Kažu da im je stara slava Vrači, pa su zbog krvi uzeli Nikoljdan. Ipak su Vrače zadržali kao preslavu. Njihovi odseljeni rođaci su: Đokovići u Borču (Gruža), Vučkovići u Osoju kod Pazara, zatim u Kozniku (Rogozna), Slatini kod Sopoćana (Milosavljevića), u Kosuriću kod Đurđevih Stupova i u okolini Kraljeva.
-Džudžovići (3 k.) i:
-Čolakovići (1 k.) doseljeni su pre 60 godina na Baća i Drage. Naselio ih aga na imanju koje su Srbi napustili.
IZVOR: Prema knjizi Milisava L. Lutovca „Rožaje i Štavica – anropogeografska ispitivanja“ izdanje SANU 1957. godine, Odeljenje društvenih nauka. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
4. januar 2021. u 20:47
Tijana
Poštovani,
Da li mi možete reći gde se mogu opširnije informisati o poreklu Đorđevića? Prema priči starijih, porodicu su još zvali i “Belići”. Da li se zna odakle su došli i da li su možda pre naseljavanja ovih krajeva menjali slavu? Danas slave Svetog Đorđa.
Hvala najlepše
4. januar 2021. u 21:08
Tijana
P. S. Ako neko ima bilo kakav podatak ili trag, bila bih veoma zahvalna. Moja adresa je [email protected]
15. novembar 2023. u 13:26
Dimitrije
Samo mala ispravka, nisu Srećkovići nego Sretkovići, živeli poviše “Izvora”. Došli iz Kuča početkom 19 veka.