Poreklo stanovništva sela Palatna, opština Podujevo – Kosovski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ napisanoj na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo Palatna je upravo na stavama Labovih sastavnica Belasičko-Murgulske i Slatinsko-Dvoriške reke. U selu Palatni nastaju reka i predeo Lab.
Zemlje i šume.
U međama sela su: Ledina, Raovo brdo, Ajdinovićko brdo, Besolički zabran, Veliko osoje, 3abelski laz, Okolište, Rašidovo brdo, Kulsko brdo, Brezovan (1033 m).
Šume i ispaša su na Starim njivama i na Čuki. Mesta na kojima su njive i livade nazivaju se: Reka, Velika njiva, Miftarov potok, Duge njive, Jovine livade i njive u Potoku.
Vode.
Potoci su: u Osoju, Rakita, Brecki, Nizamski, Ornički i Milovanov potok. Izvori su Eminov, Mula-Šabanov, Vučkov, Hladni, Nizamski, kod džamije, u Jošju, na Lazu, na Potočkoj ledini i Isljamova česma. Za piće i ostalu upotrebu stanovnici koriste vodu sa 12 bunara, kopanih pa ozidanih suhozidom.
Starine u selu.
Na stavama Slatinske i Murgulske reke među starim hrastovima je crkvina „stara srpska crkva“, a oko crkvine „staro srpsko groblje“.
Muhamedanska groblja su na Bregu, u Slatinskoj reci i kod Osmanove kuće. Ajdinovića groblje je na Ajdinovića brdu.
Poreklo stanovništva.
U Palatni su arbanaški rodovi (30 kuća).
Posle Prvog svetskog rata doselili su se Srbi:
–Lazić (1 kuća, Sv. Petka jesenja i letnja) iz Draguše u Toplici i:
–Popović (1 kuća, Sv. Nikola jesenji i letnji) od Popovića iz zaseoka Dubrava u selu Denkoviću kod Kuršumlije.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ napisanoj na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)