Poreklo prezimena, selo Strmenica (Aleksandrovac)

5. decembar 2020.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Strmenica, opšština Aleksandrovac – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan

Položaj sela.

Selo je y podnožju Viljka, s kućama po stranama rečice Jablanice, leve pritoke Rasine. U međama ovog sela su Gradac, Velika čuka, Arsićka čuka, Pavlovićka blatina, Glibarac, Spasićka kosa, Vitlić, Staro guvno, Bačište, Lukina bačija.

Vode.

Potoci su: Boškovićki, Udovički, Spasićki i Andreškovac, a izvori: u Sastavcima, u Spasića, kod Spomena, Lepić i Virina. Za piće i ostalu upotrebu služe se najviše vodom sa dvadesetak bunara.

Zemlje i šume.

Njive, livade i zabrani su na mestima: Petrašinovica, Lanište, Selište, Stara Strmenica, Šurgino osoje, Živanac, Andrićki do, Stara Vratnica, Ristićko prisoje, Spasićko brdo i Sastavci.

Seoske šume, sve „gagrice“ (sitnogorica) i „golina“ (utrina) su na Strani, Razbivencu, Crkvištu i Suvom dolu.

„Letovišta“ (bačije) su na Preseci i kod Lepića izvora.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa i deli se na „zaseoke“ – kućne grupe po pojedinim rodovima. Pojedine grupe zovu se po rodu koji nastanjuje zaseok. Jedno groblje za celo selo je na Duvarini.

Starine u selu.

Po predanju na mestu Selištu bilo je davno neko naselje. U Selištu je „rimsko“ ili „latinsko“ groblje. Skoro je potpuno razoreno, samo se na još ponekom grobu vidi nadgrobnik, veliki neobrađeni kamen.

Drugo, kažu „rimljansko“ groblje je pod Viljkom, kraj izvora Lepića. Grobovi su obeleženi velikim neobrađenim kamenjem bez oznaka.

Na Crkvištu se održava „bogomolja“ o Spasovdanu. Kraj Crkvišta je Duvarina. Ovde se vide „duvari“, zidovi neke građevine od čvrste građe.

Na mestu Stara kuća je kućište braće Riste i Miljka, predaka Ristića i Miljkovića.

Godine 1837. selo Strmenica je imalo 14 1/2 poreskih glava, a 1844. – 14 kuća sa 63 stanovnika; 1874. – 20 kuća; 1921. – 44 domaćinstava sa 255 stanovnika, a 1948 – 58 domaćinstava sa 491 članom.

Poreklo stanovništva.

Rodovi:

Nestali rod su:

-Lepići, davno doseljeni iz kosovskog sela Lepine, u okolini Prištine, po kojem im je prezime. Po njima se naziva izvor Lepić.

Rodovi nepoznatog porekla su:

-Lukići (6 kuća, Sv. Alimpije stolpnik im Đurđevdan);

-Šurgići (2 kuće), su noviji doseljenici i prizeti. Jedan Šurgić, na mirazu u kući Stevanovića slavi slave miraza (Sv. Alimpije stolpnik i Đurđevdan), a drugi samo očevu slavu (Sv. Nikola);

-Pavlovići (7 kuća, Sv. Nikola zimski i Vračevi, letnji);

-Ristići i Miljkovići (10 kuća, Sv. Alimpije stolpnik i Đurđevdan).

U vreme Velike seobe naselio se predak današnjih:

-Boškovića iz Morače (13 kuća, Sv. Arhangel jesenji).

-Spasići (11 kuća, Sv. Alimpije stolpnik i Đurđevdan) su potomci doseljenika Spasića. Oko Prvog srpskog ustanka nastanio se u selu njihov predak Spasa Spasić iz Crnišave u Trsteničkoj Moravi.

-Arsići (5 kuća, Sv. Nikola) doselili su se iz Odžaka kod Trstenika.

Posle 1900. godine došli su:

-Milićevići–Džoke (2 kuće, Sv. Arhangel u novembru, slava miraza i Sv. Jovan zimski, očeva slava) iz Ploče od Milićevića–Džoka na miraz u kuće Boškovića. Neke porodice Milićevića iz Ploče odselile su se u selo Koševe kod Kruševca.

U Boškovića kuću prizetio se i:

-Luković (27 kuća, Sv. Nikola) iz Bzenice od Lukovića.

-Bondžić (1 kuća, Sv. Alimpije stolpnik) iz Bzenice od Bondžića „ušao“ u Ristića kuću.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.