Poreklo prezimena, selo Ravna Dubrava (Gadžin Han)

25. novembar 2020.

komentara: 0

Poreklo stanovništva, selo Ravna Dubrava, opština Gadžin Han – Nišavski okrug. Prema knjizi Marije Antić „Antropogeografska proučavanja naselja Zaplanja“ na osnovu ispitivanja tog područje od 2005. do 2010. godine, edicija Koreni – Službeni glasnik, Beograd. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i glavne geografske odlike.

Ravna Dubrava se nalazi u Gornjem Zaplanju. Smeštena je u dolini Dubravske reke, sastavnice Puste reke, desne pritoke Vlasine. Prostorno se razvija u jugozapadnom podnožju Suve planine (1.810 m) i severoistočnom podnožju Kruševice (913 m). Locirana je sa obe strane regionalnog puta Nikola Tesla – Gadžin Han – Krastavče – Donji Dušnik – Svođe. Udaljenaje 26 km jygoistočno od Gadžinog Hana i 48 km jugoistočno od Niša. Prostire se u visinskoj zoni od 430 do 520 m.

Vode.

Najznačajniji izvori su Preod, Predel, Šopa, Vučetina, Beli kamen, Bačkoljak, Baba-Nedeljin, Hajdučki kladenac i dr. U ataru su otkrivene značajne rezerve bentonita.

Zemlje i šume.

Obradiva zemlja se nalazi na potesima Predel, Beli kamen, Ogranja, Babačko, Crkvište, Jovanov del, Golemo trnje i dr. Vinogradi su bili na Šopi i Preodu, a voćnjaci raštrkani u okviru manjih parcela, sa izuzetkom većih površina pod šljivom u zadružnom vlasništvu. Pod pašnjacima su bile utrine na mestima Babačko, Predel i Ravna, od kojih poslednja dva i danas imaju istu funkciju. Glavna seoska utrina (70 ha) je formirana u tursko vreme krčenjem šume, po čemu je selo dobilo geografski naziv.

Od sredine HH do početka HHI veka utrinu je koristila seoska zadruga, a danas je uglavnom van funkcije.

Šuma u ataru ima na malim površinama, a značajnije parcele meštani imaju u atarima Velikog Krčimira i Komarice.

Tip sela (Oblik i fizionomija).

Ravna Dubrava je zbijenog fizionomskog tipa. Povezuje jedanaest fizionomskih delova – mahala: Selo (nekadašnji centar i najveći deo naselja, danas u fazi raseljavanja), Raskrsje (sadašnji centar), Ćunac, Mladžince, Kezdrace, Rovelce, Burilce, Brančace, Grobljare, Kalabince i Gornju mahalu.

Za razliku od ostalih zaplanjskih sela odlikuje se prostranim ruralnim kućištima, što je rezultat formiranja većih parcela pored regionalnog puta sredinom HH veka, prilikom deobe nekadašnje utrine na kojoj je lociran veći deo današnjeg sela. Uz to, od ostalih naselja Ravna Dubrava se izdvaja i po novim, modernim kućama i uređenim dvorištima meštana koji su bili na privremenom radu u inostranstvu.

Starine u selu.

Smatra se da je Ravna Dubrava formirana na mesu antičke naseljenosti – mesta oko Đumenog kladenca, Crvena bara itd. (terenski podaci Jovančević Novice). Značajni su i materijalni ostaci (kameni oltar, ćeramide i dr.) crkve nepoznate starosti (verovatno vizantijske) na Crkvištu.

Do perioda između dva svetska rata u Kezdracima je postojala zgrada turske kancelarije, a pored starog mosta seoski koš za kukuruz. Iz turskog perioda datira i trasa puta Vlasotince – Komarica – Ravna Dubrava — Veliki Krčimir — Trbovac – Ljuberađa, danas poznatog u narodu kao „nasip“.

Poreklo stanovništva.

Većina familija smatra da su starosedeoci pošto ne pamte svoje migraciono poreklo. Najstarijim se smatraju familije:

-Ćukaci (3 kuće, slave Sv. Jovana) i:

-Ivkovci (5 kuća, slave Sv. Nikolu) sa svojim podelcima:

-Buljaci (5 kuća, slave Sv. Nikolu) i:

-Gazurci (2 kuće, slave Sv. Nikolu).

-Garci (7 kuća, slave Sv. Nikolu) sa svojim podelcima:

-Rovelci (8 kuća, slave Sv. Nikolu) i:

-Kršojinci (5 kuća, slave Sv. Nikolu), kao i:

-Šulkini (1 kuća, slavi Sv. Nikolu), u srodstvu po ženskoj liniji sa Garcima, su jedna od najstarijih familija, poreklom iz Gornjeg Gara, odakle se, u ranom periodu turske okupacije, zbog ubistva Turčina, po predanju, doselilo pet braće i jedna sestra.

Od ostalih starosedelačkih familija migraciono poreklo pamte:

-Kirimci (8 kuća, slave Sv. Jovana), starinom iz okoline Vučitrna,

-Mladžinci (25 kuća, slave Sv. Jovana), starinom sa prostora srpsko-bugarske granice, i njihovi podelci (rodonačelnik posinjen iz Velikog Krčimira):

-Kurtaci (3 kuće, slave Sv. Đorđa) i:

-Bilci (2 kuće, slave Sv. Jovana), starinom iz sela Bilo kod Dimitrovgrada, i sa njima u krvnom srodstvu familija:

-Kalabinci (6 kuća, slave Sv. Nikolu).

Ostale familije, koje se smatraju starosedelačkim su:

-Ursini (5 kuća, slave Sv. Jovana),

-Kitanovci (6 kuća, slave Sv. Nikolu),

-Čuljaci (6 kuća, slave Sv. Nikolu),

-Brančaci (4 kuće, slave Sv. Jovana),

-Kezdraci (13 kuća, slave Sv. Jovana),

-Rančaci (1 kuća, slavi Sv. Nikolu),

-Burilci (5 kuća, slave Sv. Nikolu),

-Rovelci (2 kuće, slave Sv. Nikolu),

-Zotaci (3 kuće, slave Sv. Nikolu) i njihovi podelci:

-Brnjini (2 kuće, slavi Sv. Nikolu),

-Todorovci (2 kuće, slave Sv. Nikolu),

-Busulajci (8 kuća, slave Sv. Nikolu),

-Cicijci (5 kuća, slave Sv. Nikolu),

-Pavunovci (4 kuće, slave Sv. Nikolu),

-Naorci (2 kuće, slave Sv. Nikolu),

-Lokini (2 kuće, slave Sv. Nikolu) i:

-Gerzini (2 kuće, slave Sv. Nikolu).

Iz Velikog Krčimira su doseljene familije:

-Đurkinci (4 kuće, slave Ranđelovdan),

-Popovci (2 kuće, slave Sv. Nikolu) i:

-Anjaci (4 kuća, slave CB. Jovana), a iz Ličja (familija Pećarci) su poreklom:

-Bulgurovi (3 kuće, slave Sv. Nikolu).

Iz Gornjeg Prisjana je doseljena jedna porodica:

-Stojkovići, a iz Krastavčeta – dva domaćinstva:

-Spasići.

U Selu je živelo četiri porodica Roma, starosedeoca, koji su se bavili kovačkim zanatom, odseljenih 60-ih godina HH veka.

Seoska slava – „litije“, je Spasovdan, a sabor se održava na Krstovdan.

Novija iseljavanja stanovništva.

U savremenom periodu iseljene su (većinom u Niš) i „ugašene“ (smrću domaćina) 43 kuće: 6 kuća familije:

-Mladžinci, 4 kuće familije:

-Busulajci, po 3 kuće familija:

-Ivkovci, Pavunovci, Kezdraci i Naorci, po 2 kuće familija:

-Rančaci, Buljaci, Zotaci, Kalabinci i Đurkinci i po 1 kuća familija:

-Kirimci, Ursini, Kitanovci, Čuljaci, Brančaci, Burilci, Kršojinci, Popovci, Garci, Cicijci i Šulkini.

Funkcije u selu.

Tradicionalno najznačajnija grana ruralnog privređivanja je ratarstvo.

Šljivarstvo je bilo tradicionalno razvijeno, a stočarstvo je nešto veći ekonomski značaj imalo u prošlosti. Meštani su gravitirali ka pijaci u Vlasotincu, gde su prodavali tržišne viškove (rakija, sir i dr.). I pored toga, poljoprivredna proizvodnja je uglavnom zadovoljavala samo sopstvene potrebe ruralnih domaćinstava, a meštani su najpre odlazili u pečalbu (kao ciglari i crepari uglavnom u Šumadiju), a od 70-ih godina HH veka masovno odlaze na privremeni rad u Austriju, Nemačku, Ameriku i dr.

Danas u Ravnoj Dubravi živi 50-ak ljudi koji su penziju stekli u inostranstvu, a 83 meštana poreklom iz sela se trenutno nalazi na privremenom radu u inostranstvu (uglavnom u Austriji).

Na bazi zastupljenosti osnovnih funkcija Ravna Dubrava pripada selima sa seoskim centrom. U naselju postoji četvororazredna škola (nova zgrada iz 1998), mesna kancelarija za tri sela — Ravna Dubrava, Veliki i Mali Krčimir (do 1956. i za deo Komarice), zdravstvena ambulanta, pošta, zadružni dom, spomenik palim borcima u Prvom i Drugom svetskom ratu (podignut u čast Jovanu Živkoviću, partizanu iz Leskovca koji je poginuo braneći seosku školu) i dr.

Uređenje naselja.

Meštani su se ranije snabdevali vodom iz bunara i sa tri javne česme (kaptaža izvora Preod) — u centru, Mladžincima i pored škole. Seoski vodovod je izgrađen neposredno pre Drugog svetskog rata. Kasnije je nekoliko puta rekonstruisan, a poslednji put 1988. (kaptaža izvora Predel), kada su ukinute javne česme. Uz njega postoji još šest lokalnih vodovoda (kaptirani izvori Šopa, Vučetina i Beli kamen). Za napajanje stoke korišćen je seoski potok i tri kladenca (Baba–Nedeljin, Bačkoljak i izvor u Selo), gde se 10–15 m niže formirala bara (u novije vreme je na Bačkoljaku postavljeno korito).

Naselje je elektrificirano 1962, a telefonske veze dobija 1992. godine.

IZVOR: Prema knjizi Marije Antić „Antropogeografska proučavanja naselja Zaplanja“ na osnovu ispitivanja tog područje od 2005. do 2010. godine, edicija Koreni – Službeni glasnik, Beograd. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.