Poreklo prezimena, selo Žegra (Gnjilane)

1. septembar 2020.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Žegra, opština Gnjilane – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela i vode.

Selo je u podnožju Karadaga na Karadag–Reci pri njenom izlasku u ravnicu. Voda za piće dobija se iz bunara, a zimi i iz reke.

Zemlje i  šume.

Topografski su nazivi za njive: Dvojak, Suvi Toplik i Selište; za šumu: Đurđevak, Bela Zemlja i Zajade.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa. Pojedini delovi sela se zovu po jačim srpskim i arbanaškim rodovima, no ovi nazivi nisu utvrđeni već proizvoljni: neko pojedine delove sela zove po jednom, neko po drugom rodu.

Postanak sela i starine.

U opštem delu kod postanka naselja je izneto, da se ovo selo pod ovim istim imenom pominje u doba despota Stevana. A kod sastava stanovništva pomenuto je, da se pominju i njegovi stanovnici: Ivan Suljar i Rapaš. Selo je ranije bilo na mestu „Borilovac“, gde je sada napušteno groblje.

Poreklo stanovništva.

U selu ima starinaca pravoslavnih Srba, poislamljenih pa poarbanašenih Srba i Arbanasa muslimana.

Srpski pravoslvni rodovi:

-Kovačovi ili Pavini (4 k., sv. Nikola), starinci.

-Ružinci (1 k., sv. Nikola), starinci.

-Cvetanovi (4 k., sv. Todor), starinci.

-Brankovski (1 k., sv. Đorđe), starinci.

-Pešići (1 k., sv. Nikola), starinci.

-Jovini (1 k., sv. Arhanđeo), starinci.

-Slatinci (2 k., jedna slavi sv. Jovana, a druga „doveđena“ sv. Nikolu), doseljeni pre 100 godina iz Gornje Slatine.

-Jovkini (1 k., sv.Đorđe), doseljeni pre 70 godina iz Ribnika, odakle su izbegli ispred njihovih „odeljaka“ Azirovića (Mitrovića), koji su se „poturčili“.

-Karakanci (2 k., sv. Jovan), doseljeni iz Vladova pre 60 godina kao čifčije.

-Ropoćanci (2 k., sv. Nikola), doseljeni iz Ropotova pre 60 godina kao čifčije.

-Milenkovci (1 k., sv. Vrači). Starinom su iz Lipovice i prešli u Pasjane pre 100 godina kad su im se rođaci „poturčili“, a 1878 ih gospodar silom doveo u Žegru za čifčije.

-Melez (1 k., sv. Nikola). Starinom sa Kopaonika kao i njegov rod u Partešu. Ovde doseljen iz Parteša pre 20 godina, pošto su tamo „prodali i izeli imanje“.

-Jancići (1 k., sv. Nikola), doseljeni 1916 god. iz Donje Budrige kao čifčije.

-Lazići (1 k., sv. Lazar), doseljeni 1917 god. iz Gnjilana.

-Marinkovići (1 k., sv. Arhanđeo), došli iz Gornjeg Jabukova (Poljanica) 1924 god. na kupljeno imanje.

-Anđelković (1 k., sv. Arhanđeo), doseljen 1924 god. iz Gornjeg Jabukova (Poljanica) na kupljeno imanje.

-Markovići (2 k., sv. Arhanđeo), doseljeni 1924 god. iz Kalimanca (Poljanica) na kupljeno imanje.

-Stanković (1 k., sv. Nikola), doseljen 1924 g. iz Zebinca (Poljanica) na kupljeno imanje.

-Milenković (1 k., sv. Nikola), došao 1924 god. iz Jastrepca (Poljanica) na kupljeno imanje.

Starinački rodovi poarbanašenih Srba muslimana:

-Demovit (4 k.). Demovit su prozvani po Demi koji je bio pravoslavni Srbin i uzeo ovo muslimansko ime. U islam prešli pre četiri pojasa (Dema, Azir, Šaban, Ševkija).

-Jesić (3 k.),

-Gardžini (8 k.),

-Šabovit (6 k.),

-Pecol (4 k.),

-Derviš (1 k.) i:

-Sejdijović (3 k.) su srodnici Cvetanovića (Sejdija i Cvetan su braća). Svi su ovi rodovi prešli u islam kad i Demovit. I ovi i Demovit ušli su u fis Beriš.

Rodovi poarbanašenih Srba:

-Asanovit (6 k.), doseljeni pre 100 godina iz Lovca posle prelaska u islam. Ušli u fis Beriš.

-Ajvazović (3 k.), doseljeni iz Lipovice pre 100 godina, po prelasku u islam. Srpsko prezime im je Petličko. Ušli u fis Krasnić.

-Redžepović (1 k.), doseljeni iz Ribnika pre 100 godina, posle prelaska u islam. Staro prezime im je Čačarovci. Ušli u fis Tsač.

Arbanaški rodovi:

-Gašnjan (10 k.), od fisa Gaš; doseljeni iz Malesije pre 120 godina.

-Došljak (4 k.), od fisa Kruja Zi; doseljeni iz Malesije u Binač, pa prešli u Nosalje i pre 100 godina nastanjeni u Žegri.

-Vrnakol (3 k.), od fisa Gaš; doseljen iz Malesije u Vrnavokolo, iz Vrnavokola pre 100 godina prešli u Žegru.

-Arnol (6 k.), od fisa Beriš. Starinom iz Arna u Malesiji. Doseljeni prvo u Kačanik, a pre 100 godina prešli u Gornju Moravu. Promenili mnogo mesta dok se nastanili u Žegri pre 80 godina.

-Čelik (1 k.), od fisa Beriš; doseljen iz Malesije u Čelik, a pre 100 godina prešao u Žegru.

-Cadiković (1 k.), od. fisa Gaš; doseljen iz Malesije u Vlašticu, a pre 70 godina prešao u Žegru.

-Zadakt (4 k.), od fisa Beriš; doseljeni pre 120 godina u Kuredž; pre 70 godina prešli u Žegru.

-Suljovit (10 k.), od fisa Beriš. Starinom iz Malesije; pre 150 godina preseljeni iz Depca.

-Beljulj (1 k.), od fisa Krasnić, muhadžir iz Trstene (Vranje).

-Stubljan (3 k.), Od fisa Beriš, muhadžir iz Stuble (Prokuplje).

-Sefer (3 k.), od fisa Beriš. Starinom su iz Malesije, a iz Sefera preseljeni pre 15 godina.

-Ljafet (1 k.), od fisa Beriš. Starinom iz Malesije, a ovde preseljeni iz mahale Ljafet u Depcu pre 10 godina.

*

Poreklo stanovništva zaseoka Demirovci.

Položaj i tip zaseoka.

Zaselak je pored Žegranske Reke, na drumu Gnjilane—Kumanovo. Tipa je zbijenog.

Postanak zaseoka.

Zaselak je postao pre 150 godina i smatran je za mahalu sela Pidića. Pre 50 godina je ušao u administrativni sastav sela Žegre, kao njen zaselak.

Poreklo stanovništva.

U zaseoku žive Arbanasi roda:

-Demirovit (6 k.), od fisa Beriš; doseljeni iz Đakovičke Rušte sa rodovima u Pidiću kao „kušerije“ (deljenici).

IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.