Poreklo stanovništva sela Žegra, opština Gnjilane – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela i vode.
Selo je u podnožju Karadaga na Karadag–Reci pri njenom izlasku u ravnicu. Voda za piće dobija se iz bunara, a zimi i iz reke.
Zemlje i šume.
Topografski su nazivi za njive: Dvojak, Suvi Toplik i Selište; za šumu: Đurđevak, Bela Zemlja i Zajade.
Tip sela.
Selo je zbijenog tipa. Pojedini delovi sela se zovu po jačim srpskim i arbanaškim rodovima, no ovi nazivi nisu utvrđeni već proizvoljni: neko pojedine delove sela zove po jednom, neko po drugom rodu.
Postanak sela i starine.
U opštem delu kod postanka naselja je izneto, da se ovo selo pod ovim istim imenom pominje u doba despota Stevana. A kod sastava stanovništva pomenuto je, da se pominju i njegovi stanovnici: Ivan Suljar i Rapaš. Selo je ranije bilo na mestu „Borilovac“, gde je sada napušteno groblje.
Poreklo stanovništva.
U selu ima starinaca pravoslavnih Srba, poislamljenih pa poarbanašenih Srba i Arbanasa muslimana.
Srpski pravoslvni rodovi:
-Kovačovi ili Pavini (4 k., sv. Nikola), starinci.
-Ružinci (1 k., sv. Nikola), starinci.
-Cvetanovi (4 k., sv. Todor), starinci.
-Brankovski (1 k., sv. Đorđe), starinci.
-Pešići (1 k., sv. Nikola), starinci.
-Jovini (1 k., sv. Arhanđeo), starinci.
-Slatinci (2 k., jedna slavi sv. Jovana, a druga „doveđena“ sv. Nikolu), doseljeni pre 100 godina iz Gornje Slatine.
-Jovkini (1 k., sv.Đorđe), doseljeni pre 70 godina iz Ribnika, odakle su izbegli ispred njihovih „odeljaka“ Azirovića (Mitrovića), koji su se „poturčili“.
-Karakanci (2 k., sv. Jovan), doseljeni iz Vladova pre 60 godina kao čifčije.
-Ropoćanci (2 k., sv. Nikola), doseljeni iz Ropotova pre 60 godina kao čifčije.
-Milenkovci (1 k., sv. Vrači). Starinom su iz Lipovice i prešli u Pasjane pre 100 godina kad su im se rođaci „poturčili“, a 1878 ih gospodar silom doveo u Žegru za čifčije.
-Melez (1 k., sv. Nikola). Starinom sa Kopaonika kao i njegov rod u Partešu. Ovde doseljen iz Parteša pre 20 godina, pošto su tamo „prodali i izeli imanje“.
-Jancići (1 k., sv. Nikola), doseljeni 1916 god. iz Donje Budrige kao čifčije.
-Lazići (1 k., sv. Lazar), doseljeni 1917 god. iz Gnjilana.
-Marinkovići (1 k., sv. Arhanđeo), došli iz Gornjeg Jabukova (Poljanica) 1924 god. na kupljeno imanje.
-Anđelković (1 k., sv. Arhanđeo), doseljen 1924 god. iz Gornjeg Jabukova (Poljanica) na kupljeno imanje.
-Markovići (2 k., sv. Arhanđeo), doseljeni 1924 god. iz Kalimanca (Poljanica) na kupljeno imanje.
-Stanković (1 k., sv. Nikola), doseljen 1924 g. iz Zebinca (Poljanica) na kupljeno imanje.
-Milenković (1 k., sv. Nikola), došao 1924 god. iz Jastrepca (Poljanica) na kupljeno imanje.
Starinački rodovi poarbanašenih Srba muslimana:
-Demovit (4 k.). Demovit su prozvani po Demi koji je bio pravoslavni Srbin i uzeo ovo muslimansko ime. U islam prešli pre četiri pojasa (Dema, Azir, Šaban, Ševkija).
-Jesić (3 k.),
-Gardžini (8 k.),
-Šabovit (6 k.),
-Pecol (4 k.),
-Derviš (1 k.) i:
-Sejdijović (3 k.) su srodnici Cvetanovića (Sejdija i Cvetan su braća). Svi su ovi rodovi prešli u islam kad i Demovit. I ovi i Demovit ušli su u fis Beriš.
Rodovi poarbanašenih Srba:
-Asanovit (6 k.), doseljeni pre 100 godina iz Lovca posle prelaska u islam. Ušli u fis Beriš.
-Ajvazović (3 k.), doseljeni iz Lipovice pre 100 godina, po prelasku u islam. Srpsko prezime im je Petličko. Ušli u fis Krasnić.
-Redžepović (1 k.), doseljeni iz Ribnika pre 100 godina, posle prelaska u islam. Staro prezime im je Čačarovci. Ušli u fis Tsač.
Arbanaški rodovi:
-Gašnjan (10 k.), od fisa Gaš; doseljeni iz Malesije pre 120 godina.
-Došljak (4 k.), od fisa Kruja Zi; doseljeni iz Malesije u Binač, pa prešli u Nosalje i pre 100 godina nastanjeni u Žegri.
-Vrnakol (3 k.), od fisa Gaš; doseljen iz Malesije u Vrnavokolo, iz Vrnavokola pre 100 godina prešli u Žegru.
-Arnol (6 k.), od fisa Beriš. Starinom iz Arna u Malesiji. Doseljeni prvo u Kačanik, a pre 100 godina prešli u Gornju Moravu. Promenili mnogo mesta dok se nastanili u Žegri pre 80 godina.
-Čelik (1 k.), od fisa Beriš; doseljen iz Malesije u Čelik, a pre 100 godina prešao u Žegru.
-Cadiković (1 k.), od. fisa Gaš; doseljen iz Malesije u Vlašticu, a pre 70 godina prešao u Žegru.
-Zadakt (4 k.), od fisa Beriš; doseljeni pre 120 godina u Kuredž; pre 70 godina prešli u Žegru.
-Suljovit (10 k.), od fisa Beriš. Starinom iz Malesije; pre 150 godina preseljeni iz Depca.
-Beljulj (1 k.), od fisa Krasnić, muhadžir iz Trstene (Vranje).
-Stubljan (3 k.), Od fisa Beriš, muhadžir iz Stuble (Prokuplje).
-Sefer (3 k.), od fisa Beriš. Starinom su iz Malesije, a iz Sefera preseljeni pre 15 godina.
-Ljafet (1 k.), od fisa Beriš. Starinom iz Malesije, a ovde preseljeni iz mahale Ljafet u Depcu pre 10 godina.
*
Poreklo stanovništva zaseoka Demirovci.
Položaj i tip zaseoka.
Zaselak je pored Žegranske Reke, na drumu Gnjilane—Kumanovo. Tipa je zbijenog.
Postanak zaseoka.
Zaselak je postao pre 150 godina i smatran je za mahalu sela Pidića. Pre 50 godina je ušao u administrativni sastav sela Žegre, kao njen zaselak.
Poreklo stanovništva.
U zaseoku žive Arbanasi roda:
-Demirovit (6 k.), od fisa Beriš; doseljeni iz Đakovičke Rušte sa rodovima u Pidiću kao „kušerije“ (deljenici).
IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)