Poreklo stanovništva sela Čerkez–Sadovina, opština Vitina – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je u ravnici, na Sadovinskom Potoku.
Vode.
Voda za piće dobija se iz bunara po dvorištima koji često presuše preko leta.
Zemlje i šume.
Topografski su nazivi za njive: Smonica, Arat-e-Gata (Duge Njive) i Maljište (Gora); za šumu: Maljište.
Tip sela.
Do naseljavanja kolonista selo je bilo zbijenog tipa. Kuće nekih kolonista su sada izvan sela pojedinačno razbacane i dosta udaljene, te selu daju izgled naselja razbijenog tipa. Bez kolonističkih kuća selo se deli u tri mahale: Rikovc, Konjuvc i Čerkez-mahala. Prve dve se zovu po uglednijim arbanaškim muhadžirskim domovima, a treća po Čerkezima koji su u njoj živeli.
Postanak i ime sela.
Na mestu sadašnjeg sela je oko 1860 godine turska vlast naselila izbegle Čerkeze sa Kavkaza. Selo je osnovano na hataru sela Sadovine, pa je i ono zadržalo isto ime, a kao čerkesko naselje prozvano je Čerkez-Sadovina. Godina 1878 selo prima Arbanase muhadžire iz Srbije, a od 1914 god. i pravoslavne Srbe.
Poreklo stanovništva.
Sada u selu žive Arbanasi i Srbi.
Arbanaški su rodovi:
-Konjuvc (11 k.), od fisa Beriš, muhadžiri iz Konjuvca (Leskovac);
-Rikovc (2 k.), od fisa Krasnić, muhadžiri iz Rikovca (Leskovac) a starinu znaju u Malesiji, odakle su u Srbiju prešli pre 100 godina;
-Turjan (10 k.), od fisa Sop, muhadžiri iz Turjana (Jablanica);
-Plavca (2 k.), od fisa Gaš, muhadžiri iz Plavca (Jablanica);
-Bićevc (3 k.), od fisa Beriš, doseljeni iz Bićevca (Kačanik) 1912 godine, pre Oslobođenja.
Srpski rodovi.
-Dimović (1 k., sv. Jovan). Starinom su iz Ribnika a živeli su u Slatini i drugim selima Gornje Morave kao čifčije. U Čerkez Sadovini su nastanjeni 1921 god.
-Bicepa (1 k., Mitrovdan). Kao čifčije su živeli u Požeranju, Ramnjanu i Slatini. U Čerkez Sadovini su nastanjeni 1920 god.
-Martinci (1 k., sv. Jovan). Živeli su kao čifčije po mnogim selima Gornje Morave. U Čerkez-Sadovinu su došli 1921 godine.
-Kruljevići (sv. Jovan). Doseljeni su iz Rankovaca (Ljubinje) 1914 god.
-Bogdanović (1 k., Đurđevdan). Doseljen iz Ljubinja 1920 god. na utrinu.
-Masleša (1 k., sv. Jovan), doseljen 1919 god. iz Tulja (Trebinje) na utrinu.
-Stolica (1 k., sv. Nikola), doseljen iz Bileća 1921 god. na utrinu.
-Grgur (3 k., Šćepandan), doseljeni 1920 god. iz Gacka na utrinu.
-Vukoje (1 k., sv. Nikola), doseljen 1920 god. iz Bileća na utrinu.
-Videka (1 k., katolici, slave Antunovdan), doseljen 1921 god. iz Sinja na utrinu.
-Stojković (1 k., sv. Vrači), doseljen iz Mrtvice (Poljanica) na kupljeno imanje od muhadžira.
-Dodić (1 k., sv. Nikola), doseljen 1921 iz Srednjeg Dela (Pčinja) na kupljeno imanje.
-Stankovići ili Momčilovići (3 k., sv. Arhanđeo), doseljavani 1922, 1924 i 1925 god. iz Srednjeg Dela na kupljeno imanje.
-Mitrović (1 k., sv. Nikola), doseljen 1923 iz Suvojnice (Masurica) na utrinu.
-Novković (1 k., sv. Arhanđeo), doseljen 1923 god. iz Suvojnice na utrinu.
Godine 1925 se doseljavali: 1 kuća iz pčinjskog i 1 kuća iz jablaničkog sreza.
Svi Čerkezi, kojih je 1912. god. bilo oko 65 kuća, iselili su se u Tursku odmah po Oslobođenju. Oni su i 1878 god. napustili selo ispred srpske vojske, pa se ponovo vratili, pošto je gnjnlanski kraj potpao pod Tursku.
U Tursku su posle Balkanskog rata iseljene i 3 arbanaške kuće.
IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
5. avgust 2020. u 14:50
Dejan Kocić
Poštovani,
šta je sa familijom Kocić iz Čerkez Sadovine i Slatine.
Moj pokojni otac je rođen 1954. godine u Čerkez Sadovini, a sve gore navedene porodice su naše komšije, kumovi i rodbina.
Krsna slava Sveti Nikola. Pradeda Vasilije ubijen od šiptara u raciji u selu Tankosiću 1941. godine.
Ubio ga lično tadašnji predsednik opštine Slatina Adem Guta, uz povike: ,,Ja sam Adem Guta, koji Srbe guta”. (Izvor : ,,Od Kosova do Jadovna” – Vladika Atanasije Jevtić
S poštovanjem !