Poreklo prezimena, selo Čerkez-Sadovina (Vitina)

11. jul 2020.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Čerkez–Sadovina, opština Vitina – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je u ravnici, na Sadovinskom Potoku.

Vode.

Voda za piće dobija se iz bunara po dvorištima koji često presuše preko leta.

Zemlje i šume.

Topografski su nazivi za njive: Smonica, Arat-e-Gata (Duge Njive) i Maljište (Gora); za šumu: Maljište.

Tip sela.

Do naseljavanja kolonista selo je bilo zbijenog tipa. Kuće nekih kolonista su sada izvan sela pojedinačno razbacane i dosta udaljene, te selu daju izgled naselja razbijenog tipa. Bez kolonističkih kuća selo se deli u tri mahale: Rikovc, Konjuvc i Čerkez-mahala. Prve dve se zovu po uglednijim arbanaškim muhadžirskim domovima, a treća po Čerkezima koji su u njoj živeli.

Postanak i ime sela.

Na mestu sadašnjeg sela je oko 1860 godine turska vlast naselila izbegle Čerkeze sa Kavkaza. Selo je osnovano na hataru sela Sadovine, pa je i ono zadržalo isto ime, a kao čerkesko naselje prozvano je Čerkez-Sadovina. Godina 1878 selo prima Arbanase muhadžire iz Srbije, a od 1914 god. i pravoslavne Srbe.

Poreklo stanovništva.

Sada u selu žive Arbanasi i Srbi.

Arbanaški su rodovi:

-Konjuvc (11 k.), od fisa Beriš, muhadžiri iz Konjuvca (Leskovac);

-Rikovc (2 k.), od fisa Krasnić, muhadžiri iz Rikovca (Leskovac) a starinu znaju u Malesiji, odakle su u Srbiju prešli pre 100 godina;

-Turjan (10 k.), od fisa Sop, muhadžiri iz Turjana (Jablanica);

-Plavca (2 k.), od fisa Gaš, muhadžiri iz Plavca (Jablanica);

-Bićevc (3 k.), od fisa Beriš, doseljeni iz Bićevca (Kačanik) 1912 godine, pre Oslobođenja.

Srpski rodovi.

-Dimović (1 k., sv. Jovan). Starinom su iz Ribnika a živeli su u Slatini i drugim selima Gornje  Morave kao čifčije. U Čerkez Sadovini su nastanjeni 1921 god.

-Bicepa (1 k., Mitrovdan). Kao čifčije su živeli u Požeranju, Ramnjanu i Slatini. U Čerkez Sadovini su nastanjeni 1920 god.

-Martinci (1 k., sv. Jovan). Živeli su kao čifčije po mnogim selima Gornje Morave. U Čerkez-Sadovinu su došli 1921 godine.

-Kruljevići (sv. Jovan). Doseljeni su iz Rankovaca (Ljubinje) 1914 god.

-Bogdanović (1 k., Đurđevdan). Doseljen iz Ljubinja 1920 god. na utrinu.

-Masleša (1 k., sv. Jovan), doseljen 1919 god. iz Tulja (Trebinje) na utrinu.

-Stolica (1 k., sv. Nikola), doseljen iz Bileća 1921 god. na utrinu.

-Grgur (3 k., Šćepandan), doseljeni 1920 god. iz Gacka na utrinu.

-Vukoje (1 k., sv. Nikola), doseljen 1920 god. iz Bileća na utrinu.

-Videka (1 k., katolici, slave Antunovdan), doseljen 1921 god. iz Sinja na utrinu.

-Stojković (1 k., sv. Vrači), doseljen iz Mrtvice (Poljanica) na kupljeno imanje od muhadžira.

-Dodić (1 k., sv. Nikola), doseljen 1921 iz Srednjeg Dela (Pčinja) na kupljeno imanje.

-Stankovići ili Momčilovići (3 k., sv. Arhanđeo), doseljavani 1922, 1924 i 1925 god. iz Srednjeg Dela na kupljeno imanje.

-Mitrović (1 k., sv. Nikola), doseljen 1923 iz Suvojnice (Masurica) na utrinu.

-Novković (1 k., sv. Arhanđeo), doseljen 1923 god. iz Suvojnice na utrinu.

Godine 1925 se doseljavali: 1 kuća iz pčinjskog i 1 kuća iz jablaničkog sreza.

Svi Čerkezi, kojih je 1912. god. bilo oko 65 kuća, iselili su se u Tursku odmah po Oslobođenju. Oni su i 1878 god. napustili selo ispred srpske vojske, pa se ponovo vratili, pošto je gnjnlanski kraj potpao pod Tursku.

U Tursku su posle Balkanskog rata iseljene i 3 arbanaške kuće.

IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Dejan Kocić

    Poštovani,

    šta je sa familijom Kocić iz Čerkez Sadovine i Slatine.
    Moj pokojni otac je rođen 1954. godine u Čerkez Sadovini, a sve gore navedene porodice su naše komšije, kumovi i rodbina.
    Krsna slava Sveti Nikola. Pradeda Vasilije ubijen od šiptara u raciji u selu Tankosiću 1941. godine.
    Ubio ga lično tadašnji predsednik opštine Slatina Adem Guta, uz povike: ,,Ja sam Adem Guta, koji Srbe guta”. (Izvor : ,,Od Kosova do Jadovna” – Vladika Atanasije Jevtić
    S poštovanjem !