Poreklo prezimena, selo Klokot (Vitina)

5. jul 2020.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Klokot, opština Vitina – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je u ravnici, na levoj obali Morave, blizu Klokotske Banje.

Vode.

Voda za piće dobija se iz vrela kod crkve i iz bunara, a nije se i iz Morave. Ima i dve česme y selu, ali presušuju.

Zemlje i šume.

Topografski su nazivi za livade: Mali i Golemi Šamak; za njive: Smonica, Gladnice, Banja, Morava i Vrban.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa i ovalnog oblika. Deli se u tri mahale: Karadžića, Burgijina i Torlina, koje se zovu po najstarijim rodovima u njima. Odvojene su ulicama.

Starine u selu.

Mesto y blizini sela, severno od druma, oko porušene crkve sv. Nikole, naziva se „Vrban-Grad“ za koji se priča da je bio velika varoš. U opštem delu kod postanka naselja je izneto, da se u doba kneza Lazara pominje ime Klokot, ali nije jasno da li je selo ili topografski naziv.

Kod Banje je mesto „Selište“ i veli se da je tu bilo staro selokoje je uništeno i nema veze sa sadašnjim selom.

Postanak sela.

Današnji Klokot je osnovao rod Karadžića pre 150 godina. Selo je rast priraštajem i doseljavanjem.

Poreklo stanovništva.

U selu sada žive Srbi i pravoslavni Cigani-Romi.

Srpski rodovi:

-Karadžići (3 k., sv. Nikola); starinom su kao i njihov rod Karadžinci u Partešu. Ovi su prvi po·bili kolac y selu.

-Torlini (7 k., sv. Nikola); doseljeni pre 150 godina iz Malesije zajedno s Arbanasima sela Ljubišta i Gornje i Donje Slatine (samo s onima iz fisa Sop) „kao jedno kabile“ i nastanili se u Donjoj Slatini. Tu se posle deobe presele y Klokot. Kažu da su doseljeni kao pravoslavni Srbi. Ponosno se nazivaju Malisorima.

-Burgijini (6 k., sv. Jovan). Pre 100 godina iseljeni iz Debeldeja ispred Arbanasa i nastanili se u Podgorcu. I odatle su pobegli iz istog razloga i potom su živeli u Požeranju i Čivlaku kao čifčije. U Klokotu su se nastanili pre 80 godina na kupljenom imanju.

-Liskanovi (2 k., sv. Bogorodica); iseljeni pre 100 godina iz Debeldeja kao i Burgijini. Živeli su u Podgorcu i Vrbovcu, a y Klokot prešli na čifluk pre 90 godina.

-Zdravkovi (3 k., sv. Nikola). Prseljeni iz Cernice pre 95 godina na bolji čifluk Imer-bega Prištevca u Klokotu.

-Mogiljanci (1 k., sv. Vrtolomej). Preseljeni pre 95 godina iz Mogile kao čifčije.

-Sirinićani (4 k., sv. Đorđe Alimpije). Starinom iz Sevca (Sirinić), odakle su pre 90 godina, baveći se s ovcama na paši y Gornjoj Moravi, kupili imanje y Klokotu i nastanili se.

-Stambolići (2 k., sv. Nikola); srodili se sa Torlinima pa ih i uračunavaju u njihov rod. Starinom su iz Gornje Slatine odakle ih povukli Torlići. Prezime dobili što su po fermanu iz Stambola „vladal“ u Slatini.

-Cacini (1 k., sv. Vrači). Preseljeni pre 90 godina iz Lipovice bežeći ispred Arbanasa.

-Grnčarci (4 k., sv. Nikola). Preseljeni iz Grnčara pre 70 godina. Pre toga su živeli u Vrbovcu, ali još ranije su živeli u Požeranju, gde su im muslimani zauzeli imanje. Starinom su „od Dibru“.

-Cenić (1 k., sv. Nikola). Preseljen iz Gornje Slatine pre 60 godina kao čifčija.

-Čivlačani (4 k., sv. Arhanđeo). Preseljeni iz Čivlaka pre 60 godina na kupljeno imanje.

-Čičanci (3 k., sv. Đorđe Alimpije). Starina kao kod Čičanaca u Trpezu. Iz Trpeza preseljeni pre 45 godina od zuluma. Čičancima ih prozvali Arbanasi (čičan arbanaški: kukavac) zato što su se prema Arbanasima, njihovim siledžijama, držali kukavički. Staro prezime im je Ružinci ili Rusići.

-Terzić (1 k., sv. Ignjat). Starinom iz Slavkovca (Žegovac—Kosovo); živeli su kao veliki bogataši u Trpezu, gde su im muslimani „pritisnuli“ imanje; potom bili čifčije u Čivlaku, a u Klokotu naseljeni opet kao čifčije pre 35 godina.

-Živkini (2 k., sv. Nikola). Starina kao kod Živkinih u Trpezu. Iz Trpeza preseljeni oko 1900 god.

-Nisini (3 k., sv. Nikola). Preseljeni kao čifčije iz Požeranja oko 1905 god.

Rodovi pravoslavnih Cigana-Roma:

-Džepić (1 k., sv. Vasilije). Preseljen iz roda Džepića y Mogili pre 100 godina.

-Piskar (l k., sv. Vasilije). Kao čifčija ) „lutaja svuder“ po Gornjoj Moravi. U Klokotu nastanjen pre 80 godina.

-Radini (3 k., sv. Vasilije). Pre 150 godina živeli u Požeranju, a do pre 50 godina u G. Slatini kao momci. U Klokot prešli na čifluk.

-Bojići (4 k., ranije sv. Vasilija, sada sv. Jovan). Kao čifčije živeli po mnogim gornjomoravskim selima. U Klokot preseljeni iz Radivojca pre 50 godina.

-Pešaci (3 k., sv. Vasilije). Starinom iz kumanovskog kraja; živeli u Grmovu, Vitini, Klokotu i Radivojcu. U Klokot se nastanili pre srpsko-turskog rata 1877–1878 god.

-Sofkini (1 k., sv. Vasilije). Preseljeni iz Požeranja 1905 god.

-Grandža (1 k., sv. Vasilije), preseljen kao čifčija iz istoimenog roda y Tppezu 1910 god.

-Raka (2 k., sv. Vasilije). Preseljen iz Požeranja kao čifčija 1910 god.

-Grdići (2 k., sv. Vasilije). Starinom iz Požeranja; kaočifčije živeli u Radivojcu, a u Klokot preseljeni 1917 god.

IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.