Poreklo prezimena, selo Dedaj (Prizren)

24. maj 2020.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Dedaj, opština Prizren – Prizrenski okrug. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Has pod Paštrikom“, izdanje Sarajevo 1968. godine a na osnovu podataka prikupljenih 1940. i 1947. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Ime i starine u selu.

Iako je stanovništvo u selu skorašnje i selo od njega dobilo ime, ipak je na ovom mestu i ranije bilo neko selo: ispod sela ima vrlo veliko staro muslimansko groblje. Sami Dedaji bili su se najpre naselili na Arat np Malj (Arat nepér ma’l, Njive kod šume), pa se posle spustili naniže gde je bolja zemlja.

Zemlje i šume.

Glavni potesi u selu zovu se: Žurdelj, Fuša, Gurište, Boka Dedes (Boka ·e Dedés, Dedina urvina), Zalina—Zališta.

Godine 1940. u selu je bilo 16 arbanaških (od kojih 5 katoličkih i 11 muslimanskih) i jedna ciganska, svega 17 kuća.

Poreklo stanovništva.

ARBANASI:

Prvobitno su u selu bili samo katolici čifčije, čiji je predak Deda došao od Skadra. Od tog roda ima sada muslimana i katolika. Katolici vode poreklo od Dedina sina:

-Balja i njih je 5 k. (Slave Sv. Nikolu). Pripadaju plemenu Oroš-Marina. Od Baljeve braće Osmana i Like vode poreklo muslimanski rodovi:

-Osmanaj (4 k.) i:

-Likaj (3 h.), a:

-Baljdedaj (4 k.) su muslimanski Potomci samog Balja. Daut (52 god. 1940.) broji ovako svoje pretke: Avdula –— Dina –– Zenun — Balj – Ded, koji je došao u Dedaj. U svojoj matičnoj oblasti bili su blizu Kabašana, pa tako i ovde.

CIGANI-ROMI:

-Ferat Šaban (1 k.) je došao iz damnjanske opštine posle Prvog svetskog rata.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Has pod Paštrikom“, izdanje Sarajevo 1968. godine a na osnovu podataka prikupljenih 1940. i 1947. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.