Poreklo prezimena, selo Makrmalj (Srbica)

24. novembar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Makrmalj (po knjizi Mokrmalj), opština Srbica – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela, groblja i vode.

Mokrmalj je selo džematskog tipa, a nalazi se na obodu jezerske terase tercijarne epohe. Deli se na dva džemata. Selo ima dva groblja: jedno arbanaško muslimansko i drugo pravoslavno kolonističko.

Seljani se snabdevaju bunarskom i izvorskom vodom za piće i ostale kućevne potrebe.

Istorijat, prinosi i ostali podaci o selu u prošlosti.

U katastarskom popisu oblasti Brankovića iz 1455. godine današnje dreničko selo Mokrmalj, navodi se pod imenom Mokrumal i ima 23 kuće.

Uz to, navodi se i sledeća poljoprivredna proizvodnja: proizvodnja pšenice iznosila je 160 lukana, a spahijski doprinos bio je 20 lukana. Proizvodnja ječma, zobi i drugog iznosila je 560 lukana, a spahijski doprinos 70 lukana. Proizvodnja bakle iznosila je 160 akči, a spahijski doprinos 20 akči. Proizvodnja sočivice iznosila je 400 akči, a spahijski doprinos 50 akči. Proizvodnja od graha iznosila je 80 akči, a spahijski doprinos, 10 akči. Proizvodnja lana bila j e 240 akči, a spahijski ušur 30 akči. Proizvodnja voća iznosila je 160 akči, a spahijski ušur 30 akči. Proizvodnja od vinograda iznosgša je 120 čabrova, a spahijski ušur 12 čabrova, Proizvodnja od košnica pčela iznosila je 160 akči, a spahijski doprinos 20 akči. Dohodak od domaćih svinja bio je 188 akči, a resum feudalni iznosio je 16 akči, dok je selo imalo 256 svinja.

Prema statističkim podacima iz 1914. godine, Mokrmalj je imao 176 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, Mokrmalj je imao 133 stanovnika, sa 23 domaćinstva.

Poreklo stanovništva.

Prema mojim ispitivanjima naselja i porekla stanovništva iz 1935. godine, Mokrmalj je imao sledeće stanovništvo:

A r b a n a s i:

-Gođulj, fis Gaš, 4 kuće. Od ovoga roda je jedna kuća izumrla 1932. godine, jer je kuća ostala bez muških potomaka

-Aslanaj, fis Gaš, 4 kuće. Ovaj rod čini jedno bratstvo sa rodom Godulj. Od roda Aslanaj odselilo se jedno domaćinstvo u Arbaniju 1835. godine, a zatim i drugo domaćinstvo 1930. godine. Oba ova roda su poreklom iz dreničkog sela Rezala, a vode poreklo od bratstva Dobrić, odnosno srpskog roda Dobrić.

-Đinovci, fis Gaš, 14 kuća. Poreklom su iz sela Đinovca – Prizren, odakle se doselila jedna kuća 1809. godine.

C r n o g o p c i (kolonisti):

Kolonistička doseljavanja u Mokromalj bila su 1924 — 1929. godine, a doseljeni su sledeći rodovi:

-Perović-I, 2 kuće, slave Sv. Petku, prislužuju Mrklu Petku. Doseljeni su iz Vežegrmaca – Brđani, Crna Gora.

-Perović-II, 2 kuće, slave Sv. Jovana Pješivačkog, a prislužuju Veliku Gospojinu. Doseljeni su iz sela Stubice – Pješevci.

-Krečković, 1 kuća, slave Sv. Luku, a prislužuju Veliku Gospojinu. Doseljeni su iz sela Granice – Nikšić.

-Perović-III, 2 kuće, slave Sv. Jovana Krstitelja, prislužuju Sv. Nikolu Letnjeg. Doseljeni su iz Štedima – Cuce.

-Perović-IV, 1 kuća, slave Sv. Nikolu, a prislužuju Sv. Tomu. Doseljeni su iz Štedima, starinom Komani.

-Komatina, 1 kuća, slave Sv. Dimitrija. Doseljeni su iz Vasojevića, okolina Berana.

-Marašević, 1 kuća, slave Sv. Luku, prislužuju Sv. Savu. Doseljeni su iz Medevaca – Gornja Jablanica u Južnoj Srbiji, starinom su Crnogorci, od bratstva Bulatovića, a plemena Rovčana.

-Žmukići, 1 kuća, slave Sv. Jovana Krstitelja, a prislužuju Malu Gospojinu. Doseljeni su iz Kusidola – Krivošije u Crnoj Gori.

Prema iznetome, u 1935. godini u Mokramalju su obitavali ovi rodovi: arbanaških rodova 3, sa 22 kuće. Od toga 2 roda, sa 8 kuća vode srpsko poreklo, od domorodačkog srpskog stanovništva iz Drenice, koje je napustilo pravoslavnu veru, prešlo u islam, a zatim se poarbanasilo.

Crnogorskih rodova doseljenih kao koloniste 8, sa 11 kuća.

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine, Mokramalj je imao 345 stanovnika, od toga 177 muških i 168 ženskih, sa 40 kuća.

IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.