Poreklo prezimena, selo Gornja Klina (Srbica)

12. oktobar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Gornja Klina, opština Srbica – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Gornja Klina — Klina e Epé’rme, nalazi se na tercijalnim brežuljcima, s obe strane druma Kosovska Mitrovica – Peć. Uz to, ovo naselje seče i reka Klina.

Tip sela.

Gornja Klina pripada džematskom tipu sela, čije su mahale nešto udaljene jedna od druge. Selo ima kolektivnu seosku meraju.

Vode.

Svaka kuća ima u svojoj okućnici bunar, odakle se služe vodom za piće i druge kućevne potrebe. Domaća stoka se napaja na reci Klini, na kojoj se uglavnom pere rublje. Gumna se mahom nalaze u okućnicama, uz same kuće.

Istorijat sela.

U katastarskom popisu oblasti Brankovića iz 1455. godine navodi se veliko dreničko selo Gornja Klina, sa 85 kuća.71 Tu se navode i sledeći podaci iz oblasti zemljoradnje i srodnih poljoprivrednih delatnosti. Prinos od pšenice je iznosio 1200 likana, od toga posednički feudalni dohodak 150 lukana, prinos od ječma, zobi i drugog iznosio je 1120 lukana, a od toga dohodak 140 lukana. Dohodak od vrta iznosio je 640 akči, a ušur od toga 80 akči. Dohodak od lana iznosio je 320 akči, a ušur od toga 40 akči. Dohodak od vinograda iznosio je 1400 čabrova, a ušur od toga 140 čabrova. Dohodak od košnica pčela iznosio je 240 akči, a prinos od toga 30 akči. Prinos od jednog hasa mlina iznosio je 6400 akči, a dohodak od toga feudalcu 800 akči; dok je prinos od četiri sezonska mlina iznosio 480 akči, od čega je feudalac ubirao 60 akči. Od resuma na svenje prinos je iznosio 480 akči, od čega je feudalni gospodar ubirao 60 akči. Iz toga proizilazi da je selo imalo 960 svinja.

U godini 1914. Gornja Klina je imala 402 stanovnika.

Poreklo stanovništva.

Prema proučavanjima naselja i porekla stanovništva iz 1936. godine, Gornja Klina je imala ovo stanje, kako rodova, tako i kuća:

Arbanasi:

-Osić, fis Gaš, 6 kuća. Ovo kotilo stoji u srodstvu sa rodom Amzović, sa kojim čini jednu ronđu. Prema rodovskoj tradiciji ovo kotilo vodi poreklo iz „Krma Tatar Hana“ (Azija), odakle je doseljeno, kada su im se preci bavili nomadskim stočarstvom, te kao stočari nomadi dođoše oko 1780. godine u starini, jedna kuća od ovog kotila odselila se u Srednju Klinu, gde njeni potomci i danas obitavaju.

-Amzović, fis Gaš, 9 kuća. Kao što je pomenuto, ovo kotilo čini jednu ronđu sa kotilom Osić, i prema rodovskoj tradiciji vodi poreklo od „Krma Tatar Hana“, odakle su njihovi preci doseljeni u drugoj polovini XVIII veka, kao stočari nomadi.

-Bajraktarović, fis Gaš, 11 kuća.Ovo kotilo poznato je pod imenom Skorović. U starini je neki od predaka ovog kotila bio drenički barjaktar, po kome se zvanju ovaj rod prozvao. Prema rodovskoj tradiciji, ovaj rod je stalnosedelačko drteničko stanovništvo srpskoga porekla, čiji su preci oko 1816. godine prešli na islam i vremenom se poarbanasili. Od ovoga kotila je jedna kuća pre sedam godina odseljena u Arbaniju, a pre dve godine jedna kuća u Kosovsku Mitrovicu.

-Mecin, fis Gaš, 9 kuća. Ovo kotilo ima srodnike u Srednjoj Klini. Njihovi preci vode poreklo iz Metohije, gde su obitavali kao vlaški pastiri nomadi, pa su krajem XVII veka, prešli u islam i vremenom se poarbanasili.

-Avdović, fis Gaš, 8 kuća. Pripadaju ronđi Kokić. Poreklom su iz Albanije, a kao katolici, prešli su u islam pre 110 godina. Od ovoga kotila pre 30 godina jedna kuća se odselila y Malu Aziju. Pored toga pre 35 godina jedna kuća se odselila u Kosovsku Mitrovicu.

-Tairović, fis Gaš, 7 kuća. Ovaj rod pripada autohtonom dreničkom stanovništvu, čiji su preci obitovali u selu Kućici – Drenica, odakle je pre 85 godina doseljena jedna kuća.

-Isljamović, fis Kuč, 3 kuće. Pre 10 godina od ovog kotila doselila se jedna kuća iz sela Trnavca – Drenica, na kupljeno imanje. Starinom su iz Albanije, odakle su doseljeni početkom XVIII veka.

-Adžović, fis Kuž, 1 kuća. Početkom HH veka, doseljeni su iz sela Trnavca – Drenica, na kupljenu zemlju.

-Varan, fis Tsač, 1 kuća. Pre 75 godina doselili su se iz sela Barana – Metohija, starinom su iz Albanije. Pre 12 godina dve kuće od ovoga roda, odselile su se u Albaniju, a dve kuće za Kosovsku Mitrovicu.

-Odžović, fis Gaš, 1 kuća. Ovaj se rod doselio u Gornju Klinu iz Srednje Kline 1931. godine, i obdelava zemlju na napolicu. Starinom su iz Albanije, a od starine se bave napoličarenjem, redeći po dreničkim selima.

S r b i:

-Dugalić, 1 kuća, slave Lazarevu Subotu. Doseljeni su na kupljeno imanje 1921. godine, iz sela Krčmara — Toplica. Starinom su iz Boljevca – Raška. Kao domazegsku slavu preslužuju Sv. Nikolu Letnjeg.

-Stojan, 1 kuća, slave sv. Nikolu, preslužuju sv. Nikolu Letnjeg. Poreklom su iz Odese – Sovjetski Savez. Preci su im starinom iz Srbije, odakle su odseljeni u zemlje Ruskog carstva u XVII veku. Slave su prihvatili u Drenici, gde su doseljeni 1926. godine na kupljeno imanje.

Srbi i Crnogorci (kolonisti):

-Tomović, 1 kuća, slave sv. Nikolu, a preslužuju Sv. Nikolu Letnjeg. Kao kolonisti su doseljeni 1929. godine iz Veljeg Brijega – Ibarski Kolašin, starinom su iz Crne Gore.

-Veljković, 1 kuća, slave sv. Arhanđela Mihaila, prislužuju sv. Stefana Dečanskog, koju su u poslednje vreme napustili. Kao kolonisti su naseljeni 1932. godine iz Bjelasice – srez Kruševac.

-Krstić, 1 kuća, slave Sv. Jovana Krstitelja, prislužuj u Rođenje Sv. Jovana Preteče (sada je napustili). Kao kolonisti su doseljeni 1920. godine, iz Peći, starinom su iz Šekulara – Vasojevići u Crnoj Gori.

-Marjanović, 1 kuća, slave Sv. Vrače, prislužuju sv. Nikolu. Kao kolonisti su doseljeni 1928. godine iz Zubinog Potoka – Ibarski Kolašin, starinom su od Salevića iz plemena Kuča – Crna Gora.

-Božović, 1 kuća, slave Mitrovdan, prislužuju Petrovdan. Kao kolonisti su naseljeni 1926. Godine iz Pridvorice – Ibarski Kolašin.

-Marković, 1 kuća, slave Sv. Jovana Krstitelja, preslužuju Sv. Trojicu. Poreklom su iz sela Buba – Ibarski Kolašin, odakle su kao kolonisti naseljeni 1926. godine.

-Milunović, 1 kuća, slave Sv, Luku, a kao zavetinu proslavljaju Svetu Nedelju po Krstovdanu. Ovu zaveginu obavljaju zbog stoke. Kao kolonisti naseljeni su 1926. godine, iz sela Ugljare – Ibarski Kolašin.

-Vulović, 1 kuća, slave Sv. Luku, prislužuju zavetinu prvu Svetu Nedelju po Krstovdanu. Kao kolonisti doseljeni su 1926. godine iz Ugljara — Ibarski Kolašin.

-Jakšić, 1 kuća. Slave Sv. Petku, prislužuju Petkovicu – leto. Ovaj rod je doseljen kao kolonisti 1926. godine iz Jasenovika – Ibarski Kolašin.

-Bašarević, 1 kuća, slave Sv. Luku. Kao zavetinu proslavljaju sv. Petku u leto. Kao kolonisti doseljeni su 1926. godine iz Ugljara — Ibarski Kolašin.

-Milić, 3 kuće, slave Đurđevdan, prislužuju Sv. Iliju. Doseljeni su kao kolonisti 1926. godine, iz Veljeg Brijega – Ibarski Kolašin.

-Vasović, slave Sv. Luku, presluživali su Sv. Iliju, pa su tu prislužbu napustili. Starinom su iz Grebenova — oblast Staroga Rasa, odkle su kao kolonisti doseljeni 1926. godine.

-Krivokapić, 2 kuće, slave Sv. Jovana Krstitelja, prislužuju Sv. Nikolu Letnjeg. Kao kolonisti doseljeni su 1928. godine, iz Ćiv Dola u Cucama – Crna Gora.

-Živković, 1 kuća, slave Sv. Jovana Krstitelja, preslužuju Rođenje Sv. Jovana Preteče. Kao kolonisti su doseljeni 1926. godine iz Blaca u Toplici.

-Jovanović, 1 kuća, slave Sv. Arhanđela Mihaila, prislužuju Sv. Iliju. Kao kolonisti su naseljeni 1926. godine iz sela Brajine – Gornja Jablanica, starinoom su od bratstva Radulovića iz Lukova — Crna Gora.

-Jergić, 1 kuća, slave Sv. Petku, kao kolonisti su naseljeni 1926. godine iz Vučitrna.

-Žuža, 3 kuće, slave Sv. Jovana Krstitelja. Kao kolonisti su doseljeni 1926. godine iz Ostrožca, srez Konjic.

-Đurić, 1 kuća, slave Sv. Petku, prislužuju Trnovu Sv. Petku, kao kolonisti su doseljeni 1926. godine iz sela Crepulje – Ibarski Kolašin.

-Bišovac, 1 kuća, slave Sv. Petku, a prislužuju Trnovu Petku, kao kolonisti doseljeni su 1926. godine iz sela Jabuke – Ibarski Kolašin.

-Pavlović, 1 kuća, slave Sv. Arhanđela Mihaila. Kao kolonisti doseljeni su 1926. Godine iz Blaca – Toplica.

Prema navedenom pregledu, koji potiče iz 1936. godine, a zasniva se na proučavanjima na terenu i u narodu, etnografsko-antropogeografski pregled stanovništva u Gornjoj Klini, bio je sledeći:

Albanskih rodova je bilo 10, sa 56 kuća.

Srpskih rodova sa kupljenim imanjima bilo je 2, sa dve kuće.

Srpskih i crnogorskih kolonizovanih rodova bilo je 20, sa 25 kuća.

Kao seosku slavu, kolonizovani Srbi i Crnogorci uzeli su prvi dan Duhova. Naselje kolonizovanih Srba i Crnogoraca nalazi se na mestu od starine zvanom Novo Selo. Tu su u starini obitavali preci današnjeg kotila Barjaktarević ili Skorojević. Na kraju, kolonisti se služe bunarskom vodom za piće i druge domaće potrebe, dok stoku napajaju ponajviše na reci Klini, kao što čini i ostalo arbanaško stanovništvo ovoga sela.

Prema popisu stanovništva iz 1948. godine, Gornja Klina ima 793 stanovnika, od toga 397 muških i 396 ženskih sa 99 kuća.

IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.