Poreklo prezimena, selo Krajnidel (Kosovska Kamenica)

15. februar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Krajnidel (po knjizi Krajin Del), opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla  Milodan.

Položaj sela.

Selo je na brdima oko razvođa između krajnidelskih potoka s jedne i Rogačičkog Potoka i Karačevske Reke s druge strane.

Vode.

Vodu za piće dobija iz kladenaca.

Zemlje i šume.

Topografski nazivi za njive i šumu : Lepo Drvo, Surloc, „Barnšte, Balavan, Selište, Bučilo, Groša.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Deli se u pet mahala čiji su nazivi po rodovima koji u njima žive. Kuće u mahalama nisu grupisane, već rasturene u grupice od 2—3 kuće. Udaljenja između pojedinih grupa su od 5 -15 minuta hoda.

Starine u selu.

Na mestu Selište je postojalo neko starije naselje ali se o njemu ne zna ništa. Arbanasi su pri doseljavanju zatekli srpsko stanovništvo koje se potom raselilo. Mesto gde je bilo groblje tog srpskog stanovništva zove se „Vorat–e–Škijeve“ (Srpsko Groblje). Od prvog doseljenja u selo se doselio još jedan rod, pa je potom selo raslo samo priraštajem.

Rodovi:

-Smaljović (17 k.);

-Sinanović (11 k.);

-Šabanović (20 k.) i:

-Ćeajović (7 k.), svi ad fisa Sopa, bratstva Kolesjana. Doseljeni su pre 140 godina iz Bicija u Ljumi. Prvo su se naselili u Ranilugu (Izmornik), potom ubrzo prešli u krivorečko selo Odanovce, ali su bili “ajduci“, potraže planinu i nasele se u Krajin–Delu. Pri doseljenju su, kažu, bili samo jedna kuća. Docnije su neki od njih otišli čak u Ljumu da „uzmu krv“ i tom su prilikom doveli svoje bratstvenike u Sedlare.

-Leković (13 k.), od fisa Sopa: odeljeni i preseljeni od arbanaških rodova iz Gornje Šipašnice posle prvih.

IZVOR: Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla  Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.