Poreklo prezimena, selo Boljevce (Kosovska Kamenica)

1. januar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Boljevce, opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je na Boljevačkom Ridu između izvora Boljevačke Reke i brda Grohota i Mramora.

Vode.

Vodu za piće dobija iz česama.

Zemlje i šume.

Topografski su nazivi za njive: Vrelo, Mučibaba, Mrekljavac, Bara, Lipe; za šumu: Papratska Padina, Rudine, Planina, Rediie, Mrekljavac, Babin Grob, Varnik.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa, samo je nekoliko kuća malo izvan glavnog dela sela. deli se u 5 mahala: Nikolnnsku, Mladenovsku, Mitrovsku, Smiljansku i Kukutinsku. Nazivi mahale su po najjačim rodovima u njima.

Starine u selu.

Na mestu „Lipe” je porušena srpska crkva, koja je bila posvećena sv. Pantelejmonu. Na putu za Carovce, na mestu Varnik, pored gomila šljakne, ima tragova nekih zgrada.

Poreklo stanovništva.

U selu ima i starinačkog stanovništva. Selo je raslo priraštajem n doseljavanjem.

Rodovi:

-Nikolinci (Mladenovci, Živkovci, Ivkovci n Kukutinci, 15 k., sv. Nikola), starinci.

-Smiljanci (6 k., sv. Nikola), starinci.

-Mitrovci (9 k., sv. Nikola), starinci.

-Ilinci (1 k., Vavedenje). Starina im je kao kod Perića u Izvoru, iz koga su roda iseljeni pre 70 godina u Vaganeš. U Boljevce doseljeni pre 60 godina.

-Broćanci (1 k., sv. Nikola); doseljeni 1928 godine iz Trnićevca, na ženino imanje.

-Petkovci (1 k., sv. Jovan); preseljeni 1925. g. iz Draganca, na miraz.

IZVOR: Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.