Poreklo prezimena, selo Šipačina (Raška)

24. avgust 2018.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Šipačina, opština Raška – Raški okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Šipačina je na karti zabeležena kao “Šipačine”.  Zaselak je južno od Čajtine, pod Čukarom (1149m), na stranama doline Džepske reke, s rasturenim kućama po Vrteščici i Šipačkom brdu.

Vode.

Tekućica je Velika reka. Pije se voda s izvora.

Zemlje i šume.

Delovi atara imaju ove nazive: Dubljanica, Podvadnica, Vrtača, Selište, Osoćnice i Krmeljice. Bačije su u Zimovniku i Tresavabari.

Istorijat naselja.

Zaselie Šipačko, zaselak sela “Kukanja” (u narodnom govoru) potvrdi knez Lazar poveljom od 1387. godine vlastelinu Obradu Dragosaliću – Dekindiću. Među selima koje su Srbi 1812. držali pod svojom vlašću je Šipačno, selo u knežini Gornjem Ibru Novopazarske nahije.

Po popisu od 1921. godine Šipačna, zaselak selu Lisini ima 34 domaćinstva s 231 članom, a po popisu od 31. marta 1948. g. “selo Šipačina” ima 48 domaćinstava sa 241 članom.

Starine u selu.

U Selištu nema traga naselja. Ostalo je samo staro groblje, u kome su se “kopali Grci”. U Zimovniku, Selištu i Velikoj reci su mnogi tragovi rudarskih radova, “šlaknje” — “šlaknjišta”.

Poreklo stanovništva.

Rodovi.

U vreme opštih kretanja naših naroda tokom 17. veka doselili su se daleki preci današnjih:

-Čeperkovića (16 kuća, Sv. Alimpije Stolpnik) iz Dukađina – “od Peći”. Čeperci ili Čeperkovići u Stanišincima i Rsovcima u Zapadnom Pomoravlju su od Čeperkovića iz Šipačne.

-Lazići (18 kuća, Sv. Alimpije Stolpnik) su stari doseljenici iz Dukađina “kod Peći”. Nisu jedan rod s Čeperkovićima.

Na početku 19. veka su se doselili iz Vračeva u opštini Ibarskom Postenju:

-Bačani (2 kuće, Sv. Jovan Krstitelj i Sv. Jovan Preteča). U starini bili su jedan rod sa Đorovićima u Jošaničkoj Banji.

-Balovići (2 kuće, Sv. Petka) su se doselili iz Ibarskog Kolašina.

Posle rata 1877/78. godine doselio se od Novog Pazara:

-Janjović (1 kuća, Sv. Đurđe).

Novi doseljenici (posle 1900. godine) su “nakalemci” u kuće Lazića:

-Trikošanin (1 kuća, Sv. Mina–Mrata i “ženina” slava Sv. Alimpije Stolpnik), od Trikošana iz Lisine i:

-Banović (1 kuća, Sv. Vračevi), od Banovića iz Guvništa.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.