Poreklo prezimena, selo Kijevčiće (Leposavić)

Poreklo stanovništva naselja sela Kijevčiće, opština Leposavić – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo je u dolini Kijevčanske reke. Najveći deo sela je na desnoj (prisojnoj) strani doline,  dok su na levoj (osojnoj) samo 2–3 seoske kuće. U međama sela su: Beli potok, Golubovac (578m), Graničanski potok, Majdevsko brdo, Vučin laz, Kosa.

Vode.

Potoci su: Dobrnjice i Potok. Pije se voda s izvora. Poznatiji izvori su: Izvor u Leštaku, Izvor u Bari, Izvor u Potoku, Izvor u Lukine livade, Izvor u Vuličevićima, Izvor kod Crkve.

Zemlje i šume.

Topografski nazivi za njive i livade su: Dolovi, Konjski do, Bara, Drmanovina i Stup, a za ispaše i šume: Leštak, Kosa, Osoje. Neke porodice imaju poneku njivu u Crešnjici-Trešnjici.

Tip sela.

U selu kuće su zbijene. Povelika kućna grupa je na desnoj strani reke, spram crkve. Ovde su kuće nablizu 10–20 metara udaljene jedna od druge. Groblje je kod crkve, pored starijeg groblja ovoga sela.

Ime sela, istorijat i starine.

Ime sela seća na vlasteosku porodicu Kijevce -Kijevčiće. U povelji cara Stefana Uroša od 1363. godine zapisana su tri sela vlastelina Kijevca: Selo Ki!evc6 Pol!ane; Selo drougo Ki!evc i Selo Popovo Pole Ki!evc6.

Selo Kievčić zabeleženo je 1767. Godine, u Devičkom katastihu 1770. i 1771. godine, kao Kievčići. Seloje na Kopaoniku i spada u nuriju popa Mateja.

Po popisu od 1921. u Kijevčiću je 10 domaćinstava sa 75 članova, a 1948. Kijevčiće ima 23 domaćinstva sa190 članova.

U groblju je crkvina. Crkveni hram bio je posvećen Sv. pr. Iliji. U ratu 1876. Arbanasi su zapalili i porušili crkvu.

Poreklo stanovništva.

Rodovi.

Odselili su se:

-Šinikovići/Ilići-Stojadinovići, u Štubinu u Negotinskoj Krajini “pre 200 godina”.

Posle rata 1878. ostali Šinikovići:

-Ignjatovići, Scopići i Bašići odselili su se u Pravorađu –Vlahinju u Gornjoj Toplici.

U ratu 1876. iz sela prebegli su u Srbiju “ustaši”:

-Ignjat i Nestor Vuksanović, Aksentije Tomić, Vukosav Nikolić, Milenko Trijunović, Gaja Vilotejić, Milan Savić, Aksentije Jakovljević, Sava i Marko Mijailović, Janićije Dimitrijević i Vukosav Jovanović.

Godine 1883. u zapusteli deo sela turske vlasti su naselile “muhamedance” Kolašince; godine 1912. pred nadiranjem srpske vojske, Kolašinci su izbegli na Kosovo.

Današnji stanovnici su podolazili posle ratova 1912/13. i posle rata 1914/18. Doselili su se:

-Dobrinjci i Savići (8 kuća, Sv. Nikola) iz Dobrinje u Štavici.

-Biševci/Vulićevići i Vukadinovići (4 kuće, Sv. kralj Stefan Dečanski, Mratin dan), od Milićevića iz Biševa u Rožaju.

-Todorović (1 kuća, Đurđevdan i Sv. pr. Ilija) iz Brnjaka – Preseke u Ibarskom Kolašinu.

-Jakovljevići (2 kuće, Sv. pr. i sv. Luka) iz Dobrinje u Štavici.

-Obradović – Komatović (1 kuća, Đurđic 3. novembra i Sv. Panteleja) iz Oklaca u Ibarskom Kolašinu.

-Savić (1 kuća, Sv. Arhanđeo i Velika Gospojina) prešao je iz Zamanice.

-Maksimović (1 kuća, Sv. Andrija i Petrovdan), iz Borčana.

-Dobrosavljević (1 kuća, Sv. Jovan, 7. januara) vratio se na starinu iz nekog sela u okolini Kuršumlije.

-Stanijević (1 kuća, Sv. Jovan, 7. januara) vratio se na starinu iz Barbatovca u Toplici.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.