Poreklo prezimena, selo Boće (Raška)

Poreklo stanovništva sela Boće (Boći), opština Raška – Raški okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Selo je u dolini Boćke reke pod Kavnjem (1636m).

Osim Boćke reke, rečice su: Kolska reka i Kriva reka. Dve vode su: Izvor “Na Belice” i Izvor “U Ćurovića”.

Delovi atara nazivaju se: Selište, Njive ispod Selišta, Bare, Lokva, Livade, Ornice, Livade “U Sopote”, Livade “U Kola”, Relja, Biserkuša, Trska, Piskavica, Marinkovac, Rosopas, Čuka, Grab, Brajine, Pločnik, Reka, Krkavac, Osoje, Šiblje, Borikovica, Opuće i Probijeno brdo. Bačije su: “U Blata”, Zabelu, na Lazini, Torinama, Dundelu i Repištu.

Tip sela.

Selo sastavljaju kućne grupe. Tri su groblja ovog sela: Grkovićko groblje u Selištu kraj “latinske” crkvine, groblje Biseraca–Biserčića na Crkvencu i groblje Mirkovića na Lokvi.

Ime sela.

Ime selu su dali potomci Boća (nom. Boć), brata Botunova, starog doseljenika iz Crne Gore. U Katastihu  manastira Deviča zapisano je selo „Boćane“ 1772.godine

Vuk je zabeležio Boće (NPM: Akuzativ mesto nominativa) selo u Knežini Jošanica, Novopazarske nahije.

Godine 1921. u zaseoku su: 96 domaćinstava s 480 članova, a 1948 – 40 domaćinstava, c 343 člana.

Starine.

U selu su znatni i brojni ostaci starih rudarskih radova: šljakišta, “rnjage” troske — “laknje” od otopljenih ruda; stara rudarska okna i potkopi, pa nazivi stare rudarske terminologije — toponimi: Kavalj, Kola, Kolska reka, Probijeno brdo. Kod “latinske” crkvine se obavlja “seoska” molitva o Drugoj Trojici, na Duhovski ponedeljak, dok se kod crkvine kupi sabor prve mlade nedelje po Petrov danu. U njivama kraj crkvine prilikom obrade zemljišta nalazili su sitne srebrne novčiće. Na Crkvencu je bila “nekad” mala crkva, ali od nje nema traga. Uzvišenje između Kavnja i Suvog bora zovu Karaule

Poreklo stanovništva.

Rodovi.

Ima više od 250 godina kako su dva rođena brata Boć i Botun starinom iz Crne Gore – “od Podgorice” došli pod Kavanj i zasnovali selo, po potomcima brata Boća nazvano Boće – Boći. Pivnice ovih Boća bile su u Boćkoj poljani u Aleksandrovačkoj Župi. Iz Boća spustili su se docnije u Župu Botunovi potomci, rođena braća Radul i Milisav i u blizini Boćke poljane zasnovali selo koje se po njima — Botunovim potomcima prozva Botulja, novije Botunji. U Boću su potomci brata Boća:

-Grci” (Grkovići, Božanići i Savkovići) -15 kuća, Đurđic, 3. novembra, Đurđevdan i Sv. Ilija. Njihovi srodnici Boći i druga prezimena su u naseljima Gokčanice, Podibra i Zapadnomoravskog Pomoravlja.

Botunovi potomci u Botunju su:

-Radulovići, Milisavljevići i Šljivići; Dobrodolci u Dobrodolima – Brzeću; Vasići–Popovići u Ćelijama u Donjoj Rasini i njihove raselice u Jankovoj klisuri – Razbojni i u Kuršumlijskoj Banji. Slave su: Đurđic i Đurđevdan.

Krajem 18. ili početkom 19. veka su prešli iz Barina u Jelakcu:

-Đurovići, Mirkovići, Obradovići, Pavlovići (7 kuća, Sv. Arhanđeo 8. novembra),

-Biserčić (1 kuća, Miholjdan i Sv. Agatonik), od Biserčića iz Goča, sela više Vrnjačke Banje.

-Kragović (1 kuća) je od Kragovića iz Mura u Rudnici.

Posle 1900. doselili su se “na miraz”, “na imanje” domazeti:

-Dunjić (1 kuća, Sv Vartolomej i ženina slava Đurđic) od Dunjića iz Rokca, ušao u Grkoviće.

–Nepoznato (1 kuća, Sv Arhanđeo i slava imanja–zemlje Đurđic) od Vukmirovića — Miletića… (…i ženina slava Sv. Arhanđeo) od Ugričića iz Jelakca u Đuroviće.

-Koturanović (1 kuća), od Koturanovića iz Jošaničke Banje (Sv. Jovan, 7. januara i slava imanja Miholjdan) u Biserčiće.

-Čomagić (1 kuća, Sv. Arhanđeo, u novembru), došao je iz Čomaga, zaseoka u Jošaničkoj Banji.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.