Poreklo prezimena sela Budilovina, opština Brus – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Visoko na stranama doline reke Rasine, na uzvišenjima Lazini, Malom brdu, Toskinom brdu, Obradovićkom brdu, Velikoj i Maloj čuki i Banovcu su su rasturene kuće ovog sela.
Vode.
Potoci su: Veliki, Mali, Miljački potok, Krupaja i Oraovac, a vode su: Marin izvor, Izvor u Prosištu i Izvor u Miljačkom polju. Za piće i ostalu upotrebu stanovnici koriste najviše vodu iz bunara.
Zemlje i šume.
Potesi imaju nazive: Miljačko polje, Rastoke, Ravna, Gradine, Srednji breg, Metalica, Bačište, Valoga, Vidni do, Jokinac, Pasuljište i Beli breg.
Tip sela.
Selo sastavljaju veče i male kućne grupe, rodovske zajednice i sve su na malom odstojanju među sobom. Dva groblja sela Budilovine su “Na Pooda” i u Suljinoj livadi.
Istorijat sela.
Prvi pomen sela pod današnjim imenom nalazimo u povelji despota Đurđa Brankovića iz 1429/30. godine, kojom potvrđuje velikom čelniku Radiču Postupoviću baštine što ih je imao za despota Stefana… I selo Budilovinu…na Rasini.
Godine 1844. selo Budilovina ima 22 kuće sa 99 stanovnika; 1874 – 38 kuća; 1921 – 48 domaćinstava sa 318 članova; 1948 – 66 domaćinstava sa 483 člana.
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
U Velikoj seobi doselili su se:
-Saule (Saulovići), Boparići i Broćići (6 kuća, Sv. Mina i “Mali Sv. Arhangel”) su doseljeni iz Banjana u Crnogorskoj Hercegovini, dok je najdaljom starinom iz severne Arbanije. Njihovi srodnici su Saule (Saulovići) u Brusu i Ćoparići (Stankovići) u Ljubincima kod Aleksandrovca u Župi.
Čitav vek posle Svetominaca dolaze i nastanjuju se u selu:
-Pecići (6 kuća, Sv. Arhangel), su iz Jelakca u slivu Jošanice.
-Bekrićima (2 kuće, Sv. Nikola zimski i Sv. apostol Luka) doselio se deda iz Velikog Ribara na kopaoničkom području sliva Rasine. Jedan rod sa ovim Bekrićima su Lukovići u Bzenicama i Bekrići u Nabrđu, Stupnju i u Gornjem Zleginju u Aleksandrovačkoj Župi.
Posle ratova 1876/78. nastanili su se:
-Toskići (11 kuća, Sv. Nikola zimski). Toskići su došli iz Starog sela u Osrecima.
-Obradovići – Šundići (7 kuća, Sv. Nikola) su došli iz istog mesta.
-Miljakovići (12 kuća, Nikolj dan) su došli iz Starog sela u Osrecima.
-Kalamkovići (2 kuće, Sv. Arhangel) su došli iz Drtevaca kod Brusa. Tako su poznati pod prezimenom Starinci. Drtevački Starinci znaju da su daljim poreklom ioz Morače — Moračani.
-Jakšići (6 kuća, Sv. Jovan i Sv Alimpije Stolpnik) su potomci Milisava – “Jakše” Milanovića iz Donjih Vratara u Aleksandrovačkoj Župi. Milisav je otud prešao na “ženino imanje”.
-Petrovići (2 kuće, Sv. Petka) su došli iz Ibarskog Kolašina.
Posle rata 1914–18. doselio se:
-Marić (1 kuća, Sv. Jovan Krstitelj i Sv. Nikola zimski) je iz Boturića, od Marića. Ovde se prizetio u Toskića kuću Jakovljević (1 kuća Sv. Ćirik i “ženina” slava Sv. Nikola zimski) su iz Latkovca u Aleksandrovačkoj Župi. Došao je na “Miljnjačko” — Miljakovića imanje.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)