Poreklo prezimena, selo Gradac (Ivanjica)

5. maj 2018.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Gradac, opština Ivanjica – Moravički okrug. Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Gradac je omeđen Gračkim potokom sa istoka, Srednjorečkom rekom i Karaličkim potokom – sa severne i zapadne strane i Đonovim poljem, uzdignutom visoravni do Jankovog kamena · na južnoj strani. Jednostavno uklinio se između Brusnika i Daića.

Tip sela.

Uvek je bio zajedno sa Daićima i činio zajedničku opštinu. Za razliku od Daića, ovo selo je jedno od najmanjih na Goliji. Selo je poznato po strugarama koje su podignute na obližnjim rekama i potocima: y Visilazama, Srednjoj Reci, Ratkovom potoku, Malim stranama, Vučjem potoku i dr.

Gradac asocira i na Gradac u Ibarskoj dolini. Kada se govori o “Crkvi Janji na Vlahu Starome” kako se y narodnoj pesmi ističe, često se pominje i crkva y ovom mestu koja se nalazi nedaleko od ušća Gračkog potoka y Srednjorečku reku, kod Starog Sela. Pre će to biti Gradac kod Brvenika, a ne ovaj i da se pesma odnosi na tu crkvu koju je podigla Jelena Anžujska i otvorila pri manastiru školu za žensku mladež. Možda je to i Koviljski manastir ili Bela crkva koju je podigao Stevan Lazarević. Najmanje može da se odnosi na crkvu y Gradcu na Goliji, jer je to crkva malih dimenzija i građena je mnogo kasnije, u 16. ili 17. veku.

Starine u selu.

Na putu Srednja Reka – Brusnik, iznad sela, nalazi se spomenik od mermera, u vidu ogromnog krsta – Grački krst koji je mnogo oštećen. Oštetili su ga čobani i nemarni prolaznici. Uzalud su pokušaji da se Grački krst obnovi i da se na spomeniku tekst pročita i da se utvrdi: da li je to krajputaš, ili se nalazi na grobu nekog bogataša koji je živeo y ovom kraju.

Kolibe, migracije, vodenice i strugare.

Retkost je bilo naići na takve kolibe kakve su imali Gračani. Samo u jednom šoru bilo je 17 koliba sa pratećim objektima: čitavo naselje stočara.

Nekoliko Gračana se odselilo prema Novom Pazaru. Tamo su se zadržavali izvesno vreme, pa su se potom preseljavali prema Kraljevu, Čačku ili Ivanjici. Gradac, sa Gornjim i Donjim Daićima slavi Treće Trojice kao svoju zavetinu.

Kolibe ‘Burčića i Petkovića nalaze se na Alijinom brdu, a kolibe drugih familija su iznad sela. Vodenice u ovom selu su: ćurčića (3), Pantovića (2) i Lukovića (2, iz susednog Brusnika). Vodenice su izgrađene na Gračkoj reci i jedino Milić Pantović radi pod ujam, a opslužuje čitavo selo.

Strugare se nalaze: y Ratkovom potoku,·u Malim stranama, u Vučjem potoku, a zajedno sa Srednjorečanima na zajedničkoj reci: Visilaze i y Srednjoj Reci (na Srednjorečkoj reci).

Poreklo stanovništva.

Ovde živi nekoliko velikih familija:

-Ćurčići, 25 K. (Đurđevdan), najstarija je familija y selu i zauzima gornji i srednji deo sela. Krajem 18. veka ‘Burčići (prezime su dobili po ćurčijskom zanatu), došli su iz Nikšića i nastanili se y Gradac pod Golijom. Posle Prvog svetskog rata jedna porodica Ćurčića nastanila se u Delimeću, a zatim y Sopoćanima, pa je 1945. godine došla u Novi Pazar. ‘Burčića ima i y Polekcu. Oko 1960. godine jedna porodica Ćurčića doselila se y Novi Pazar, a kasnije se preselila y Čačak gde i danas živi. Ranije su se selili u: Beograd, Novi Pazar. Danas se sele y Čačak (5), Ivanjicu (2), Kraljevo (2), Ježevicu kod Čačka, Gornji Milanovac, Konjeviće i Beograd.

-Pantovići, 4 k. (Lazarevdan), došli su i vode poreklo od bratstva Pantovića (Vasojevići), iz Lijeve Rijeke (bratstvenika Bešovića). Danas ih ima u: Čačku, Konjevićima, Samailama, Novom Pazaru (koji su se preselili u okolinu Kraljeva), Ivanjici (2), Devićima i Vladimirovcima, koji su se odselili između 1955. i 1980. godine.

-Živkovići, 1 K. (Jovanjdan), došli su iz Mlanče (Studenički srez). Jedan od njih se privenčao y ovom selu, a jedan je otišao i naselio se y Banatu.

-Marinkovići, 1 k. (Sveta Petka), došli su iz Čečine. Ima ih koji su odavde otišli y Čačak i Nemačku.

-Resimići, 1 K., došao je u familiju Ćurčića iz Erčega. Jedan od Resimića odavde je odseljen u Beograd.

-Lukovići, 1 k., došao je iz Glećice i ušao je u Ćurčića familiju. Danas ih ima odseljenih u Čačku, Ivanjici i Beogradu.

-Grujovići, 1 k., došao je iz Vučaka y ćurčiće M nastanio se y Barama. Jedan od Grujovića danas živi y Beogradu.

-Perišići, 2 k. (Aranđelovdan), došli su iz Vionice. Ima ih odseljenih y Ivanjici i Beogradu.

IZVOR: Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ.. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.