Autor: Ivan Vukićević ([email protected])
Objavljeno: 7.4.2018. | Dopunjeno: 7.6.2023.
Kratki opis roda
Vasojevići su rod od koga je proisteklo istoimeno pleme u Brdima na području današnje Crne Gore. Naziv roda je patronistički, odnosno potiče od imena rodonačelnika Vasoja. Rodonačelnik Vasoje je prema predanju unuk Vukana Nemanjića, a u Lijevu Rijeku pod Komovima se sa porodicom doselio iz Hercegovine Vasojev praunuk Vaso Vasojević. Na osnovu istorijskih izvora pouzdano se može tvrditi da Vasojevići još od prve polovine 15. veka nastanjuju oblast Lijeve Rijeke u Brdima i da su se doselili kao pravoslavni Srbi. Odatle su se proširili najpre na gornji tok Tare, a zatim i na Gornje Polimlje odakle su istisli albansko pleme Klimente koji su prethodno zaposeli zemlju iseljenih polimskih Srba. Širenjem plemenskih granica Vasojevići su naselili prostrano područje od Lješnice do Brezojevice u Polimlju čime su u sastav njihovog plemena ušla i bratstva drugačijeg porekla, kao i nekada samostalna plemena Šekular i Velika. Plemensko sedište je vremenom premešteno u Andrijevicu, a Vasojevići su ulaskom u sastav Crne Gore u 19. veku postali jedino pleme u po kome je neka nahija nosila ime. Vasojevići se dele na Mijomanoviće, Novakoviće i Rajeviće, a najbrojniji Rajevići se dele na Dabetiće, Kovačeviće i Lopaćane. Iseljenih Vasojevića ima u većem broju u Gornjoj Morači, Poljima Kolašinskim i Bihoru. Krsna slava Vasojevića u matici i većine iseljenika je Aranđelovdan, a prislužba Aleksandrovdan.
Vasojevići pripadaju grani E1b-V13>Z1057>Y30977>Y37092>Y126722>Y176894, a genetički su im bliska i pojedina bratstava iz Hercegovine i Bosanske Krajine. Za sve tri osnovne grane Vasojevića je genetički potvrđeno da pripadaju istom rodu. Utvrđeno je da im je u Hercegovini genetički srodno jedno starosedelačko muslimansko bratstvo iz Postoljana kod Nevesinja, kao i muslimani Kanlići iz Goražda. Takođe, Vasojevićima su genetički srodni Tomići iz Starča u Gornjoj Morači i Roćeni iz Drobnjaka. Roćeni takođe slave Aranđelovdan, dok Tomići slave Petrovdan. Od Tomića po svoj prilici potiče razgranata grupa bratstava koja slave Časne Verige Apostola Petra i čija je matica kod Mrkonjić Grada. Vasojevićima je po haplotipu blizak i genetički rod Bobanaca – đurđevštaka iz Bobana u okolini Trebinja, ali je za utvrđivanje vremenske distance do zajedničkog pretka ova dva roda potrebno uraditi dodatne testove. Rod Vasojevića prema anonimnom istraživanju čini 4,95% stanovništva u Crnoj Gori i jedan su od nekoliko najbrojnijih srpskih rodova.
S druge strane, za većinu bratstava iz drugih oblasti Crne Gore, koja imaju predanje o poreklu od Vasojevića, utvrđeno je da ipak ne pripadaju rodu Vasojevića. Tu se po brojnosti ističu Vitkovići i Potolići iz Pješivaca, Gluhdoljani i Dupiljani iz Crmnice, Karadžići iz Drobnjaka iz Morakovci iz Nikšićke Župe.
Ovaj članak će biti dopunjavan kako budu pristizali rezultati DNK testiranja.
Istorijski pomeni
Vasojevići se prvi put spominju 1444. godine u tužbi Dubrovčanina Brajana Prodanića podnetoj dubrovačkom sudu u kojoj navodi da su 60 gorštaka ubili njegovog brata i opljačkali robu za šta je pored Vasojevića optužio još i Pipere i Bjelopavliće. U istoj tužbi se navodi da se napad dogodio na području Meduna i Rikavca koji se nalaze na današnjoj plemenskoj teritoriji Kuča. Zbog toga su pojedini autori autori poput Konstantina Jirečeka došli do pogrešnog zaključka da je nekadašnja matica Vasojevića bila nešto južnije na kučkoj plemenskoj teritoriji previđajući da bi se tom logikom onda isto moglo reći i za Pipere i Bjelopavliće, što bi bilo podjednako pogrešno. Na to da su Vasojevići nastanjeni u Lijevoj Rijeci od samog dolaska u Brda ukazuju svi dostupni istorijski izvori, kao i narodna predanja.
U selu Bujakovina kod Foče se nalazi spomenik knezu Arađiju Vasojeviću koji je živeo u vreme Sandalja Hranića početkom 15. veka. Kako Vasojevići imaju predanje da su se u Lijevu Rijeku doselili iz Hercegovine, kao i da im je jedan od daljih predaka knez Aranđel, može se pretpostaviti da je postojbina Vasojevića zaista bila u okolini Foče gde je živelo istoimeno bratstvo.
U turskom defteru za Skadarski sandžak iz 1485. godine se spominje Rečica čiji je novi naziv Vasojevići. Selo je pripadalo nahiji Piperi i bilo je timar starešine Hasana Marinova. Albanski autor Selami Pulaha u svom prevodu ovog deftera iz 1485. poimenično navodi sve popisane poreske obveznike ovog sela te godine.
Ukupno je bilo 18 kuća sa sledećim domaćinima prema prevodu Božidara Vukčevića: Radula, sin Kojče; Danija, sin Vukašina; Stepan Vladisalić; Nikola, sin Božidara; Vukosav Velik; Pop, sin Stoje; Pavle Gerbaš; Petro, sin Stoje; Sladoja, sin Stovića; Nikač Mačo; Brano, sin Melka; Radosav Hercegović; Duka, sin Miloša; Vuka, sin Đorđa; Tomjan sin Radonje; Mioman, sin Stoje; Vučić, sin Tihoga; Vladislav, sin Dimitrašina. U defteru se takođe spominje da je prethodni vlasnik zemljišta bio Prekal Gurizi po čijem imenu bi se moglo zaključiti da je bio Albanac. Rečica se najverovatnije odnosi na današnju Lijevu Rijeku, maticu Vasojevića. Među popisanim domaćinima se navodi i Mioman, što bi mogao biti rodonačelnik Mijomanovića – jednog od ogranaka Vasojevića. Od svih popisanih jedino Stepan Vladisalić i Radosav Hercegović su navedeni pod svojim prezimenima, pa postoji mogućnost da su drugačijeg porekla od ostalih Vasojevića i da su se zajedno sa njima doselili iz Hercegovine. Prezime Hercegović su u istoriji prvi uzeli pripadnici vlasteoske kuće Kosača prema tituli herceg, i to upravo u drugoj polovini 15. veka, tako da je vrlo moguće da je Radosav Hercegović izdanak Kosača. Ukoliko bi to bio slučaj, to bi značilo da su se Vasojevići etapno preselili u Lijevu Rijeku iz oblasti Kosača jer prezime Hercegović nije postojalo 1444. godine kada se Vasojevići prvi put spominju u Zeti.
U narednom turskom defteru za Skadarski sandžak iz 1497. godine Rečica je i dalje pripadala nahiji Piperi i imala 48 kuća sa sledećim domaćinima: Knez Dabko, sin Vukašina; Vuksan, sin Dabov; Vukman, sin Dabov; Vuksan, sin Tihosavov; Vučić, sin Tihosavov; Bogdan, sin Tihosavov; Vukosav, sin Radičev; Radaš, sin Radičev; Jako, sin Krojašina; Đorđije, sin Jakov; Đurašin, sin Jakov; Milo, sin Radulev; Vuk, sin Milka, samac; Lazar, sin Radonje; Pavko, sin Melkov; Bratko, sin Melkov; Brad, sin Bratkov, samac; Nikač, sin Nikačev, samac; Vuksan, sin Radonje; Nikola, sin Bogdanov; Crni, sin Bogdanov; Raško, sin Melkov; Jovan, sin Melkov; Kole, sin Melkov; Pavo, sin Vučete; Kral, sin Vojkov; Đutaš, sin Vojkov, samac; Radonja, sin Karlov; Jovan, sin Kralov; Radonja, sin Karlov; Brato, sin Vuksanov; Nenko, sin Vuksanov, samac; Radoslav, sin Uglješe; Boja, sin Ramjone; Vuk, sin Boje, samac; Dabiživ, sin Vukse; Vučeta, sin Vukse; Đurašin, sin Radosava; Đorđije, sin Đurašina, samac; Mioman, sin Stoje; Nenko, sin Miomanov, samac; Vukic, sin Kalođerov; Đorđič, sin Vukica; Vukoslav, sin Braca; Vuceta, sin Vukosavov, samac; Burila, sin Radonje; Novak, sin Radonje; Lekac, sin Radonje, samac; Dedac, sin Sladov; Đorđič, sin Sladov, samac; Medič, sin Radula; Radič, sin Medičev, samac; Vričista, sin Raškov; Radič, sin Raškov, samac; Nenko, sin Nikole, samac; Nikola, sin Božidarov; Vukašin, sin Nikole, samac; Vladisav, sin Stepanov; Jovan, sin Stepanov, samac; Radula, sin Stepanov, samac; Novak, sin Božidarov; Šišman, sin Stepanov; Stepan, sin Vladislavov; Božidar, sin Petrov; Vuksan, sin Miluša; Dukoj, sin Miluša; Dabčul, sin Dukoja, samac; Nikola, sin Vučete; udovica Radoslavova, sina Vuksanova; udovica Kabalja, sina Pribojeva; udovica Radoslavova, sina Nikole.
Vasojevići su Polimlje počeli da naseljavaju nakon 1689. godine kada je austrijska vojska, nakon prethodnog zauzimanja velikog dela Stare Srbije uz pomoć srpskih ustanika, napustila to područje. Staro srpsko stanovništvo se u velikoj meri povuklo sa austrijskom vojskom zbog straha od turske osvete, a napuštena sela naseljavaju brđanska i malesorska plemena, a pre svih Vasojevići i Klimenti o čemu postoje brojni istorijski izvori. U 18. veku će između ova dva plemena doći do sukoba u kome će Vasojevići uz pomoć preostalih Srba izaći kao pobednici, a Klimenti u potpunosti biti proterani iz današnje oblasti plemena Vasojevića sa izuzetkom sela Pepića kod Murina. Vasojevići u Lijevoj Rijeci su sa Turcima najčešće bili u sukobu, pa tako recimo vladika Vasilije Petrović u svom spisu Istorija o Crnoj Gori iz 1754. godine među onima koji su predvodili narod u borbi protiv Turaka 1711-1712 pod vođstvom vladike Danila spominje i Miloša, vojvodu plemena Vasojevića. S druge strane, Vasojevići koji su prešli u Polimlje su dugi niz godina bili u dobrim odnosima sa Šabanagićima iz Gusinja čije su jedan period bile čivčije, dok su u isto vreme konstantno bili u sukobu sa muslimanima iz Bihora. Počev od druge polovine 18. veka Vasojevići se sve češće spominju u istorijskim izvorima koje ovde nećemo navoditi.
Prema turskom popisu Hercegovačkog sandžaka iz 1477. godine, u nahiji Gornja Morača nalazio se džemat Radosava, sina vojvode Stepana. Ovaj džemat ujedno je bio i jedini u Gornjoj Morači. Vojvodi Radosavu, sinu vojvode Stepana, pripadao je i deo džemata Milorada u Donjoj Morači. Prema predanju Tomića iz Gornje Morače, Radosav Stepanov je bio od njihovog bratstva.
Predanja
Prema ustaljenom predanju Vaso, predak svih Vasojevića, je po muškoj liniji izdanak loze Nemanjića, a u Lijevu Rijeku se doselio iz Hercegovine gde je boravio kod svog rođaka Hercega Sjepana. Međutim, predanja spominju različite pripadnike ove dinastije kao direktne pretke Vasojevića. Najčešće se govori o poreklu od Vukanove loze, a pasovi od Stefana Nemanje do Vasa su prema toj verziji sledeći: Stefan Nemanja-Vukan-Kostadin-Vasoje-Stefan (Stevan)-Kostadin-Vaso. Ukoliko je zaista tačno da se Vasov pradeda zvao Vasoje, to bi značilo da ceo rod Vasojevića nosi ime po njemu, a ne po Vasu. Na to upućuje i činjenica da se rod ne zove Vasovići, kako bi bilo logično da je nazvan po Vasu, već Vasojevići. Predanje o poreklu Vasojevića od Nemanjića nije utemeljeno u istorijskim izvorima jer nije poznato da je Vukan imao sina Kostadina.
Prema drugom predanju, koje je inače vrlo slabo zastupljeno u Vasojevićima, a češće se moglo čuti u Bratonožićima, Vaso je poreklom „od Despotovića“, odnosno od despota Zmaja Vuka Grgurovića, sina slepog Grgura Brankovića. Ovo predanje je po svemu sudeći nastalo u Bratonožićima koji smatraju da su poreklom od Brankovića i predstavlja neuspeo pokušaj rođakanja ova dva brđanska plemena. Za razliku od ovog predanja, širom Crne Gore, pa i u Vasojevićima, je prihvaćeno predanje o petorici braće Vasu, Ozru, Pipu, Krasu i Otu od kojih su potekla srpska plemena Vasojevići, Ozrinići i Piperi i albanska plemena Krasnići i Hoti. Međutim, svi spomenuti rodovi od kojih su proistekla istoimena plemena su imali različito predanje o poreklu braće. Dok su Vasojevići smatrali da su braća poreklom Nemanjići, Ozrinići su govorili da su iz Bosne, Piperi da su iz Pirota, a Hoti da su iz Pipera ili Klimenti. DNK testiranja po Y hromozomu su u potpunosti oborila ovo predanje jer je utvrđeno da su raznorodni svi navedeni rodovi na osnovu čega se može zaključiti da je predanje naknadno nastalo.
U narodnim pesmama i predanjima se najčešće spominju Stevo Vasojević i Vaso Vasojević. Prvi je navodno imao posede u Sjeničkom polju, kod Dragojlovića, a u pesmama se govori da je zakasnio na Kosovo 1389. godine. Isto se u pesmama govori i za Stevana Musića i Rada Oblačića koji su obojica istorijske ličnosti, tako da se može pretpostaviti i da je Stevo Vasojević bio istorijska ličnost čemu u prilog ide i predanje Vasojevića prema kome se tako zvao Vasov deda. Zanimljivo je da i Vitkovići i Potolići iz Pješivaca u Katunskoj nahiji takođe smatraju da su potomci Steva Vasojevića iako niti u Vasojevićima niti u Pješivcima postoji predanje o međusobnom srodstvu, a i genetički je potvrđeno da nisu srodni odnosno da pripadaju različitim haplogrupama.
Tomići iz Starča važe za najstarije bratstvo u Gornjoj Morači. Prema predanju, potiču od popa Soe iz Donje Morače, koji je ustupio svoje imanje za izgradnju manastira Morača. Zbog toga mu je “kralj Nemanjić” zauzvrat poklonio imanje u Starču, gde se pop Soa zatim naselio kao prvi stanovnik Gornje Morače. Prema drugoj verziji predanja, pop Sava, koji će kasnije dobiti nadimak Soa, rođen je u svešteničkoj porodici plemićkog porekla koja je živela u Starčevu na Skadarskom jezeru. Odatle se doselio u Donju Moraču, a nakon što je kralju Zete Stefanu Vukanovom Nemanjiću, ustupio svoju zemlju za izgradnju manastira, naselio se u Gornjoj Morači, gde je zatekao Kukoviće i Laketiće. Zasnovao je selo koje je nazvao Starčevo, po mestu iz koga je poticao, a kasnije će se ustaliti naziv Starče. Tomići slave Petrovdan, a prislužuju prvu nedelju po Velikoj Gospojini. Prema predanju Tomića, od ovog bratstva potiču Sošići na području Ravne Rijeke kod Bijelog Polja, Rmandići u okolini Bijelog Polja, Tripkovići u Miloševom Dolu kod Prijepolja, Đedovići u Gornjoj Morači i Uskocima, Stijepovići u Komarnici i Ćirovići u Uskocima. Sva pomenuta bratstva takođe slave Petrovdan.
Roćeni iz Rasove u Šarancima, prema predanju, potiču sa Čeva u Ozrinićima, odakle su se 1710. godine doselile dve porodice, da bi se jedna od njih kasnije odselila u Bršno kod Nikšića. Iz Bršna je deo bratstva 1861. godine prešao u Bijelu u Drobnjacima, dok su iste godine neki iz Rasove prešli u susedno Orašje, zaselak Vrele u Jezerima. U Glibaće u Zatarju i Pljevlja iseljavali su se dvadesetih godina prošlog veka. Nije poznato od kog bratstva potiču, niti gde su tačno živeli u Čevu, kao ni poreklo ovog neobičnog prezimena. Roćeni u Bršnu pored predanja o poreklu iz Čeva imaju i predanje po kome potiču od nekog Dodovića koji je živeo u 18. veku i bio najamnik kod Vušovića iz Bršna. Deo Roćena je u ovom selu uzeo prezime Roćenović. Roćeni su se iz Bršna nakon oslobođenja Nikšića 1878. godine naseljavali u taj grad. Slave Aranđelovdan, a prislužuju Đurđevdan.
Krsna slava
Krsna slava Vasojevića u matici i kod većine iseljenika je Sv. Arhangel Mihailo (Aranđelovdan). Prema predanju, tu slavu su Vasojevići nasledili od svojih predaka Nemanjića.
Vasojevići preslavljaju Sv. Aleksandra Nevskog (Aleksandrovdan) jer su se u 18. veku na taj dan suočeni sa nadmoćnom turskom vojskom koja je napala Lijevu Rijeku zavetovali da će proslavljati ovog ruskog sveca ukoliko pobede. Kako se to i dogodilo, Vasojevići su dugi niz godina Aleksandrovdan proslavljali isto kao i Aranđelovdan, da bi u 19. veku Aleksandrovdan postao prislužba. Ova preslava je verovatno jedan od razloga za široko rasprostranjeno rusofilstvo kod Vasojevića. Lopaćani preslavljaju još i Sv. Savu (Savindan) zbog njihove pobede nad Kolašincima koja se dogodila na taj dan, a to je u jednom periodu bila i glavna slava Lopaćana, međutim zbog plemenskog jedinstva ponovo su počeli da slave Aranđelovdan sredinom 19. veka. Usled toga što su Vasojevići pored Aranđelovdana u određenim periodima proslavljali još dve slave, Aleksandrovdan i Savindan su i danas krsne slave brojnih starijih iseljenika iz plemena.
Crkveni naziv slave | Narodni naziv slave | Datum po Julijanskom kalendaru | Datum po Gregorijanskom kalendaru |
Sveti Sava, prvi Arhiepiskop srpski | Savindan | 14. januar | 27. januar |
Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog | Aleksandrovdan | 30. avgust | 12. septembar |
Sabor Svetog Arhangela Mihaila i ostalih bestelesnih sila | Aranđelovdan | 8. novembar | 21. novembar |
Mnoga bratstva koja pripadaju genetičkom rodu Vasojevića slave druge slave. Takođe, iako su iseljeni Vasojevići vrlo retko menjali slavu, postoje i malobrojni slučajevi gde su u novim sredinama preuzimali druge slave.
Crkveni naziv slave | Narodni naziv slave | Datum po Julijanskom kalendaru | Datum po Gregorijanskom kalendaru |
Sabor Svetog Jovana Krstitelja | Jovanjdan | 7. januar | 20. januar |
Časne Verige Svetog apostola Petra | Časne Verige | 16. januar | 29. januar |
Sveti velikomučenik Georgije | Đurđevdan | 23. april | 6. maj |
Sveti apostol i jevanđelist Marko | Markovdan | 25. april | 8. maj |
Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja | Mali Nikoljdan | 9. maj | 22. maj |
Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja | Začeće Sv. Jovana | 23. septembar | 6. oktobar |
Sveti apostol Toma | Tomindan | 6. oktobar | 19. oktobar |
Prepodobna mati Paraskeva | Petkovdan | 14. oktobar | 27. oktobar |
Sveti apostol i jevanđelist Luka | Lučindan | 18. oktobar | 31. oktobar |
Sveti velikomučenik Dimitrije | Mitrovdan | 26. oktobar | 8. novembar |
Sveti Kozma i Damjan – Vračevi | Vračevdan | 1. novembar | 14. novembar |
Obnovljenje hrama Svetog vlikomučenika Georgija | Đurđic | 3. novembar | 16. novembar |
Sveti Nikolaj, Arhiepiskop Miriklijski Čudotvorac | Nikoljdan | 6. decembar | 19. decembar |
Sveti prvomučenik i arhiđakon Stefan | Stevanjdan | 27. decembar | 9. januar |
Takođe, među par bratstava u Crnoj Gori ima i islamiziranih porodica, dok su pojedina bratstva iseljena u pretežno muslimanske krajeve u potpunosti islamizirana.
Porodice
Vaso je prema predanju imao tri sina – Raja, Novaka i Mijomana od kojih su Rajevići, Novakovići i Mijomanovići. Rajevići su najbrojniji, a od Rajovih sinova Đura, Dabete i Uglješe potiču Lopaćani, Dabetići i Kovačevići. Svaka od ovih osnovnih grana se deli na veliki broj bratstava, koja pre svega naseljavaju plemensku teritoriju Vasojevića, ali i brojne druge oblasti u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini. U sledećoj tabeli je spisak bratstava koja su prema predanju od Vasojevića izuzuzev onih za koje se ispostavilo da to nije slučaj, odnosno naselja u kojima su živeli u periodu između dva svetska rata i njihovih krsnih slava. Jedini izuzetak je Berane gde su navedena jedino bratstva koja su u tom gradu živela 1914. godine usled toga što je nakon Prvog svetskog rata došlo do intezivnog naseljavanja tog grada od strane brojnih bratstava iz Vasojevića te njihovo navođenje ne bi bilo svrsishodno.
Bratstvo | Naselja | Slava |
RAJEVIĆI | ||
Lopaćani | ||
Raketići | ||
▪ Popovići | PODGORICA: Opasanica (Opasanica, Han Garančića); MOJKOVAC: Bjelojevići; IVANJICA: Ravna Gora (Popovići), Sveštica; ČAČAK: Goričani; LESKOVAC | Aranđelovdan, sem kod Ivanjice gde slave Jelisejevdan |
▪ ▪ Radulovići | ||
▪ ▪ ▪ Vešovići | PODGORICA: Lopate; KOLAŠIN: Mateševo (Mateševo, Bukova Poljana, Planinica); ANDRIJEVICA: Andrijevica, Marsenića Rijeka; BERANE: Crni Vrh, Lužac, Berane | Aranđelovdan |
▪ ▪ ▪ ▪ Vukovići | PODGORICA: Lopate, Bare Kraljske (Sunga); BERANE: Lužac | Aranđelovdan |
▪ ▪ ▪ ▪ Đukanovići | ANDRIJEVICA: Prisoja (Salevići) | Aranđelovdan |
▪ ▪ ▪ ▪ Garančići | PODGORICA: Opasanica (Han Garančića) | Aranđelovdan |
▪ ▪ ▪ Jolići | PODGORICA: Lopate; ANDRIJEVICA: Prisoja (Salevići); BERANE: Donja Ržanica | Aranđelovdan |
▪ ▪ Marsenići | ANDRIJEVICA: Marsenića Rijeka (Marsenića Rijeka, Navotina); PLAV: Mašnica; BERANE: Donja Ržanica, Berane; NOVI PAZAR: Bobivik | Aranđelovdan |
▪ ▪ Vulevići | ANDRIJEVICA: Trešnjevo (Trešnjevo, Čoveča Glava); PLAV: Mašnica; BERANE: Rovca | Aranđelovdan |
Miloševići | PODGORICA: Lopate, Tuzi Ljevorečke (Tuzi Ljevorečke, Lukavac), Opasanica; KOLAŠIN: Uvač, Mateševo (Mateševo, Bukova Poljana); ANDRIJEVICA: Andrijevica; BERANE: Donja Ržanica, Berane; KNIĆ: Borač, Brestovac | Aranđelovdan
|
Velidžiknići | BERANE: Vinicka | Aranđelovdan |
Pejovići | iseljeni | Aranđelovdan |
Čukići | ANDRIJEVICA: Trešnjevo (Trešnjevo, Čoveča Glava, Lukin Vir), Andrijevica; BERANE: Donja Ržanica, Berane, Budimlja; HERCEG NOVI: Meljine; TUTIN: Istočni Mojstir; ZUBIN POTOK: Strmac (Rusce), Međeđi Potok (Čukići) | Aranđelovdan, sem u Meljinama gde slave Savindan |
Đukići | PODGORICA: Lopate, Tuzi Ljevorečke, Opasanica, Podgorica; ANDRIJEVICA: Cecuni, Đulići, Gračanica, Andrijevica (Peovac); BERANE: Donja Ržanica, Babino, Goražde, Crni Vrh, Berane; MOJKOVAC: Bjelojevići; PLAV: Vojno Selo; TOPLICA; KNJAŽEVAC; POŽAREVAC | Aranđelovdan, manjim delom su muslimani u Goraždu i Podgorici |
▪ Jašarovići | BERANE: Donja Ržanica | muslimani |
▪ Pavlovići | POŽAREVAC: Brežane | Aranđelovdan |
▪ Bogućani | SJENICA: Žitniće; NOVI PAZAR: Novi Pazar | muslimani |
▪ Šabanovići | SJENICA: Boguti | muslimani |
Bojovići | ANDRIEJVICA: Bojovići; PLAV: Murino; BERANE: Zagorje, Buče, Berane; NOVA VAROŠ: Miševići; SJENICA: Lopiže; IVANJICA: Ivanjica; PROKUPLJE: Gornja Konjuša, Pasjača, Jovine Livade; KURŠUMLIJA: Trn; RAČA: Popovići; UŽICE: Užice; RAŠKA: Suvodo; ISTOK: Istok; PODUJEVO; ZVEČAN: Mali Zvečan | Aranđelovdan, sem u Gornjoj Konjuši gde slave Savindan i Malog Zvečana gde slave Jovanjdan |
Neradovići | ANDRIJEVICA: Andželati, Andrijevica; BERANE: Donja Ržanica, Pešca, Donje Luge | Aranđelovdan
|
▪ Spasojevići | ANDRIJEVICA: Andželati | Aranđelovdan |
▪ Vukašinovići | ANDRIJEVICA: Andželati; NOVI PAZAR: Novi Pazar; SJENICA: Dubnica; KNIĆ: Radmilović | Aranđelovdan, sem u Dubnici i Radmiloviću gde slave Aleksandrovdan |
▪ Aleksići | ANDRIJEVICA: Andželati | Aranđelovdan |
▪ Đokovići | ANDRIJEVICA: Andželati | Aranđelovdan |
▪ Radići | ANDRIJEVICA: Andželati | Aranđelovdan |
Katići | PLAV: Murino | Aranđelovdan |
Golubovići | ANDRIJEVICA: Trepča; BERANE: Buče, Dapsići, Dragosava, Berane; KRUŠEVAC; TOPLICA | Aranđelovdan
|
▪ Raičevići | ANDRIJEVICA: Trepča; IVANJICA: Vionica (Donji Arbunići), Brusnik | Aranđelovdan, sem u Brusniku gde slave Tomindan |
▪ Vasovići | ANDRIJEVICA: Trepča; ČAČAK: Konjevići | Aranđelovdan |
▪ Ivanovići | ANDRIJEVICA: Trepča | Aranđelovdan |
▪ Novovići | ANDRIJEVICA: Trepča | Aranđelovdan |
▪ Pavićevići | ANDRIJEVICA: Trepča; ZVEČAN: Mali Zvečan | Aranđelovdan |
▪ Dragićevići | ANDRIJEVICA: Trepča | Aranđelovdan |
▪ Mikovići | BERANE: Buče | Aranđelovdan |
▪ Lalevići | ANDRIJEVICA: Trešnjevo (Čoveča Glava), Andrijevica (Peovac); ĐAKOVICA: Đakovica | Aranđelovdan |
▪ Kujovići | KURŠUMLIJA: Degrmen; KRUŠEVAC | Aleksandrovdan |
Vukićevići | ANDRIJEVICA: Trešnjevo; BERANE: Vinicka, Babino; BIJELO POLJE: Požeginja, Jablanovo; SJENICA: Grgaje; TOPOLA: Svetlić; RAČA: Donje Jarušice; JAGODINA; ZUBIN POTOK; IVANJICA: Medovine (Palibrci); NOVI PAZAR: Bobivik, Gračani, Osaonica; TREBINJE: Pridvorci | Aranđelovdan, sem kod Novog Pazara gde slave Aleksandrovdan i Pridvoraca gde slave Jovanjdan |
▪ Boričići | BERANE: Dragosava, Babino; NOVI PAZAR: Popiće | Aranđelovdan |
▪ Jevtići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Lazarevići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Maksimovići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Milosavljevići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Pantići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Petrićevići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Radojkovići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Todorovići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Ćirići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Ilići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Lazići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Matejići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Milovanovići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
▪ Radojkići | TOPOLA: Svetlić | Aranđelovdan |
Stojanovići | ANDRIJEVICA: Trešnjevo; BERANE: Mašte | Aranđelovdan |
▪ Marijanovići | ANDRIJEVICA: Trešnjevo | Aranđelovdan |
▪ Mašovići | ANDRIJEVICA: Trešnjevo; BERANE: Goražde, Berane | Aranđelovdan |
▪ Stojkovići | ANDRIJEVICA: Trešnjevo | Aranđelovdan |
Labani | ANDRIJEVICA: Gračanica; PLAV: Plav, Meteh (Desni Meteh) | Aranđelovdan, sem u Metehu gde su muslimani |
▪ Radunovići | ANDRIJEVICA: Gračanica; PLAV: Murino | Aranđelovdan |
▪ ▪ Mirkovići | ANDRIJEVICA: Gračanica | Aranđelovdan |
▪ Radivojevići | ANDRIJEVICA: Gračanica, Gornje Luge | Aranđelovdan |
▪ Vugdelići | ||
▪ ▪ Jelići | ANDRIJEVICA: Gračanica | Aranđelovdan |
▪ ▪ Ugrenovići | ANDRIJEVICA: Gračanica | Aranđelovdan |
▪ ▪ Vukanići | ANDRIJEVICA: Gračanica | Aranđelovdan |
▪ ▪ Perovići | ANDRIJEVICA: Gračanica; IVANJICA: Dajići (Srednja Reka) | Aranđelovdan |
▪ Ivanovići | ANDRIJEVICA: Gračanica | Aranđelovdan |
▪ Mijovići | ANDRIJEVICA: Gračanica; PLAV: Murino, Mašnica | Aranđelovdan |
▪ Kikovići | BERANE: Rovca; SJENICA: Lopiži | Aranđelovdan |
Nenadovići | BERANE: Goražde | Aranđelovdan |
Folići | ANDRIJEVICA: Seoca | Aranđelovdan |
Vulovići “Varage” | IVANJICA: Kušići (Mućvaci), Ravna Gora (Bradići); POŽEGA: Duškovce, Tometino Polje, Mršelje | Savindan kod Požege, Đurđic kod Ivanjice |
Jovičići | LUČANI: Vučkovica, Beli Kamen | Savindan |
Đerovići | LUČANI: Krivača | Savindan |
Vidojevići | LUČANI: Tijanje | Savindan |
Radosavljevići | LUČANI: Lukanji | Savindan |
Radošići | LUČANI: Radojevac | Savindan |
Punišići | IVANJICA: Kulizino Selo/Dajići, Ivanjica | Savindan |
Bajovići | IVANJICA: Dajići (Srednja Reka) | Aleksandrovdan |
Dabetići | ||
Dabetići | PODGORICA: Lijeva Rijeka (Kami), Opasanica; ANDRIJEVICA: Trepča; BERANE: Donja Ržanica, Kaludra, Budimlja, Berane | Aranđelovdan |
▪ Deletići | ANDRIJEVICA: Kralje, Gračanica; BERANE: Mezgalji, Buče, Gornja Ržanica | Aranđelovdan |
▪ ▪ Lekići | ANDRIJEVICA: Kralje, Cecuni, Đulići; BERANE: Berane; KOLAŠIN: Kolašin; PROKUPLJE: Široke Njive; BLACE: Alabana | Aranđelovdan |
▪ ▪ Đekići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske (Sunga); TOPLICA | Aranđelovdan |
▪ ▪ Novovići | ANDRIJEVICA: Kralje | Aranđelovdan |
▪ ▪ Rajovići | ANDRIJEVICA: Kralje | Aranđelovdan |
▪ ▪ ▪ Milićevići | ANDRIJEVICA: Gnjili Potok | Aranđelovdan |
▪ ▪ Vukići | ANDRIJEVICA: Kralje | Aranđelovdan |
▪ ▪ Mirčići | ANDRIJEVICA: Kralje | Aranđelovdan |
▪ Labovići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske; TOPLICA | Aranđelovdan |
▪ ▪ Rosnići | ANDRIJEVICA: Kralje | Aranđelovdan |
▪ ▪ Ćirovići | ANDRIJEVICA: Kralje | Aranđelovdan |
▪ ▪ Grozdanići | ANDRIJEVICA: Kralje | Aranđelovdan |
▪ ▪ Perovići | PEĆ: Vitomirica | Aranđelovdan |
▪ Lazarevići | ||
▪ ▪ Stanisavići- | ANDRIJEVICA: Kralje | Aranđelovdan |
▪ ▪ Laskovići | ANDRIJEVICA: Kralje, Andrijevica, Božići; KOLAŠIN: Bare Kraljske; BERANE: Berane | Aranđelovdan |
▪ ▪ Radunovići- | ANDRIJEVICA: Andrijevica (Peovac); BERANE: Mezgalji | Aranđelovdan |
▪ ▪ Kuburovići | ANDRIJEVICA: Prisoja | Aranđelovdan |
▪ ▪ Osmajlići | BERANE: Donje Luge | Aranđelovdan |
▪ Vulinići | ANDRIJEVICA: Kralje | Aranđelovdan |
▪ ▪ Zonjići | ANDRIJEVICA: Đulići, Oblo Brdo | Aranđelovdan |
▪ ▪ ▪ Đolevići | ANDRIJEVICA: Đulići | Aranđelovdan |
▪ ▪ Dragojevići | ANDRIJEVICA: Kralje | Aranđelovdan |
▪ ▪ Ivanovići | ANDRIJEVICA: Sjenožeta, Vranještica (Suva Gora) | Aranđelovdan |
▪ Arsenijevići | ANDRIJEVICA: Prisoja | Aranđelovdan |
▪ Protići | ANDRIJEVICA: Prisoja; IVANJICA | Aranđelovdan |
▪ Vuksanovići | ANDRIJEVICA: Prisoja; IVANJICA | Aranđelovdan |
▪ Lakićevići | ANDRIJEVICA: Prisoja | Aranđelovdan |
▪ Stanići | NOVI PAZAR: Babrež, Trnje | Aranđelovdan |
▪ Lalići | ANDRIJEVICA: Cecuni; BERANE: Vinicka | Aranđelovdan |
▪ Lašići | PODGORICA: Lijeva Rijeka (Kami) | Aranđelovdan |
▪ Žurići | PODGORICA: Lijeva Rijeka (Kami); MOJKOVAC: Bjelojevići | Aranđelovdan |
▪ Kojići | PODGORICA: Lijeva Rijeka (Kami) | Aranđelovdan |
▪ Mitrovići | nepoznato | Aranđelovdan |
▪ Palevići | nepoznato | Aranđelovdan |
▪ Garčevići | PLAV: Mašnica, Murino; BERANE: Dragosava, Donja Ržanica, Goražde, Berane | Aranđelovdan, u Goraždu su muslimani |
▪ Lazarevići | ||
▪ ▪ Vasiljevići | ARANĐELOVAC: Orašac | Aranđelovdan |
▪ ▪ Jokići | ARANĐELOVAC: Orašac | Aranđelovdan |
▪ ▪ Andrići | ARANĐELOVAC: Orašac | Aranđelovdan |
▪ ▪ Pavlovići | ARANĐELOVAC: Orašac | Aranđelovdan |
▪ ▪ Stojanovići | ARANĐELOVAC: Orašac | Aranđelovdan |
▪ ▪ Sekulići | ARANĐELOVAC: Orašac | Aranđelovdan |
▪ ▪ Vasilići | ARANĐELOVAC: Orašac | Aranđelovdan |
▪ Antići | ||
▪ ▪ Stanići | ARANĐELOVAC: Orašac | Aranđelovdan |
▪ ▪ Matijaševići | ARANĐELOVAC: Orašac | Aranđelovdan |
▪ ▪ Savići | ARANĐELOVAC: Orašac | Aranđelovdan |
▪ Čaprići | IVANJICA: Brusnik (Čaprići) | Aleksandrovdan |
Kovačevići | ||
Kastratovići | ANDRIJEVICA: Gračanica, Andrijevica (Peovac), Prisoja, Trešnjevo (Čoveča Glava); BERANE: Mezgalji, Budimlja, Donja Ržanica, Zagorje, Donje Luge, Goražde, Berane; PEĆ: Goraždevac | Aranđelovdan, sem u Goraždevcu gde slave Aleksandrovdan i Berana gde su delom muslimani |
▪ Vojvodići- | ANDRIJEVICA: Konjuhe | Aranđelovdan |
▪ Mićovići | ANDRIJEVICA: Andrijevica (Peovac); KOLAŠIN: Bare Kraljske | Aranđelovdan |
▪ Akovići | ANDRIJEVICA: Andrijevica (Peovac) | Aranđelovdan |
Đurovići | BERANE: Goražde | Aranđelovdan |
Đurišići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske; BERANE: Babino, Tmušići, Buče | Aranđelovdan |
▪ Martinovići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske | Aranđelovdan |
▪ ▪ Jojići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske | Aranđelovdan |
▪ Marijanovići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske | Aranđelovdan |
▪ Stanići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske | Aranđelovdan |
▪ Otaševići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske | Aranđelovdan |
▪ Bradići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske | Aranđelovdan |
▪ Carevići – Simovići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske | Aranđelovdan |
▪ Plavšići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske | Aranđelovdan |
▪ Ružići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske | Aranđelovdan |
▪ Medonjići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske; BERANE: Tmušići | Aranđelovdan |
▪ Đurkovići | ANDRIJEVICA: Kralje; KOLAŠIN: Bare Kraljske | Aranđelovdan |
Obadovići | ANDRIJEVICA: Đulići, Božići; BERANE: Mašte | Aranđelovdan |
▪ Savići | ANDRIJEVICA: Đulići, Božići; ČAČAK; TOPLICA | Aranđelovdan |
▪ Miketići | ANDRIJEVICA: Andrijevica (Peovac); BERANE: Berane | Aranđelovdan |
▪ Jukići | ANDRIJEVICA: Đulići | Aranđelovdan |
▪ Vuksanovići | ANDRIJEVICA: Đulići | Aranđelovdan |
▪ Zekići | ANDRIJEVICA: Đulići | Aranđelovdan |
▪ Vučevići | ANDRIJEVICA: Đulići, Božići | Aranđelovdan |
Katanići | GNJILANE: Gnjilane; LESKOVAC | Aranđelovdan |
▪ Vulići | ANDRIJEVICA: Đulići, Božići | Aranđelovdan |
▪ ▪ Šarovići | ANDRIJEVICA: Đulići | Aranđelovdan |
▪ ▪ Novičići | ANDRIJEVICA: Đulići | Aranđelovdan |
▪ Aletići | ANDRIJEVICA: Kralje | Aranđelovdan |
▪ Bacanovići | ANDRIJEVICA: Đulići, Božići | Aranđelovdan |
Dedovići | ANDRIJEVICA: Đulići, Božići, Gračanica; BERANE: Berane; FOČA: Bavčići, Daničići, Gradac, Đeđevo, Zubovići, Izbišno, Jeleč, Miljevina, Patkovina, Poljice, Radojevići, Slatina, Susješno, Ustikolina, Filipovići, Štović; GORAŽDE: Bačci, Dučići, Gočela, Laleta, Prisoje, Čitluk, Čurovi; ČAJNIČE: Lađevci | Aranđelovdan, sem u Podrinju gde su muslimani |
Đinovići | PODGORICA: Lijeva Rijeka; TUTIN: Istočni Mojstir; ZUBIN POTOK: Ugljare; IVANJICA: Gleđica (Gornja Gleđica) | Aranđelovdan, sem u Istočnom Mojstiru gde slave Aleksandrovdan |
Milovići | ANDRIJEVICA: Oblo Brdo (Čuka), Andrijevica (Peovac), Kralje; NOVI PAZAR: Glušci | Aranđelovdan |
Taići | ANDRIJEVICA: Oblo Brdo | Aranđelovdan |
Ćerimani | IVANJICA: Medovine (Donji Ćerimani, Gornji Ćerimani) | Tomindan |
▪ Zekići | SJENICA: Sjenica | muslimani |
NOVAKOVIĆI | ||
Milikići | PODGORICA: Lijeva Rijeka, Slacko; MOJKOVAC: Bjelojevići | Aranđelovdan |
▪ Tomovići | PODGORICA: Lijeva Rijeka, Slacko; KOLAŠIN: Mateševo | Aranđelovdan |
Radevići | PODGORICA: Lijeva Rijeka, Stupovi (Ptič); MOJKOVAC: Bjelojevići; PEĆ: Vitomirica | Aranđelovdan |
▪ Đekići | PODGORICA: Lijeva Rijeka; ANDRIJEVICA: Đulići | Aranđelovdan |
Mujovići | PODGORICA: Lijeva Rijeka | Aranđelovdan |
Kićovići | ANDRIJEVICA: Slatina; BERANE: Berane | Aranđelovdan |
Lakušići | PODGORICA: Duške (Ljevaja) | Aranđelovdan |
Račići | ANDRIJEVICA: Slatina; KOLAŠIN: Vranještica; BERANE: Dolac; TUTIN: Ribariće (Izbeg) | Aranđelovdan |
▪ Jelići | ANDRIJEVICA: Slatina | Aranđelovdan |
▪ Vukići | ANDRIJEVICA: Slatina | Aranđelovdan |
Asanovići | ANDRIJEVICA: Andrijevica | Aranđelovdan |
Boričići | PODGORICA: Duške (Duške, Nožica); MOJKOVAC: Bjelojevići; TOPLICA | Aranđelovdan |
Ljubići | PODGORICA: Lijeva Rijeka, Duške | Aranđelovdan |
▪ Nikolići | PODGORICA: Lijeva Rijeka | Aranđelovdan |
▪ Mišovići | PODGORICA: Lijeva Rijeka | Aranđelovdan |
▪ Jankovići | KURŠUMLIJA: Dobri Do; PODUJEVO: Orlane, Turučica | Aleksandrovdan |
Pantovići | BERANE: Goražde, Berane; PEĆ: Ljevoša; IVNJICA: Brusnik, Dubrava (Jevac) | Aranđelovdan, sem kod Ivanjice gde slave Stevanjdan |
Markovići | BERANE: Goražde | Aranđelovdan |
Zekovići | TOPLICA | Aranđelovdan |
Radunovići-Limanjci | PODGORICA: Opasanica; ANDRIJEVICA: Slatina, Đulići, Božići; BERANE: Budimlja, Buče, Polica, Berane | Aranđelovdan |
▪ Radonjići | BERANE: Dolac | Aranđelovdan |
▪ Malevići | BERANE: Budimlja | Aranđelovdan |
▪ Ivanovići | ANDRIJEVICA: Slatina | Aranđelovdan |
Dujovići | PODGORICA: Stupovi (Ptič); BERANE: Mezgalji | Aranđelovdan |
▪ Marnići | PODGORICA: Stupovi (Ptič) | Aranđelovdan |
▪ Bošković | PODGORICA: Stupovi (Ptič) | Aranđelovdan |
▪ Jovanović | PODGORICA: Stupovi (Ptič) | Aranđelovdan |
▪ Kadušići | PODGORICA: Stupovi (Ptič) | Aranđelovdan |
Prelići-Canići | BERANE: Berane | Aranđelovdan |
Dragovići | ANDRIJEVICA: Đulići, Cecuni; BERANE: Dapsići, Berane; IVANJICA: Ivanjica, Dobri Do, Draići (Jasenovica) | Aranđelovdan, sem kod Ivanjice gde slave Aleksandrovdan |
Vušovići | ANDRIJEVICA: Đulići | Aranđelovdan |
Ćulafići | ANDRIJEVICA: Gornje Luge, Ulotina | Aranđelovdan |
Kačamakovići | PLAV: Plav | muslimani |
Mimovići | ANDRIJEVICA: Kralje, Slatina | Aranđelovdan |
Adžijići | ||
▪ Adžići | PODGORICA: Lijeva Rijeka, Slacko; KOLAŠIN: Mateševo; ANDRIJEVICA: Gornje Luge; MOJKOVAC: Bjelojevići | Aranđelovdan |
Babovići | ANDRIJEVICA: Konjuhe, Đulići, Andželati (Sutjeska); BERANE: Budimlja, Petnjik, Donje Luge, Berane; PROKUPLJE: Široke Njive; TRSTENIK: Grabovac; ČAČAK: Trnava, Mršinci; GORNJI MILANOVAC: Gojna Gora; LAJKOVAC: Vračević (Dumače); KOCELJEVA: Koceljeva, Svileuva (Leska) | Aranđelovdan, sem u Grabovcu gde slave Petkovdan, Mršincima gde slave Aleksandrovdan, Gojnoj Gori, Vračeviću i Koceljevi gde slave Nikoljdan |
▪ Cvetići | ||
▪ ▪ Radojevići | ZUBIN POTOK: Zupče | Aranđelovdan |
▪ Novovići | IVANJICA: Dajići (Donji Dajići), Ivanjica; NOVI PAZAR: Sebečevo, Slatina | Aleksandrovdan |
Orovići | PODGORICA: Lijeva Rijeka; BERANE: Crni Vrh | Aranđelovdan |
Kočanovići | ANDRIJEVICA: Konjuhe; PLAV: Murino | Aranđelovdan |
Vujovići | nepoznato | Aranđelovdan |
Salevići | ANDRIJEVICA: Prisoja (Salevići); IVANJICA: Ivanjica, Dobri Do (Vrletnice); KRALJEVO: Vrdila, Jarčujak, Konarevo, Musina Reka | Aranđelovdan, sem u Srbiji gde slave Aleksandrovdan |
▪ Bandovići | ANDRIJEVICA: Prisoja (Salevići) | Aranđelovdan |
▪ Radojevići | ANDRIJEVICA: Prisoja (Salevići) | Aranđelovdan |
▪ Radosavljevići | ANDRIJEVICA: Prisoja (Salevići) | Aranđelovdan |
▪ Vukadinovići | ANDRIJEVICA: Prisoja (Salevići) | Aranđelovdan |
▪ Mitrovići | ANDRIJEVICA: Prisoja (Salevići) | Aranđelovdan |
▪ Đekovići | ANDRIJEVICA: Prisoja (Salevići) | Aranđelovdan |
▪ Matovići | ANDRIJEVICA: Slatina | Aranđelovdan |
▪ Butrići | ANDRIJEVICA: Sjenožeta | Aranđelovdan |
▪ Saljevići | iseljeni | muslimani |
Zujovići | BERANE: Donja Ržanica, Berane; NOVI PAZAR: Novi Pazar | muslimani |
Mijatovići | ANDRIJEVICA: Prisoja | Aranđelovdan |
Tomovići | ANDRIJEVICA: Seoca | Aranđelovdan |
MIJOMANOVIĆI | ||
Rabljeni | ||
▪ Delevići | BERANE: Buče, Goražde, Pešca; TOPLICA | Aranđelovdan |
▪ ▪ Cemovići | BERANE: Buče, Lužac, Berane | Aranđelovdan |
▪ Joksimovići | BERANE: Buče, Pešca | Aranđelovdan |
▪ Mićovići | BERANE: Buče, Lužac, Berane | Aranđelovdan |
▪ Bojčići / Bojičići | BERANE: Buče, Budimlja | Aranđelovdan |
▪ ▪ Vuksanovići | BERANE: Buče | Aranđelovdan |
▪ Mališići | BERANE: Dolac, Pešca; PEĆ: Radavac | Aranđelovdan |
▪ ▪ Nedići | BERANE: Pešca | Aranđelovdan |
▪ Ćeranići | BERANE: Vinicka; BIJELO POLJE: Zaton, Brestovik, Dubovo, Zmijanac, Goduša, Buturiće, Kostenica | Aranđelovdan, sem u Bihoru i Bistrici gde su muslimani |
▪ Markovići | BERANE: Pešca; NOVI PAZAR: Pašino Guvno | Aranđelovdan |
▪ Štipalji | BERANE: Mašte | Aranđelovdan |
▪ ▪ Vukadinovići | BERANE: Mašte | Aranđelovdan |
Zečevići | PODGORICA: Lijeva Rijeka, Veruša; BERANE: Vinicka, Pešca, Berane; NIKŠIĆ: Jugovići; UŽICE: Guncati, Brnjica; PEĆ: Radavac | Aranđelovdan |
Brajotići | ||
▪ Saičići | BERANE: Vinicka, Beran Selo, Berane | Aranđelovdan |
▪ ▪ Mutapi | GORNJI MILANOVAC: Rudnik; ČAČAK: Prislonica; KOCELJEVA: Galović; LJUBOVIJA: Gornje Košlje | Aranđelovdan |
▪ Maslovarići | ANDRIJEVICA: Andželati (Sutjeska), Đulići, Božići; BERANE: Dragosava, Berane; IVANJICA: Draići (Karalići); NOVI PAZAR: Tvrdoševo | Aranđelovdan, sem kod Novog Pazara gde slave Aleksandrovdan |
▪ ▪ Dubaci | ANDRIJEVICA: Đulići, Božići; BERANE: Dolac, Crni Vrh | Aranđelovdan |
Vukićevići | KOLAŠIN: Bare Kraljske (Sunga); ANDRIJEVICA: Zabrđe | Aranđelovdan |
Guberinići | PODGORICA: Grbi Do; ANDRIJEVICA: Konjuhe, Seoca; BERANE: Berane | Aranđelovdan |
▪ Miškovići | ANDRIJEVICA: Konjuhe; BERANE: Berane | Aranđelovdan |
▪ Vukovići | ANDRIJEVICA: Konjuhe; BERANE: Budimlja | Aranđelovdan |
▪ Đerkovići | ANDRIJEVICA: Đulići | Aranđelovdan |
▪ Turovići | ANDRIJEVICA: Konjuhe | Aranđelovdan |
▪ Fatići | ANDRIJEVICA: Konjuhe, Cecuni, Đulići; PLAV: Murino, Skić | Aranđelovdan, sem u Skiću gde su Muslimani |
▪ Novovići | ANDRIJEVICA: Cecuni; IVANJICA: Draići (Karalići) | Aranđelovdan |
▪ Đokići | ANDRIJEVICA: Cecuni, Berane | Aranđelovdan |
▪ Đeleši | ANDRIJEVICA: Cecuni | Aranđelovdan |
▪ Trubljani | BIJELO POLJE: Goduša; TUTIN | muslimani |
Jovovići | ANDRIJEVICA: Konjuhe, Đulići | Aranđelovdan |
▪ Savovići | ANDRIJEVICA: Konjuhe | Aranđelovdan |
Vučelići | ANDRIJEVICA: Konjuhe, Ulotina; JABLANICA | Aranđelovdan |
Vujovići | ANDRIJEVICA: Konjuhe | Aranđelovdan |
Stijovići | ANDRIJEVICA: Seoca, Andželati (Sutjeska); BERANE: Mašte; LUČANI: Rtari; IVANJICA: Ivanjica, Dobri Do; DEČANI: Dečani | Aranđelovdan |
▪ Tomovići | LUČANI: Rtari | Aranđelovdan |
▪ Arnauti | LUČANI: Rtari | Aranđelovdan |
Jočići | ANDRIJEVICA: Trepča; KRUŠEVAC | Aranđelovdan |
Ćorci | PLAV: Mašnica; BERANE: Dapsići | Aranđelovdan |
Šunjevići | BERANE: Dapsići | Aranđelovdan |
Bajići | BERANE: Mašte | Aranđelovdan |
Šarbajići | BERANE: Mašte | Aranđelovdan |
Kruščići | PODGORICA: Kruščići, Opasanica; MOJKOVAC: Bjelojevići | Aranđelovdan |
▪ Kruške | CETINJE: Dobrsko Selo | Aranđelovdan |
Jovančevići | BERANE: Dolac | Aranđelovdan |
Bojići | KOLAŠIN: Bojići, Redice, Donje Lipovo, Plana, Trebaljevo; ŽABLJAK: Gradina; ISTOK: Dobruš; PEĆ: Vitomirica; JADAR: Bojići | Aranđelovdan |
▪ Lukovići | MEDVEĐA: Gajtan | Aranđelovdan |
▪ Aleksići | SRBIJA | Aranđelovdan |
▪ Stojićevići | SRBIJA | Aranđelovdan |
▪ Stojiljkovići | MEDVEĐA: Retkocer | Aranđelovdan |
▪ Živkovići | MEDVEĐA: Retkocer | Aranđelovdan |
Đeloševići | IVANJICA: Vasiljevići (Gornji Vasiljevići) | Aleksandrovdan |
BRATSTVA NEUTVRĐENOG BLIŽEG POREKLA | ||
Maškovići | PLAV: Mašnica | Aranđelovdan |
Selmanovići | ULCINJ: Zoganje | muslimani |
Selakovići | NOVA VAROŠ: Seništa | Aranđelovdan |
Aleksići | KNIĆ: Guberevac | Aranđelovdan |
Blagojevići | KNIĆ: Knić | Aranđelovdan |
▪ Tucakovići | KNIĆ: Knić | Aranđelovdan |
Žarkovići | KRALJEVO: Vitanovac | Aranđelovdan |
Tanaskovići | KRALJEVO: Vitanovac | Aranđelovdan |
Miletići | KRALJEVO: Vitanovac | Aranđelovdan |
Žujovići | SOPOT: Nemenikuće i okolna sela; LAJKOVAC: Bogovađa | Aranđelovdan |
Vasojevići | KRALJEVO: Vitanovac | Aranđelovdan |
Maksimovići | VALJEVO: Žabari | Aranđelovdan |
Đenadići | LAJKOVAC: Ratkovac | Aranđelovdan |
Ratkovići | LAJKOVAC: Ratkovac | Aranđelovdan |
Vidakovići | LJIG: Ržanica | Aranđelovdan |
Nikolići | LUČANI: Lis | Aranđelovdan |
▪ Kočovići | LUČANI: Lis | Aranđelovdan |
▪ Vučićevići | LUČANI: Lis | Aranđelovdan |
▪ Ranđići | LUČANI: Lis | Aranđelovdan |
Nešovići | TUTIN: Suvi Do, Velje Polje; NOVI PAZAR: Gračani | Aleksandrovdan |
▪ Smakovići | ||
▪ ▪ Šmakovići | SJENICA: Suvi Do | muslimani |
Vuletići | NOVI PAZAR: Vojniće | Aranđelovdan |
Petrovići | NOVI PAZAR: Lukocrevo; RAŠKA: Supnje | Aranđelovdan |
Nićiforovići | NOVI PAZAR: Postenje | Aranđelovdan |
Ojići | ||
▪ Aleksići | NOVI PAZAR: Žunjeviće | Aleksandrovdan |
▪ Radojkovići | NOVI PAZAR: Znuše | Aleksandrovdan |
▪ Sinadinovići | NOVI PAZAR: Rajetiće | Aleksandrovdan |
Radovići | NOVI PAZAR: Bobivik | Aranđelovdan |
Mihailovići | NOVI PAZAR: Sebečevo | Aranđelovdan |
Manjovići | ||
▪ Manojlovići | NOVI PAZAR: Bekova (Donja Bekova) | Aranđelovdan |
Pavlovići | NOVI PAZAR: Vučiniće | Aranđelovdan |
Babići | NOVI PAZAR: Bare; LEPOSAVIĆ: Grkaja | Aleksandrovdan |
Jovanovići | ZVEČAN: Izvori | Aleksandrovdan |
Nedeljkovići | ZVEČAN: Žarevi, Izvori | Aleksandrovdan |
Milenkovići | ZVEČAN: Žarevi | Aleksandrovdan |
Simovići | NOVI PAZAR: Lopužnje | Aleksandrovdan |
Martaći | ČAČAK: Rajac; RAŠKA: Gnjilica (Končuliće), Plavkovo | Vasiljevdan |
Marinkovići | RAŠKA: Kućane, Supnje | Aranđelovdan |
Petrovići | NOVI PAZAR: Izbice (Pljevljani) | Vasiljevdan |
▪ Dražovići | NOVI PAZAR: Osoje (Pedelje); RAŠKA: Lukovo | Vasiljevdan |
Janjovići | RAŠKA: Orahovo | Aranđelovdan |
Nešovići | RAŠKA: Panojeviće | Aranđelovdan |
Jovanovići | RAŠKA: Pridvorica (Lakićevska Mala) | Aranđelovdan |
▪ Radojičići | RAŠKA: Pridvorica (Šiljicka Mala) | Aranđelovdan |
Kragovići | NOVI PAZAR: Smilov Laz; LEPOSAVIĆ: Vuča | Aranđelovdan |
Jovanovići | ZVEČAN: Bresnica | Aranđelovdan |
Antonijevići | ZVEČAN: Joševik | Aleksandrovdan |
Jovanovići | PRIŠTINA: Priština | Aranđelovdan |
Gligorijevići | IVANJICA: Raščići | Aranđelovdan |
Vasojevići | SJENICA: Donje Lopiže | Aleksandrovdan |
Višnjići | IVANJICA: Koritnik (Krajevi) | Aleksandrovdan |
Nikolići | IVANJICA: Draići (Kulizino Selo) | Aleksandrovdan |
Jaćovići | IVANJICA: Vionica (Jaćovići) | Aranđelovdan |
Vukovići | IVANJICA: Ivanjica, Dobri Do, Budoželja; ČAČAK: Mrčajevci | Aleksandrovdan |
Petrovići | IVANJICA: Dobri Do, Dajići (Kulizino Selo); KRALJEVO: Vrh; NOVI PAZAR: Koškovo | Aleksandrovdan |
Šubašići | IVANJICA: Medovine (Sakovići) | Aleksandrovdan |
Martinovići | IVANJICA: Vasiljevići (Gornji Vasiljevići) | Aleksandrovdan |
Murakovci | BIJELO POLJE: Bijelo Polje; ARANĐELOVAC: Vrbica | Aranđelovdan |
▪ Vukašinovići | PANČEVO: Dolovi | Aranđelovdan |
Božići | VINKOVCI | Aranđelovdan |
Grujovići | ČAČAK: Loznica | Aranđelovdan |
Peruničići | IVANJICA: Dajići (Gornji Dajići) | Nikoljdan |
Milićevići | IVANJICA: Dajići (Donji Dajići), Ivanjica | Nikoljdan |
Jakovljevići | IVANJICA: Dajići (Gornji Dajići) | Nikoljdan |
Napomene: |
Za pojedina bratstva se ispostavilo da pripadaju genetičkom rodu Vasojevića, iako nemaju predanje o tome. Pored takvih testiranih bratstava, u sledećoj tabeli su prikazana i bratstva koja su im srodna prema predanjima.
Bratstvo | Naselja | Slava |
TOMIĆI | ||
Tomići | KOLAŠIN: Starče | Petrovdan |
▪ Đedovići | KOLAŠIN: Požnja | Petrovdan |
▪ Stijepovići | ŠAVNIK: Komarnica; ŽABLJAK: Pašina Voda (Javorje), Motički Gaj | Petrovdan |
▪ ▪ Ćirovići | ŠAVNIK: Tušina, Bare (Sirovac) | Petrovdan |
▪ Sošići | BIJELO POLJE: Rakita | Petrovdan |
▪ Rmandići | BIJELO POLJE: Zaton, Grab, Ravna Rijeka (Kruševo) | Petrovdan |
▪ Tripkovići | PRIJEPOLJE: Milošev Do | Petrovdan |
▪ ▪ Stojadinovići | PRIJEPOLJE: Vinicka, Miljevići (Žitin), Čadinje, Kovačevac (Velika Župa) | Petrovdan |
▪ ▪ ▪ Marići | PRIJEPOLJE: Vinicka, Pranjci (Staro) | Petrovdan |
▪ ▪ ▪ Vukovići | PRIJEPOLJE: Vinicka | Petrovdan |
▪ Pjevići | UŽICE: Bioska | Petrovdan |
▪ Brančići | SUBOTICA: Subotica (Aleksandrovo) | Petrovdan |
▪ Đukići | STARA PAZOVA: Golubinci | Petrovdan
|
▪ Komljenovići | GLINA: Veliki Gradac | Petrovdan |
▪ Anđelići | STANARI: Cerovica | Časne Verige apostola Petra |
▪ Antići | ŠAMAC: Brvnik | Časne Verige apostola Petra |
▪ Vidovići | MRKONJIĆ GRAD: Trijebovo | Časne Verige apostola Petra |
▪ Vlaisavljevići | KORENICA: Mihaljevac (Brezovac), Krbavica; ZRENJANIN: Zrenjanin | Časne Verige apostola Petra |
▪ Garojevići | IMOTSKI: Crnogorci | Časne Verige apostola Petra |
▪ Dedići | DRNIŠ: Drniš, Miočić | Časne Verige apostola Petra |
▪ Đukarići | TESLIĆ: Gornji Očauš | Časne Verige apostola Petra |
▪ Đurđevići | BANJA LUKA: Stričići | Časne Verige apostola Petra |
▪ Jelići | DRNIŠ: Biočić, Tepljuh; KNIN: Knin, Strmica; ŠIBENIK: Konjevrate; BISKUPIJA: Uzdolje | Časne Verige apostola Petra |
▪ Litričin | KIKINDA: Bašaid | Časne Verige apostola Petra |
▪ Lovrići | DVOR: Dvor | Časne Verige apostola Petra |
▪ Manojlovići | DRNIŠ: Kanjane; BISKUPIJA: Markovac, Orlić; PROMINA: Razvođe | Časne Verige apostola Petra |
▪ Markovići | ILIJAŠ: Donja Misoča | Časne Verige apostola Petra |
▪ Milići | MRKONJIĆ GRAD: Trijebovo | Časne Verige apostola Petra |
▪ Novakovići | MRKONJIĆ GRAD: Brdo (Novakovići) | Časne Verige apostola Petra |
▪ Nonkovići | BENKOVAC: Smilčić | Časne Verige apostola Petra |
▪ Pavlovići | KOTOR VAROŠ: Ćorkovići | Časne Verige apostola Petra |
▪ Radeke | BENKOVAC: Benkovačko Selo, Donje Biljane, Donji Karin; ZADAR: Zadar | Časne Verige apostola Petra |
▪ Radovanovići | POŽEGA: Zaselje | Časne Verige apostola Petra |
▪ Trifunovići | BISKUPIJA: Riđane | Časne Verige apostola Petra |
▪ Švrake | PRIJEDOR: Jelićka, Čirkin Polje, Omarska, Donja Ravska, Krivaja, Gomjenica, Rakelići; NOVI GRAD: Sokolište; SRBAC: Razboj Ljevčanski, Glamočani | Časne Verige apostola Petra |
▪ Škrbići | KNIN: Civljane (Cetina); VRLIKA: Koljane, Podosoje | Časne Verige apostola Petra |
ROĆENI | ||
Roćeni | ŽABLJAK: Rasova, Vrela (Orašje); NIKŠIĆ: Bršno; ŠAVNIK: Gornja Bijela; PLJEVLJA: Glibaći, Pljevlja | Aranđelovdan |
▪ Roćenovići | NIKŠIĆ: Bršno | Aranđelovdan |
ERE | ||
Jovanovići | RAŠKA: Rakovac; KRUŠEVAC: Kruševac | Markovdan, Lučindan i Savindan |
Tomići | RAŠKA: Rakovac | Markovdan, Lučindan i Savindan |
Jankovići | RAŠKA: Rakovac | Markovdan, Lučindan i Savindan |
Dimitrijevići | RAŠKA: Rakovac | Markovdan, Lučindan i Savindan |
Ristovići | RAŠKA: Rakovac | Markovdan, Lučindan i Savindan |
Andrejići | RAŠKA: Rakovac | Markovdan, Lučindan i Savindan |
Glišovići | RAŠKA: Rakovac | Markovdan, Lučindan i Savindan |
OSTALA BRATSTVA | ||
Stupari | BOSANSKA KRAJINA | Aranđelovdan |
Vrcelji | PLANDIŠTE: Miletićevo | Đurđevdan |
Maslaci | SJENICA: Crvsko; BIJELO POLJE: Prijelozi | Đurđevdan |
▪ Maslakovići | PROKUPLJE: Kruševica | Đurđevdan |
Mrdalji | ERVENIK: Ervenik; BENKOVAC: Smilčić; GRAČAC: Kom, Palanka, Tomingaj | Đurđevdan |
Radulovići | KNIN: Polača | Mitrovdan |
Pantelići | LOZNICA: Donja Sipulja | Mitrovdan |
Bukumiri (pribraćeni) | BERANE: Berane | Nikoljdan |
Gunjaci | ISTOČNI STARI GRAD: Dovlići; ISTOČNO NOVO SARAJEVO: Toplik; PALE: Udež, Pale | Nikoljdan |
Ignjatovići | PANČEVO: Banatski Brestovac | Nikoljdan |
Mešterovići | VISOKO: Visoko | Nikoljdan |
Mitkovići | KOSOVSKA KAMENICA: Bosce | Nikoljdan |
Nakići | BUJANOVAC: Bujanovac | Nikoljdan |
Grgići | GRADIŠKA: Vilusi; BANJA LUKA: Banja Luka | Stevanjdan |
Radoje | GLAMOČ: Podkraj | Stevanjdan |
Damjanovići | PEĆINCI: Donji Tovarnik | Vračevdan |
Zdjelari | KRALOVAC: Karlovac | nepoznato |
Prtljage | VRLIKA: Otišić | Jovanjdan |
Kavazi | BOSANSKI PETROVAC: Bosanski Petrovac | muslimani |
Kanlići | NOVO GORAŽDE: Kanlići, Zidine, Kopači, Kostenik, Mašići, Nevorići, Slatina; GORAŽDE: Dučići, Kazagići, Lukarice, Čovčići | muslimani |
Muratovići | ČELIĆ: Humci | muslimani |
Napomene: |
Za bratstva koja slave Časne Verige apostola Petra, inače vrlo retku slavu, smatra se da su ranije slavila Petrovdan. S obzirom da među porodicama koje slave Časne Verige apostola Petra do sada nema testiranih koji ne pripadaju rodu Vasojevića, osnovano se može pretpostaviti da i ostale porodice, ili barem ogromna većina, takođe pripadaju rodu Vasojevića.
Među bratstvima koja su po haplotipu bliska Vasojevićima se izdvajaju Bobanci na području Bobana između Trebinja i Popova koji slave Đurđevdan:
Bratstvo | Naselja | Slava |
BOBANCI – ĐURĐEVŠTACI | ||
Anđušići | RAVNO: Šćenica Bobani (Požarno); TREBINJE: Dračevo, Sedlari | Đurđevdan u Šćenici i Dračevu, Stevanjdan u Sedlarima |
Kosovići | RAVNO: Šćenica Bobani (Požarno); TREBINJE: Dračevo, Sedlari | Đurđevdan |
Radulovići | RAVNO: Šćenica Bobani; TREBINJE: Tulje; MOSTAR: Mostar | Đurđevdan u Šćenici, Jovanjdan u Tuljima i Mostaru |
▪ Peške | TREBINJE: Korlati; MOSTAR: Mostar | Nikoljdan, Aranđelovdan |
Čičkovići | RAVNO: Šćenica Bobani | Đurđevdan |
Napomene: |
Kao što je već rečeno, nije utvrđeno da li Vasojevići i Bobanci – đurđevštaci pripadaju istom genetičkom rodu ili su samo bliski po haplotipovima.
Porodice koje se vezuju za Vasojeviće
Za pojedina bratstva se nasuprot predanjima ispostavilo da genetički ne potiču od Vasojevića po muškoj liniji.
Babovići iz Luštice prema predanju potiču od Babobića iz Konjuha, međutim ispostavilo se da pripadaju grani I2-PH908 na osnovu čega se može zaključiti da je predanje nastalo zbog istog prezimena. Slave Mali Nikoljdan.
Bakići iz Zabrđa su prema predanju grana Novakovića, međutim za njihove iseljenike u Dobrom Dolu u Kuršumliji se ispostavilo da pripadaju rodu Kuča i grani E-BY165837. Tek ostaje da se utvrdi da su svi Bakići pribraćeni Vasojevićima, ili samo neka grana ovog bratstva. Slave Aranđelovdan.
Vitkovići i Potolići iz Pješivaca prema ustaljenom predanju potiču od Stevana Vasojevića, koji je prema rodoslovu Vasojevića sin Vasojev. Međutim, ispostavilo se da to predanje nije tačno jer pripadaju rodu Pješivaca i Cuca i grani J2a-FT384930. Vitkovića i Potolića u Staroj Hercegovini ima u Nikšićkoj oblasti. Slave Jesenji Jovanjdan.
Gluhodoljani i Dupiljani su dve srodne grupe bratstava sa maticom u Dupilu odakle su se raširili i na Gluhi Do. Prema sopstvenom predanju, kao i prema predanju Vasojevića, potiču iz tog plemena. Stanimirovići iz Dupila smatraju da su poreklom iz Lopata koje su matica Vasojevića-Lopaćana, dok Gluhodoljani smatraju da su grana Vasojevića-Mijomanovića, međutim kako pripadaju grani R1a-YP417, spomenuta predanja se mogu odbaciti. Slave Aranđelovdan.
Zečevići iz zaseoka Drpe u Klenku u Banjanima prema ustaljenom predanju potiču od Zečevića iz Nikšićke Župe koji potiču od istoimenog bratstva iz Lijeve Rijeke, dok prema drugom predanju potiču od Banovića, isto kao Muline iz Klenka. S obzirom da je utvrđeno da pripadaju rodu Banjana i grani N2-FGC28435, može se zaključiti da je drugo predanje tačnije. Zečevići iz Klenka slave Jovanjadan, za razliku od Zečevića iz Vasojevića i Nikšićke Župe koji slave Aranđelovdan.
Karadžići iz Lopata prema ustaljenom predanju grana Lopaćana, međutim za njihove znatno brojnije iseljenike iz Drobnjaka je ustanovljeno da pripadaju grani I2-Z17855. Zbog toga se kao tačnije može uzeti manje prihvaćeno predanje o poreklu Karadžića iz Makedonije gde su živeli ispod planine Karadžice. Slave Aranđelovdan. Od Karadžića prema predanju potiču Petijevići iz istoimenog sela u Kruševicama, međutim za njih se ispostavilo da pripadaju grani E-Z16988. Petijevići slave Jesenji Jovanjdan.
Leposavići iz Konjuha kod Andrijevice su prema predanju ogranak Guberinića iz istog mesta, koji su grana Mijomanovića. Kako je za Leposaviće utvrđeno da pripadaju grani rodu Bogićevaca iz Donje Morače i grani R1b-Z37, pomenuto predanje se može odbaciti kao netačno. Slave Aranđelovdan.
Morakovci (Marojevići, Dragnići i Ćorovići) iz Morakova u Nikšićkoj Župi prema predanju potiču od Dabetića iz Lopata u Vasojevićima (sela u kome inače nema Dabetića), međutim ipostavilo se da pripadaju rodu Mrka iz Pipera i grani R1a-Y2902 čemu u prilog idu zajednička slava i preslava koje dele sa Mrkama (Aranđelovdan i Spasovdan).
Radevići iz Mezgalja u Šekularu prema predanju potiču od Radevića iz Lijeve Rijeke. Kako je za Radeviće iz Lijeve Rijeke potvrđeno da pripadaju rodu Vasojevića, a za Radeviće iz Mezgalja da pripadaju rodu Kuča i grani E-BY165837, može se zaključiti da su ovi drugi pribraćeni. Slave Aranđelovdan.
Rahići iz Trijebina kod Sjenice prema predanju potiču od islamiziranih Đukića iz Goražda u Polici, ali se ispostavilo da pripadaju rodu Kuča i grani E-BY165837.
Genetički profil roda
Vasojevići pripadaju grani čiji je genetički niz E1b-V13>Z1057>Y30977>Y37092>Y126722>Y176894. Grana Y176894 je formirana na osnovu rezultata whole genome sequencing (WGS) testova laboratorije DanteLabs, koje su uradili Vukićević iz Trešnjeva i Gunjak iz Dovlića. Vukićevići pripadaju grani Lopaćana, dok Gunjaci nemaju predanje o poreklu od Vasojevića. Procena je da je zajednički predak dvojice testiranih živeo pre 700 godina. Najbliži genetički srodnik Vasojevićima je jedan testirani sa područja distrikta Brčko, o čijem poreklu ništa nije poznato. On pripada grani Y126722, ali ne i mlađoj grani Y176894 koja određuje rod Vasojevića. Do sada je utvrđeno da grani Y37092 među Srbima pored roda Vasojevića pripada jedino rod Rajovića iz okoline Novog Pazara koji prema predanju potiče iz Kuča. Rajovići pripadaju mlađoj grani Y37092>BY14160>Y167794. Pored bratstava koja su po haplotipu bliska Vasojevićima, može se pretpostaviti da istoj grani pripadaju i Šaranci iz istoimenog plemena.
Kada su u pitanju rezultati van srpskog etničkog prostora, Vasojevići nemaju bližih srodnika ni među do sada testiranim pojedincima u svetu. Zbog toga su Vasojevići donekle specifični jer su im po muškoj liniji među do sada testiranima najbliži rodovi sa kojima imaju zajedničkog pretka koji je živeo tokom kamenog doba na prelazu između mezolita i neolita što ostavlja dosta prostora za preciznije utvrđivanje tačne podgrane koja definiše rod Vasojevića. Testirani van prostora bivše Jugoslavije za koje je potvrđeno da pripadaju grani Y37092 potiču iz Velike Britanije, Grčke, Irske, Italije, Mađarske, Ukrajine, Švajcarske i Švedske, dok je jedan pripadnik ove grane iz Saudijske Arabije. Smatra se da je matica ove grane najverovatnije u Grčkoj.
Haplotip Vasojevića na 111 markera po FTDNA redosledu je prikazan u sledećoj tabeli.
DYS393 | DYS390 | DYS19 | DYS391 | DYS385 | DYS426 | DYS388 | DYS439 |
13 | 24 | 13 | 10 | 16-18 | 11 | 12 | 11 |
DYS389i | DYS392 | DYS389ii | DYS458 | DYS459 | DYS455 | DYS454 | DYS447 |
14 | 11 | 31 | 15 | 9-9 | 11 | 11 | 26 |
DYS437 | DYS448 | DYS449 | DYS464 | DYS460 | YGATAH4 | YCAII | DYS456 |
14 | 20 | 32 | 14-16-17-17 | 9 | 11 | 19-21 | 16 |
DYS607 | DYS576 | DYS570 | CDY | DYS442 | DYS438 | DYS531 | DYS578 |
12 | 18 | 19 | 30-33 | 11 | 10 | 10 | 8 |
DYF395S1 | DYS590 | DYS537 | DYS641 | DYS472 | DYF406S1 | DYS511 | DYS425 |
15-15 | 8 | 11 | 9 | 8 | 11 | 10 | ? |
DYS413 | DYS557 | DYS594 | DYS436 | DYS490 | DYS534 | DYS450 | DYS444 |
23-24 | 18 | 11 | 12 | 12 | 16 | 7 | 12 |
DYS481 | DYS520 | DYS446 | DYS617 | DYS568 | DYS487 | DYS572 | DYS640 |
22 | 18 | 12 | 13 | 12 | 15 | 11 | 11 |
DYS492 | DYS565 | DYS710 | DYS485 | DYS632 | DYS495 | DYS540 | DYS714 |
11 | 11 | 33 | 16 | 8 | 15 | 11 | 23 |
DYS716 | DYS717 | DYS505 | DYS556 | DYS549 | DYS589 | DYS522 | DYS494 |
27 | 19 | 12 | 12 | 12 | 11 | 12 | 10 |
DYS533 | DYS636 | DYS575 | DYS638 | DYS462 | DYS452 | DYS445 | YGATAA10 |
12 | 11 | 10 | 11 | 12 | 31 | 10 | 10 |
DYS463 | DYS441 | YGGAAT1B07 | DYS525 | DYS712 | DYS593 | DYS650 | DYS532 |
18 | 14 | 9 | 10 | 19 | 16 | 21 | 13 |
DYS715 | DYS504 | DYS513 | DYS561 | DYS552 | DYS726 | DYS635 |
23 | 13 | 13 | 15 | 23 | 14 | 23 |
DYS587 | DYS643 | DYS497 | DYS510 | DYS434 | DYS461 | DYS435 |
18 | 12 | 14 | 17 | 9 | 12 | 11 |
Svi do sada testirani Mijomanovići imaju vrednost 22 na DYS635, dok Rajevići i Novakovići, kao i svi drugi pripadnici ovog roda, imaju vrednost 23. Druga mutacija koja se primećuje je na markeru YGATAH4 i dogodila se kod Rajevića koji imaju vrednost 11, dok svi ostali do sada testirani pripadnici ovog roda imaju vrednost 10. Od modalnog haplotipa roda Bobanaca – đurđevštaka razlikuje se samo na markeru DYS635, na kome većina Vasojevića ima vrednost 23, dok Bobanci – đurđevštaci imaju vrednost 22. Testirani Tomić iz Starča i Roćen iz Bršna poseduju za ovaj rod karakteristične vrednosti markera DYS389-I=13 i DYS389-II=30. Kako dvojica testiranih imaju potpuno poklapanje na 23 markera, postoji mogućnost da Tomići i Roćeni potiču od iste grane ovog genetičkog roda, iako slave različite slave.
Geografska prisutnost roda
Rod Vasojevića je prevashodno grupisani na plemenskoj teritoriji Vasojevića u Brdima gde čine apsolutnu većinu stanovništva. To je prostor koji obuhvata celokupnu opštinu Andrijevica, najveći deo opštine Berane, kao i delove opština Kolašin, Plav i Podgorica. Vasojevići su jedini rod u Crnoj Gori koji čini apsolutnu većinu u nekoj opštini, a to je Andrijevica. Genetički rod Vasojevića čini apsolutnu većinu i u pojedinim naseljima izvan plemenske teritorije Vasojevića, kao što su Bjelojevići u Kolašinskim Poljima i Bojići u Gornjoj Morači. Pojedinačno gledano po naseljima, najviše Vasojevića je u Beranama, dok je Andrijevica najveće mesto u kome su Vasojevići apsolutna većina stanovništva. Iseljenih Vasojevića ima širom Srbije, a najviše na Pešteru koji je bio usputna stanica za iseljavanje u dalje krajeve. U većem broju Vasojevića ima u Gruži, Kolubari i Moravici.
Bratstva koja pripadaju rodu Vasojevića, a nemaju predanje o zajedičkom poreklu, prevashodno su naseljena u Gornjoj Morači, Drobnjaku, Bosanskoj Krajini, Severnoj Dalmaciji i Baniji.
Fotografije područja matičnog predela roda
Istaknuti pripadnici roda
Mojsije Zečević (1780-1850) – iguman manastira Đurđevi Stupovi kod Berana i glavar Vasojevića u prvoj polovini 19. veka. Rođen je u Vinickoj gde su se Zečevići (grana Mijomanovića) doselili sa Lijeve Rijeke. Zbog svojih bliskih veza sa dinastijom Petrović-Njegoš i oslanjanja na Crnu Goru često je dolazio u sukob sa turskim vlastima te je u više navrata morao i da se sklanja u Crnu Goru. Sa vladikama Petrom I i Petrom II je zajednički radio na ujedinjenju Vasojevića sa Crnom Gorom što je i ostvareno osam godina nakon smrti igumana Mojsija. Uporno je radio na vraćanju islamiziranih Vasojevića na pravoslavlje u čemu je u najvećoj meri i uspeo. Njegovom zaslugom je na Sveopštoj narodnoj skupštini Vasojevića iz 1829. ili 1830. godine usvojen Vasojevićki zakon u 12 točaka po kome su Vasojevići poznati kao jedino srpsko pleme koje je imalo svoj sopstveni zakon. Umro je u manastiru Đurđevi Stupovi u kome je stolovao, a tamo je i sahranjen.
Nikola „Konsula“ Vasojević (1797-1844) – karijerni vojnik i diplomata u službi više evropskih zemalja i titularni knez Vasojevića. Rođen je u Lopatama i potiče od bratstva Pejović (grana Lopaćana) koje se vremenom iselilo iz plemena, a najbliži srodnici su im Miloševići zbog čega se u literaturi može naići na pogrešan podatak da je Nikola od Miloševića. Nakon smrti oca Staniše sa majkom Jovanom prelazi u Gornju Moraču, njen rodni kraj, gde se preudala za Gligora Radonjića. U Rusiju se seli sa Trebješanima 1804. godine kada je popisan kao Nikolaj Gligorov Radonjić. Nakon završetka školovanja u vojsci je duže od decenije radio kao inženjer. Oko 1830. je prebegao u Tursku gde se bavio istim poslom. Nakon toga je projektovao srpska utvrđenja za kneza Miloša, da bi jedno vreme bio i engleski konzul u Carigradu. Po dolasku u Crnu Goru u početku je bio u dobrim odnosima sa crnogorskim vladikom Petrom II Petrovićem Njegošem od koga je i dobio titulu kneza Vasojevića iako u samom plemenu nije imao gotovo nikakvu vlast. Poznat je prevashodno po svom neuspešnom projektu Kneževine Holmije koja bi obuhvatala brdska i malesorska plemena sa sedištem u Vasojevićima. Koristeći brojne kontakte u Evropi koje je stekao nudio je mnogim zemljama savezništvo svoje buduće države u zamenu za podršku, a rimskom papi i prelazak stanovništva buduće države na katoličanstvo. Zbog svoje prevrtljivosti i čestih zaokreta nikada nije naišao na ozbiljniju podršku, kako među evropskim vladarima, tako ni među Vasojevićima koji su težili ujedinjenju srpskog naroda usled čega je došao u sukob sa Mojsijem Zečevićem, ali i Petrom II Petrovićem Njegošem po čijem naređenju je i ubijen u Donjem Zagaraču gde je i sahranjen.
Miljan Vukov Vešović (1820-1886) – Vasojevićki vojvoda i kapetan i senator Crne Gore. Rođen je u Lijevoj Rijeci, matici Vešovića koji su ogranak Lopaćana. Nakon smrti svog strica barjaktara Miloša Spahova Vešovića, a zatim i njegovog sina Veka, postaje Ljevorečki barjaktar uz odobrenje turskog paše u Skadru. Ubrzo odlazi na Cetinje gde su mu vladika Petar II Petrović-Njegoš potvrđuje barjaktarstvo i upoznaje sa svojim naslednikom, budućim knjazom Danilom, sa kojim se tom prilikom pobratimio. Kao glavar Vasojevića nasledio je Mojsija Zečevića i nastavio rad na ujedinjenju sa Crnom Gorom, a za Vasojevićkog vojvodu i kapetana, kao i senatora, postavljen je 1853. kada počinju borbe sa Turcima. U ratu iz 1858. i 1859. godine Vasojevići su u celosti oslobođeni od turske vlasti, međutim po sporazumu sa Turskom jedino su Gornji Vasojevići, i to ne u celosti, ušli u sastav Crne Gore. Poznat je i po tome što su pod njegovom i komandom Novice Cerovića Vasojevići i Drobnjaci 1858. godine osvojili i poharali tada turski Kolašin. Sredinom 1875. godine pod vođstvom vojvode Miljana počinje ustanak u Donjim Vasojevićima koji će sa kraćim prekidima trajati sve do 1878. godine kada su iscrtane nove granice na Berlinskom kongresu. Uprkos vojnim uspesima i proširenjem Crne Gore u Polimlju, Donji Vasojevići su ostali u turskim granicama. Vojvoda Miljan je uživao ogroman ugled u čitavoj Crnoj, a zahvaljujući tome uspeo je i da unapredi plemenske odnose Vasojevića sa susednim Bratonožićima i Kučima. Upamćeno je da je uvek bio jako ozbiljan, kako u javnosti, tako i u porodici. Umro je neposredno nakon iznenadne smrti sina brigadira Todora Vešovića.
Petar Bojović (1858-1945) – vojvoda srpske kraljevske vojske. Rođen je u Miševićima kod Nove Varoši, a poreklom je iz Bojovića kod Andrijevice od istoimenog bratstva koje je grana Lopaćana. U vojsci je postepeno napredovao, a za zasluge u Kumanovskoj bici i Bitoljskoj bici tokom Prvog balkanskog rata dobio je čin generala. U Drugom balkanskom ratu je bio načelnik Štaba Prve armije koja je odnela pobedu u Bregalničkoj bici. Za zasluge u Prvom svetskom ratu dobio zvanje vojvode 1918. godine čime je postao četvrti, a ujedno i poslednji general koji je poneo to najviše vojno zvanje u Kraljevini Srbiji i Kraljevini SHS koje je bilo u rangu feldmaršala. Zbog neslaganja sa kadrovskom politikom u vojsci penzionisao se 1921. godine. U Beogradu je živeo povučeno sve do vojnog puča od 27. marta 1941. godine kada je nedelju dana kasnije postavljen za Vrhovnog inspektora celokupne vojne sile Jugoslavije. U Aprilskom ratu je odbio da napusti zemlju, tako da je zarobljen od strane Nemaca. U pismu iz 1942. godine upućenom Draži Mihailoviću podržao je četnički pokret na čijem je čelu bio (Jugoslovenska vojska u otadžbini). Po završetku rata krajem 1944. godine pretučen je od strane pripadnika OZNA-e usled čega je nedugo zatim i preminuo u januaru 1945. godine. Komunističke vlasti su građanima preko radija pod pretnjom krivičnog gonjenja zabranile da prisustvuju Bojovićevoj sahrani na Novom groblju u Beogradu.
Slobodan Milošević (1941-2006) – predsednik Srbije (1989-1997) i SR Jugoslavije (1997-2000). Rođen je u Požarevcu, a potiče iz sela Tuzi kod Lijeve Rijeke gde žive Miloševići koji su grana Lopaćana. Kao gimnazijalac je 1959. godine primljen u Savez komunista Jugoslavije u kome je postepeno napredovao. Na Osmoj sednici CKSKS 1987. godine preuzima vlast u partiji i od tada pa sve do 2000. godine imaće apsolutnu vlast u Srbiji. 1990. godine donet je novi ustav Republike Srbije kojim su znatno smanjene nadležnosti autonomnih pokrajina. Početkom sukoba u bivšoj SFRJ najpre je pokušao da spreči raspad zemlje, da bi 1991. u fingiranom ratu dopustio odcepljenje Slovenije, a zatim i Hrvatske, odnosno njenog najvećeg dela. Pod pritiskom zapadnih zemalja u potpunosti odustaje od očuvanja SFRJ te je 1992. godine proglašena SR Jugoslavija koju su činile Srbija i Crna Gora. Sa ciljem ukidanja sankcija SRJ od strane SAD i njenih saveznika 1995. godine dopušta hrvatsku okupaciju Republike Srpske Krajine kojoj, kao ni rukovodstvo Republike Srpske, nije pružio bilo kakvu pomoć tokom akcija Bljesak i Oluja. Iste godine u ime Republike Srpske potpisuje Dejtonski sporazum kojim je Republika Srpska međunarodno priznata kao entitet u okviru Bosne i Hercegovine. Nakon oružane pobune kosovskih Albanaca 1999. godine odbija sporazum u Rambujeu kojim bi Srbija pristala na referendum o nezavisnosti Kosova i Metohije usled čega dolazi do NATO agresije na SRJ koja je završena povlačenjem vojske i administracije SRJ sa AP Kosovo i Metohija, ali i usvajanjem Rezolucije Saveta bezbednosti OUN 1244 kojom je formalno potvrđen suverenitet SRJ nad pokrajinom. Vlast gubi na izborima za predsednika SRJ 2000. godine, a 2001. godine je uhapšen, a ubrzo i isporučen na Vidovdan u Haški tribunal gde mu je suđeno po optužnici za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Na suđenju se uspešno sam branio protiv optužnice koja je u najvećem delu bila montirana, čime je u srpskom javnom mnjenju znatno popravio narušenu sliku o sebi. Usled nedostatka adekvatne zdravstvene nege umro je u pritvoru 2006. godine ne dočekavši izricanje presude.
Osobine roda
Vasojevići su prvih par vekova po dolasku u Lijevu Rijeku u velikoj meri živeli izolovano i bez većih uticaja sa strane. Zahvaljujući tome što je njihova plemenska oblast bila zabačena nisu bili česta meta turskih napada, a usled toga što nisu bili izmešani sa bratstvima drugog porekla mogli su nesmetano da razviju sopstveni plemenski identitet. Kao i kod susednih brđanskih plemena, patrijarhalnost, gorštački mentalitet i čvrsta moralna načela su ključne odlike Vasojevića. Širenjem na oblast Polimlja, Vasojevići posle dužeg vremena počinju da žive zajedno sa bratstvima drugačijeg porekla (koje su Vasojevići nazivali Srbljacima) što je dovelo do obostranih uticaja. Tako su recimo Vasojevići u Polimlju znatno blaže naravi od srodnika u Lijevoj Rijeci, te podela na „Ljevorečane“ i „Nahijaše“ nije samo geografska, već u velikoj meri i sociološka. Tako su Ljevorečani impulsivniji, glasniji i odlučniji, a Nahijaši staloženiji, tiši i promišljeniji. Pojedine osobine su karakteristične za sve Vasojeviće i po njima se izdvajaju u okruženju, a snalažljivost je svakako najizraženija. U Crnoj Gori je poznata izreka „Umije ka’ Vasojević“, a verovatno najbolji opis Vasojevića dao je pisac Grigorije Božović: „Niko se iz nas ne probija kroz svet kao Vasojevići i niko među Dinarcima ne može biti dovitljiv i lukav kad je potrebno kao Vasojevići. Jedini su Vasojevići koji su pod Turcima od Turaka zemlju osvajali i došli do više Peći, do Bihora i Peštera. Bez prekida. Niko svojoj meti upornije ne hoda od Vasojevića.“. I zaista, nijedno drugo pleme nije uspelo da se proširi u tolikoj meri da ne samo što je teritorijalno i brojčano postalo najbrojnije, već i daleko najuticajnije u čitavoj Crnoj Gori nakon Njeguša iz kojih potiče dinastija Petrović-Njegoš. Tako su Vasojevići jedino pleme po kome je u 19. veku naziv nosila neka od nahija u Crnoj Gori, a u 20. veku i oblast. Usled toga Vasojevići više nego i jedno drugo pleme sa ponosom ističu svoju plemensku pripadnost, a retko propuštaju priliku da istaknu kako su najveće srpsko pleme. Bitno je naglasiti da Vasojevići nisu istovremeno i najbrojniji rod u Crnoj Gori jer su pojedini rodovi, iako malobrojniji u svojim plemenima, ukupno brojniji usled naseljavanja oblasti van granica njihovih plemena.
Kada su u pitanju predanja, Vasojevići se u određenoj meri izdvajaju u odnosu na susedne veće rodove. Dok su se kod drugih Brđana ustalila predanja o poreklu od Mrnjavčevića, Drekalovića, Brankovića i druge srednjovekovne vlastele, kod Vasojevića se ustalilo predanje o poreklu od, ni manje ni više, nego od Nemanjića. Takođe, dok su za vreme oslobađanja Srbije druga plemena svojatala brojne vojvode, Vasojevići su svojatali nikog drugog do Karađorđa. Teoriju o poreklu od Vasojevića su zastupali i pojedini Karađorđevići. Haplogrupa Nemanjića još uvek nije utvrđena, tako da ni predanje Vasojevića o poreklu od njihove loze nije oboreno. Međutim, na osnovu DNK rezultata Kuzmića iz Mramorca kod Smederevske Palanke, koji su bliski rođaci Karađorđevića i za koje je utvrđeno da pripadaju grani I2-Y3120, osnovano se može pretpostaviti da Karađorđevići ipak ne pripadaju rodu Vasojevića.
Ukorenjenost Kosovskog kulta i spomenuta predanja o srodstvu sa naistaknutijim srpskim vladarskim dinastijama sigurno su doprineli činjenici da je srpski nacionalni identitet kod Vasojevića uvek bio iznad regionalnog crnogorskog identiteta i pripadnost crnogorskoj državi. To je posebno došlo do izražaja tokom 1918. godine kada su Vasojevići podržali Podgoričku skupštinu na kojoj je proglašeno ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom, a nedugo potom i učestvovali u gušenju Božićnog ustanka. Isto tako, tokom Drugog svetskog rata Vasojevići su masovno učestvovali u četničkom pokretu kao protivteži partizanskom pokretu iza koga je stajala Komunistička partija sa svojim programom stvaranja zasebne crnogorske nacije i republike. I u današnje vreme kada se Crna Gora u velikoj meri odrekla svog srpskog identiteta, Vasojevići su naistaknutiji rod u Crnoj Gori čiji se pripadnici većinski izjašnjavaju kao Srbi i zalažu za jedinstvenu državu srpskog naroda.
Izvori podataka
DNK rezultati:
- Srpski DNK projekat
- FTDNA – Serbian DNA Project
- Bošnjački DNK projekat
- 23andMe – rezultate prikupio Nebojša Novaković (Srpski DNK projekat)
- YFull (E-Y126722)
- Anonimno testiranje 404 pojedinca iz Crne Gore iz studije Human Y-Chromosome Short Tandem Repeats: A Tale of Acculturation and Migrations as Mechanisms for the Diffusion of Agriculture in the Balkan Peninsula, 2010. – statistička obrada Siniša Jerković (Srpski DNK projekat)
Literatura:
- Andrija Jovićević, Plavsko-Gusinjska oblast, Polimlje, Velika i Šekular, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 10), Srpski etnografski zbornik (knjiga 21), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1921.
- Andrija Luburić, Drobnjaci – pleme u Hercegovini, Beograd, 1930.
- Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u turskoj granici, Naselja srpskih zemalja (knjiga 3), Srpski etnografski zbornik (knjiga 6), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1905.
- Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u crnogorskoj granici, Naselja srpskih zemalja (knjiga 2), Srpski etnografski zbornik (knjiga 5), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1903.
- Branislav Đurđev, Postanak i razvitak brdskih, crnogorskih i hercegovačkih plemena, Posebni radovi (knjiga 4), Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Titograd, 1984.
- Vukota Miljanić, Akim Miljanić, Prezimena u Crnoj Gori, Beogradska knjiga, Beograd, 2007.
- David Lalić, Vojvoda Miljan Vukov Vešović, Glas Holmije
- Ejup Mušović, Stanovništvo Sjeničkog i Tutinskog kraja, Odeljenje za enologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, Beograd,
- Jovan Vukmanović, Crmnica – antropogeografska i etnološka istraživanja, Posebna izdanja (knjiga DLXXXIII), Odeljenje drštvenih nauka – odbor za filozofiju i društvenu teoriju (knjiga 1), Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1988.
- Ljubomir M. Marković i Svetislav LJ. Marković, Stanovništvo Moravičkog Starog Vlaha, Geografski institut Jovan Cvijić, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd,
- Milan Peković, Nikšićka Župa, Beograd, 1974.
- Milisav Lutovac, Bihor i Korita – antropogeografska istraživanja, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 40), Srpski etnografski zbornik (knjiga 81), Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1967.
- Milisav Lutovac, Ibarski Kolašin, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 34), Srpski etnografski zbornik (knjiga 67), Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd,
- Miloš Vojinović, Tadija Bošković, Popis domova u novim krajevima Kraljevine Crne Gore 1913. godine, Kolašin, 2015.
- Miodrag-Mišo N. Vulović i Zoran N. Vulović, Trešnjevo – zavičaj bratstva Vulevića, Biblioteka “Hronika sela”, Odbor SANU za proučavanje sela / Kulturno prosvetna zajednica Republike Srbije / Bratstvo Vulevići, Beograd,
- Mirko Vukićević, Vukićevići iz Trešnjeva i njihovi korijeni, PAKO, Andrijevica 2015.
- Petar Ž. Petrović, Raška: antropogeografska istraživanja (knjiga II), Muzej “Ras”, Novi Pazar, 2010.
- Predrag Vlahović, Brodarevo i njegova okolina, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1968.
- Radoslav D. Babović i Miljan V. Babović, Bratstvo Babovići, Biblioteka “Hronika sela”, Odbor SANU za proučavanje sela, Beograd/Konjuhe,
- Radoslav-Jagoš V. Vešović, Pleme Vasojevići, Sarajevo, 1935.
- Rajko Raosavljević, Morača, Rovca, Kolašin, Stručna knjiga, Beograd, 1989.
- Esad Kurtović, Vlasi Bobani, Društvo za proučavanje srednjovekovne bosanske historije, Filozofski fakultet, Sarajevo, 2012.
- Risto Kovijanić, Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima – Knjiga I, Istorijski institut SR Crne Gore, Cetinje, 1963.
- Risto Kovijanić, Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima – Knjiga II, Istorijski institut SR Crne Gore, Cetinje, 1974.
11. januar 2021. u 11:50
Djordjije
Ja imam neke podatke:Jasno mi je da je ovo istraživanje složeno i nezahvalno.Ali moje informacije su da su preci Vasojevića doselili u Lijevu rijeku sa Kosova.predanje?
Bratsvo Joksimović potiče od rodonačelnika VASA još od 1444 godine(K.Jeriček-Istorija Srba knj.III Beograd 1923god. str 54).Po Vasovom djedu ili pradjedu VASOJU zadržalo je zjedničko prezime VASOJEVIĆ.Kolijevka velikog plemena Vasojević je Lijeva Rijeka,u kojoj se od Vasovih sinova,Raja,Novaka i Mijomana razgranaše tri bratsva,Rajevići,Novakovići i Mijomanovići. Iz bratsva Mijomanovića potiče Joksim zvani Bandula djed Vuka Karadzića koji se po Andriji Luburiću(Drobnjaci pleme u hercegovini Beograd 1930,str 164,preselio iz Lijeve rijeke u Petnjicu u Drobnjake(iznad Šavnika).U Petnjici se rodio njegov sin Stefan koji je kasnije preselio u Tršić gdje mu se 1787godine rodio sin Vuk..Po Iliji Brakoviću -Porijeklo i vladavina dinastije Karađorđević,Kruševac 1938 str174,Vuk je od oca Stefana Joksimovića porijeklom iz Lijeve Rijeke,a i po M Pavloviću(Vuk Stefanović karadzić Beograd 1964 str 11,Vuk karadzić je porijeklom iz Vasojevića .Po nekim predanjma se kaže da su preci Vasojevića doselili u Lijvu rijeku sa Kosova?
17. decembar 2022. u 22:53
Ivan Vukićević
Kao što ste i sami napisali, dosta je nezahvalno govoriti o daljem poreklu Vasojevića. Kosovo se pominje u “predanjima” novijeg datuma, dok je predanje o poreklu iz Hercegovine mnogo zastupljenije. Vasojevići nemaju genetičke srodnike na Kosovu, dok u Hercegovini imaju, pa je samim tim predanje o poreklu iz Hercegovine verovatnije. Što se tiče Karadžića iz Drobnjaka, za njih je utvrđeno da nisu genetički srodni Vasojevićima. Karadžići pripadaju haplogrupi I2-Z17855.
1. mart 2022. u 06:29
valentin
Vjerujem da treba da uzmete reference ovog članka, https://www.dinarskogorje.com/vasojevi263i.html
Oni imaju dvije teorije porijekla Vasojevića, po predanju zapisanom davno. Jedna kaže da je to bio Stevo Vasojević rođak Vukana Nemanjića.
Koliko sam zadivljen da postoji daleki srodnik u Švedsku, ali nažlost niko to ne istražuje dublje, pa nije jasno jel to Šveđanin neki stari, ili relativno skoriji migrant u Švedsku sa Balkana. Toliko sam razočaran time što nema nekih većih rezultata istraživanja toga roda, oni su jako stari Srpski rod, veličina plemena govori o tome i opet nemaju nekog svog predvodnika u ovom polju. Moram da kažem, da ako ne bude promjena u istraživanju, ispanut će da su razočarani sa svojom haplogrupom jer su naslijedili primitivni nacionalizam. Definitivno se njihova haplogrupa može smatrat trgovačkom kulturom u evropu, njihova matica plemena je kao trgovačka preživjela sve okupacije i ratove na jednoj zemlji. Nije mogao svako da plaće porez turcima kao hrišćanin, tako da je vasojević bio neki nukleus trgovine u taj kraj, koji je obezbijedio sebi egzistenciju i neometani prirodni biološki razvoj, većina ostalih hrišćana su morali zavisit od njih kroz trgovinu i ostalo. Moguće je da se pronađe njihovo porijeklo u Grčku kao potomci nekih helenskih plemića koji su ovdje pronašli utočište, jer halogrupa nastaje u Italiju u periodu i na terenu koji je pripadao Grčkim kolonijama tada.
20. mart 2022. u 15:53
Varaga
Rodovi koji žive u selima oko Požege,koji slave Sv.Savu,pripadaju rodu Varage koji su potomci rudara Sasa iz 13.veka,iz Brskova.Odatle su išli prema Kolašinu,Bjelom Polju,Priboju i dalje u Stari Vlah,i dalje prema Zlatiboru i Dragačevu.Varage se poznaju po slavi Sv.Savi,kao Varage Đerovići,koji se tako zovu po svom pretku Đerasimu-Đeru.Gde god žive Varage slave Savindan.Vulovići-Vulevići iz Vasojevića,Lopaćani žive u Ivanjičkim Selima,kao i mnogi drugi Vasojevići,pa nije čudo što se sav predeo oko Moravice zove Vasojevići Stari Vlah.Vulovići imaju nadimak Varage,ali oni u selima Starog Vlaha,gde danas žive nigde neslavne Savindan,već Đurđic,i tu se vidi dasu jedan rod.Varage u Šumadiji su zaseban rod koji je iz Potarja,od Mojkovca otišao u Stari Vlah,i svi slave Savindan.Prezime Varagić i Varaga se u Vasojevićima uopšte nigde nepominju,a Vulović su taj nadimak možda dobili po doseljenju na zemlju nekih Varaga u Starom Vlahu.Vasojevićki rodovi u Starom Vlahu koji slave Sv.Savu,ima ih vrlo malo,i svima se znaju bratstva u Vasojevićima od kojih potiču.Skoro svi Vasojevići u Starom Vlahu i Dragačevu poznaju se po Krsnoj Slavi Aranđelovdan i Aleksandrovdan.U Novovaroškom Starom Vlahu,kao i na Zlatiboru,Požegi,Čajetini skoro i da nema slavljenika Aleksandrovdana,što jasno ukazuje da Vasojevići nisu išli prema Novoj Varoši i Zlatiboru,Požegi već su najviše naseljavali Moravički Stari Vlah,i dalje prema Gruži.
15. maj 2022. u 19:22
Slobodan
Pozdrav i čestitke na izuzetnom članku o rodu Vasojevića.
Interesuje me koje je to bratstvo iz Postoljana kod Nevesinja koje genetski pripada rodu Vasojevića. Da li je ta informacija sada dostupna
Veliko hvala
17. decembar 2022. u 22:57
Ivan Vukićević
Hvala Vam. U pitanju je jedna muslimanska porodica iz Postoljana. Nažalost, testirani je nakon što je saznao da potiče od srpskog roda povukao saglasnost za objavljivanje rezultata. On je testiran u okviru hercegovačkog istraživanja i bilo je planirano da se taj rezultat objavi u knjizi Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine, ali na kraju smo ipak izostavili taj rezultat.
14. jun 2022. u 21:13
Oleg
Očenь interesno. Moй dяdя zanimalsя našeй rodoslovnoй. Tak kak on rabotal v strukture MVD, to imel dostup k baze dannыh. On ustanovil, čto familiя NOVOV v Rossii kraйne redkaя i vse ee nositeli rodstvenniki. Ponяtno bыlo, čto familiя юžnoslavяnskaя. Očenь bolьšaя veroяtnostь, čto mы otnosimsя k semьe NOVOVIČEЙ. Geroй Serbii kapitan Milun Novov tože iz эtogo roda.
Interesno eщe počitatь pro gosudarstvo RAŠKA, pravitelяmi kotorogo bыli VASOEVIČI.
21. jun 2022. u 15:45
Boričić
Pozdrav, Vasojevka ovde rodoim iz dva bratsva. Sa strane moga oca: Boričić – deda iz Rajevići-Lopaćani, a baba Joksimović od Mijomanovića. Vidim da ovde u tabeli linijom nisu obeležena ta prezimena, jer koliko vidim bratstva čija prezimena nisu podvučena još uvek nisu testirana. Da li možda imate nove podatke? Isto tako, Vikipedija stranica na engleskom o našem plemenu nije potkrepljena tačnim informacijama, da li pošto je to javni portal može se i ispraviti?
17. decembar 2022. u 23:35
Ivan Vukićević
Da, u tabeli sa prezimenima i naseljima nisu podvučena prezimena onih bratstava među kojima nema testiranih. Među Boričićima i Joksimovićima još nema testiranih, tako da tu nema nikakvih novosti. U više navrata sam pokušao da izmenim tekst o Vasojevićima na engleskoj Vikipediji, ali su mi albanski propagandisti svaki put poništavali izmene. Dosta su brojni i organizovani na Vikipediji, a za širenje propagande imaju podršku urednika iz NATO zemalja. Nažalost, tu se malo šta može učiniti. Pozdrav!
5. april 2023. u 11:33
Svetozar Kuštrimović
Dobar dan i poštovanje. Samo bih da dodam prezime Kuštrimović u tabelu pod prezimenom Mijomanović (Rabljen) koje vodi poreklo direktno od Ivana Mijomanovića (Rabljenog) zvanog Kuštrim (na albanskom kakav junak) kuma Bojketa od kog potiču Bojovići. Podaci o tome postoje zapisani u etnografskom muzeju Srbije. Kuštrimovići su iz Berana odvedeni kao roblje u Peć od strane Age Šemovića i odatle oslobođeni su naselili Donju Konjušu u Topličkom kraju i istakli se u topličkom ustanku u toku prvog svetskog rata.