Poreklo stanovništva sela Odojeviće, Grad Novi Pazar – Raški okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Odojeviće, „Odeviće“ je u prisoju Rašća i Krstca (1088 m), koji su na razvođu Ibra i Raške.
Tip sela.
Kuće su podignute po srodničkim grupama u plitkim dolinama seoskih potoka; izdvojeni kraj sela niže planine Prugavice naziva se Prugavica, a zaselak, sa svojim posebnim grobljem, je Badlave na jugozapadnim padinama Krstca, u izvorištu Badlavske Reke.
Vode.
Voda se uzima sa izvora Bioca, Bastakovice, Bijele Vode, Kalinovca, Dobre Vode, Bubana i sa Studene Vode, a u Badlavi je izvor Dobra Voda u Dubokom Dolu, niže Vinoroga. Izvori ne presušuju, ali leti umanje vodu. Kroz selo protiču Veliki Potok, Jazbinski Potok i Barski Potok.
Zemlje i šume.
Njive su slabe rodnosti, jer su na visinama od preko 1000 m; livade su bolje i brojnije, ponegde pomešane sa njivama sa nazivima: Bostanište, Ornice, Brekinja, Jasenje, Zminac, Kućetine (roda Balovića), Balovsko Guvno, Jazbine (tu bile kuće odseljenih Sekulića), Velike Njive, Jejevica, Razbojište, Staro Guvno, Sastavci, Virić, Vukašinova Njiva, Piskavac, Konoplje s voćkama, Banije, Gradište. Stojanovica, Repište, Peta, Jošje, Plandište, Duvarine, Gravovište, Pava Livada, Korito, Vrletnica, Solila, Vukova Livada, Grablje, Krušev Do, Konopljište, Virovi, Begluk, Pojište, Simov Breg, Kotar, Priještap, Surutka, Lanište, Kardovača, Šemovo Guvno, Kućište, Dren s voćkama, Mirkovica, Selište, Kalemovi, Trbuh, Jankovica, Rakiće, Ruše, Usovina, Močila, Jarac, Suljov Breg, Vodice, Šabov Brijeg, Badžina Banija, Radulovac, Porotinac i Dobra Voda; bukova i borova šuma je na mestima Repeljak, Zabran, Stara Banija, Zajednice, Crijeva, Šumarice, Ambarište, Prugavica, Lazunjak, Guvnina, Cerovik, Prlina, Vrzlinac, Borje, Radivojka, Crna Ravan, Krst, Bioc, Vinorog, Menka, Jabukovac, Letina, Kadrin Do, Konjski Tor, Jelin Put, Mujov Potok, Javorov Potok, Opavski Potok i Vododerina.
Starine i ostali podaci o selu.
Selo je zabeleženo u 16. veku u Sopoćanskom pomeniku kao Hodojeviće a zaselak Badlave kao Baljava 1711. godine. Zaselak je zapusteo 1739. godine, pa ga je zaselio rod Tuke oko sredine 18. veka, a selo je zapustelo u prvoj desetini 19. veka, pa su ga obnovili današnji rodovi oko 1820. godine. Od starih naselja ima malo ostataka. To su crkvina u Odojeviću i oko nje nadgrobni krstovi od kamena. Po predanju crkva je slavila Veliku Gospođu. Drugo starije groblje je na Crnoj Ravni. Na Babinom Grobu sahranjena je baba starcu Milenku Ackoviću, koja je umrla od „astluka“ (kuge). U selu su dva groba srpskih vojnika, koji su poginuli u borbama 1878. godine. Sada u selu ima dva groblja, jedno je na Ravni, u kome se sahranjuju iz kraja Prugavice i iz susednih Opava, a drugo je za donji kraj sela kod crkvine.
Poreklo stanovništva.
Rodovi u Odojeviću:
-Gašovići, Milojevići, Dimitrijevići, 2 kuće, u Prugavici, Todorovići, 4 kuće, Sv. Nikola, su Gašani; od njih su Dimitrijevići u Opavama, Gašovići u Orahovu i Ćirkovići u Končuliću; imaju odseljene odeljake u Velikoj Plani u Toplici.
-Ackovići, 6 kuća, Sv. Nikola, praded došao iz Gnježdana na Rogozni; imaju odeljake u Velikoj Plani u Toplici.
Rodovi u Badlavi:
-Tuke, 7 kuća, su od Drobnjaka u Plavkovu.
-Jevrići, 4 kuće, su od Jevrića u Lopužnju.
-Tovrljanin, 1 kuća, su od Tovrljana iz Rajetića.
IZVOR: Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)