Poreklo prezimena, selo Jošanica (Leposavić)

11. mart 2018.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Jošanica (ibarska), opština Leposavić – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Jošanica (ibarska) je sa obe strane istoimene reke, u dolini njenog srednjeg toka. Gotovo sa svih strana opkoljavaju je brda Gradac, Gorice i Šanac na desnoj strani reke, koji u venačnom nizu čine prirodnu granicu prema selu Grkaji, zatim brda Gunj, Gradina i Čukara. Dolina je znatno prostranija od susedne Grkajske Reke i ima više blagih i prostranih padina, dnevne svetlosti, pa je zato naseljenija.

Tip sela.

Kuće su u dolinskim proširenjima i one čine dolinske vrste. Gornji, gotovo posebni, kraj sela je Vrletnica sa kućama koje su visoko iznad rečnog korita, neposredno pod šumovitim Šancom. Između Gradca i pridvoričkog Šanca je malo naselje Ivanje.

Vode.

U selu i u njegovim krajevima je slaba izvorska voda. Najbolji je izvor Rova Voda pored reke. U Vrletnici se uzima voda s „točka“, koji slabo teče. Leti upotrebljava se i voda s reke.

Zemlje i šume.

Njive i livade su na mestima koja se nazivaju Krš, Aluge, Adžićkraj, Gajkovo Guvnište i Brijeg; u Vrletnici su Rupčine, Radulovo Brdo i Gunj severozapadno od sela, Gradni Potok, Kolipčine, Gorice prema Grkaji, Đurov Laz na Šancu, Veliki Čukarak, Velika Livada, Kameniti Do i Babina Livada. Ispaše su po brdima, a šuma je na Babanosu niže Vrletnice.

Starine, istorijat i ostali podaci o selu.

Na vrhu Gradine ima malo vidnih ostataka porušenih zidina, a na Gradcu ima samo prirodnog „krša“ (kamena). Na Rupčinama bila su stara rudarska okna. U starom groblju na levoj strani reke ima zidina od porušene crkvice. U njenom oltaru održala se časna trpeza od kamena. Naziv sela zabeležen je oko 1316. godine. Današnje selo osnovali su Baraći, koji su zauzeli zemlju Orlovića, koji su se odselili u Toplicu posle 1878. godine.

Poreklo stanovništva.

U Jošanici i Ivanju su:

-Baraći, 6 kuča, su. od Baraća u Barama na Rogozni.

-Vidosavljevići, 3 kuće, u Ivanju, Sv. Luka, su Rovčani, doseljeni od Rožaja.

-Ratkovići, 4 kuće, Sv. Jovan Glavosek, su Drobnjaci, doseljeni iz Krčmara na Rogozni.

-Šiljići, 2 kuće, Đurđic, preslava  Đurđevdan, su Drobnjaci, doseljeni iz Pridvorice.

-Mićović, 1 kuća, Sv. Vasilije, je Vasojević, doseljen iz Otesa pod Rogoznom.

-Antonijević, 1 kuća, Stanišić, 1 kuća, su od Karadžića u Gornjoj Korilji.

U Vrletnici su:

-Šmigovići, 1 kuća, Sv. Toma, su Moračani, došli odnekud iz Drenice, jedini rod koji je ostao posle odseljavanja stanovništva u Toplicu 1880. godine (po predanju oni se ne množe).

-Batačani, Tanackovići, 2 kuće,, Sv. Pantelija, su Kuči, doseljeni iz Bataka na Rogozni.

-Prčvare, 2 kuće, su od Prčvara u Kašlju na Rogozni, starinom iz Drenice; jedna njihova porodica odselila se u Banat.

-Vulićević, 1 kuća, je od Kuča Popovića u Letovcu na Rogozni, ušao odivi u kuću.

IZVOR: Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.