Bratiškovci su selo u Dalmaciji, severno od Skradina. Teritorijalno pripadaju Gradu Skradinu.
U selu se nalazi pravoslavna crkva Svetog Nikole iz 1592. godine.
Na popisu 1991. godine, bila su 582 stanovnika, od čega 572 Srbina (98%), 4 Hrvata, 5 neopredeljenih i 1 nepoznat.
Prezimena 1948. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom
Srpska prezimena
BALJAK (25) – Sveti Luka (prisutni u 18. veku)
VULINOVIĆ (39) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
DOBROTA (41) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
ERAKOVIĆ (76) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
KARABUVA (54) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
KRIČKA (136) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
LALIĆ (13) – Sveti Georgije (prisutni u 18. veku)
MANOJLOVIĆ (47) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
PJEVALICA (22) – Sveti Jovan (prisutni u 18. veku)
SKROBONJA (62) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
TROBONJAČA (8) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
URUKALO (64) – Sveti Nikola (prisutni u 18. veku)
Priredio: Saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić
19. februar 2018. u 21:49
Gojko Subotić
Primjetio sam da za sve žitelje, koje spominjete po rodovima, spominjete stalno kao su oni u tom selu prisutni od 18. stoljeću. Vjerovatno mislite na onaj popis primalaca zemlje 1709. godine i ako su oni u tom selu već “posloženi” najkasnije krajem 17. stoljeća. Za mnoge rodove nije problem utvrditi, na osnovu više izvora, da su on u Krčkom sandžaku još od polovine 16. stojeća. Zašto ne navedete da su oni prisutni na prostorima Krčkog sandžaka puno ranije nego su se naselili u to selo, makar u jednom dijelu. Okolica Kistanja naseljena je mnogim rodovima koji su tu bili za vrijeme Turaka; izvori od objavljenen knjige Krtistijana Jurana.
19. februar 2018. u 22:12
Igor Ruzic
Za prezimena piše da su bila prisutna u 18. veku, a ne od 18. veka, što je velika razlika. To je ono što je sigurno, na osnovu matičnih knjiga i drugih izvora. Naravno da je većina prezimena bila i ranije od tog perioda, ali za mnoga nemamo konkretne podatke, pa ne bi bilo zgodno da se neka navode u ranijem periodu, a neka u kasnijem. Da skratim priču, 18. vek je period dokle sežu najstarije pravoslavne matične knjige i koje prezime je tada bilo prisutno u selu, smatraće se starinačkim.
Pozdrav!
S. Zrnić
19. februar 2018. u 21:50
Gojko Subotić
Primjetio sam da za sve žitelje, koje spominjete po rodovima, spominjete stalno kao su oni u tom selu prisutni od 18. stoljeću. Vjerovatno mislite na onaj popis primalaca zemlje 1709. godine i ako su oni u tom selu već naseljeni najkasnije krajem 17. stoljeća. Za mnoge rodove nije problem utvrditi, na osnovu više izvora, da su on u Krčkom sandžaku još od polovine 16. stojeća. Zašto ne navedete da su oni prisutni na prostorima Krčkog sandžaka puno ranije nego su se naselili u to selo, makar u jednom dijelu. Okolica Kistanja naseljena je mnogim rodovima koji su tu bili za vrijeme Turaka; izvori od objavljenena
knjige Krtistijana Jurana.
20. jul 2018. u 23:31
Dobrota Miloš
Poštovanje, zanima me istorija prezimena Dobrota, Biovičino selo, Knin, hvala u napred.
29. jul 2018. u 13:06
Zrno
Dobrote su najverovatnije nastale od prezimena Kricka koje potice sa severa Crne Gore i takodje su poznate po svestenickoj profesiji. Bilo bi pozeljno da testirate genetiku po muskoj liniji i potvrdite to.
24. novembar 2019. u 12:51
zoran
zanima me poreklo prezimena karabuva