Poreklo prezimena, selo Pobrđe (Novi Pazar)

3. decembar 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Pobrđe, Grad Novi Pazar – Raški okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Pobrđe je na prisojnim stranama Velikog Brda i Kamenitog Rašća, oba prema Novom Pazaru; niže sela vodi put Novi Pazar—Sjenica.

Tip sela.

Kuće u Jusup–Potoku čine naselje razbijenog tipa. Selo se deli na krajeve Gladnicu, Selakovac i Jusup-Potok („Usup-Potok“); kraj J usup-Potok je na terasi u donjem toku potoka, Selakovac je najniži kraj sela a Gladnice su do Novoga Pazara.

Vode.

Selo je oskudno vodom. Ima nekoliko bunara, ustava i izvora koji još u proleće presuše. Bolje su vode stublina Lukača, česma Bubak u Brahovcu i Nazifov Izvor u Bašči. Za domaće potrebe donosi se voda s Raške; tamo su leti pojila za stoku i perila rublja. Zimi teče Jusup–Potok, a leti je to suha dolina.

Zemlje i šume.

Njive su u prisoju brda, a bašte i voćnjaci su kod kuća. Nazivi njiva: Delić, Ravan, Solila, Kokina Njiva, Kocanska Strana, Kremenjača, Gladevača (tu bile glade, stočarski stanovi), Kruševljanka, Oraovača, Destanovka, Beljuha, Lukača, Krljička, Gajevača, Granice i Strnjike. U Selakovcu su njive s kukuruzom u lugovima pored Raške (veći deo njiva u Selakovcu pripada vlasnicima iz Novoga Pazara). Ispust stoke je po seoskoj utrini na Plandištu, Zajednici i kod Bara. Stanovništvo se više bavi stočarstvom, jer su njive nerodne. Seoske šume su slabe.

Ostali podaci o selu.

Jedno staro hrišćansko groblje je pored seoskog puta, drugo selakovačko je pored državnog puta. Muhamedanci se sahranjuju u Velikom Groblju kod Novoga Pazara, a hrišćani u groblju sela Vidova i u Malom Groblju.

Postanak sela.

Današnje selo zaselilo se na aginoj zemlji posle odseljenog hrišćanskog stanovništva 1809. godine. Godine 1948. imalo je 207 stanovnika.

Poreklo stanovništva.

Pomuhamedanjeni rodovi:

-Dupljaci, 2 kuće, praded došao iz Dupljaka na Pešteru.

-Dolići, 3 kuće, ded se doselio iz Dolića na Pešteru.

-Kurtagić, 2 kuća, su doseljeni iz Čitluka kod Sjenice.

-Crnovršani, 3 kuće, su iz pešterskih Čukota, doseljeni1909. godine; imaju odeljake u Novom Pazaru.

-Hukić, 1 kuća, je doseljen iz pešterskog Ugla, 1916. godine.

-Ćeković, 1 kuća, je doseljen iz Devreča u Štavici, 1916. godine.

-Typković, 1 kuća, je doseljen iz Krnje Jele kod Sjenice 1917. godine.

-Pepić, 1 kuća, je Kuč doseljen iz Boljara kod Sjenice 1917. Godine.

-Paljevac, 1 kuća, je doseljen iz Kamešnice kod Sjenice, bio u štavičkom Paljevu.

Odselili se u Tursku 1923. godine:

-Alilovići, Redžepovići, Biorci i Srhatlić.

Hrišćanski rodovi:

-Majdak, Saković, 1 kuća, Sv. Sava, preslava Jovan Krstitelj i Lesendra, predak bio u Vasojevićima, doselili se 1925. godine iz Medovine u Starom Vlahu; ima odeljaka u Verevu.

-Petrović, 1 kuća, Đurđevdan, je Drobnjak, doseljen iz starovlaškog Brusnika 1929. godine.

-Rajičević, 1 kuća, Aranđelovdan, doseljen iz starovlaškog Arbulića 1932. godine.

-Milinkovići, 2 kuće, Sv. Arhanđeo, je doseljen iz starovlaškog sela Bojovića.

Pomuhamedanjeni arbanaški rodovi:

-Ajpyšići, Škodre, 2 kuće, su iz okoline Skadra, došli odavno.

-Rašljanin, 1 kuća, Klimente doseljen iz pešterskog Rasna.

-Murić, 1 kuća, je doseljen iz rožajskog Grahova,

-Čuburovići, 2 kuće, su Škrielji u Gladnicama, prešli iz Petlače oko 1890. godine.

IZVOR:  Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.