Poreklo prezimena, selo Lukocreva (Novi Pazar)

3. decembar 2017.

komentara: 3

Poreklo stanovništva naselja Lukocreva, Grad Novi Pazar – Raški okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja.

Lukocreva, „Lukocrijevo“ je, sa svojim potesom, sa obe strane Čolovskog Potoka. Seoski potes graniči se Raškom na severu a s drugih strana su brda Šanac prema Roginjama, a na južnoj i istočnoj su Vragolije i Veliki Vrh (1080 m).

Tip sela.

Kuće su nedaleko jedna od druge i one čine naselje manje razbijenog tipa. One su visoko podignute po stranama brda, udaljene od plahovitog potoka. Gornji kraj sela, na desnoj strani potoka, naziva se Lazine.

Vode.

Selo i njegov potes obiluju izvorskom vodom: Topolac, Petrovića Česma, Vračevac (Račevac) u Bašči, Čunjak je stara česma, Studenica i Mundžića Česma.

Ima još dve stubline i dva bunara. Gotovo pod samim vrhom brda, između Lukocreva i Bobivika, je izvor Preobraženje. Ramov Potok utiče u Čolovski Potok.

Zemlje i šume.

Plodnije njive i senokosne livade: Zlatarevina, Paljevine, Preobraženje, Njive kod Reljine Gradine, Krčevine, Duvarine, Čolovina, Čolovsko Guvno, Breze, Kopljače, Ivkove Njive, Mušova Livada, Erska Bašta (s voćkama), Erska Njiva, Kućište (s voćkama), Slana Bara, Konopljište, Čalma, Krkljance, Savina Livada, Ratkova Strana, Laz, Čergište, Jankovača; Trbušine su livade niže sela, a Jalije, Jerka i Lug su pored Raške.

Seoska šuma je kod Kučajeva Groba, u Klisuri, Buču, Zverovnjaku, Ravnom Gaju, Bubnju i kod Grobova. Pasišta su po utrini u potoku, kod Kuna, Kavgašu i Belom Brdu. Bune je pod voćkama.

Starine i ime selu.

Na Ravnom Gaju ima vidnih ostataka starog hrišćanskog groblja. Kod Duba pod Velikim Vrhom ima crkvina sa zidinama. Po predanju selo se zvalo Mamućevac. Po putopisnoj belešci Lefevra iz 1611. godine ono se zvalo Luka (livada, poljana), nesumnjivo kraj pored Raške na kome je bilo staro selo, a u Sopoćanskom i Kruševskom pomeniku zabeleženo je Lukocrevo. Pošto se selo zvalo Luka i u njemu bila crkva Varvara, sada crkvina, to su po izgovoru „crkva u Luki“ ili „Lukocrkva“ mlađi naseljenici, ne znajući za postanak naziva, upotrebili naziv po sličnosti: Lukocrevo.

Ostali podaci o selu.

Hrišćansko groblje je usred sela, a kraj Lazine ima posebno groblje niže kuća. Godine 1948. selo je imalo 346 stanovnika.

Poreklo stanovništva.

Pomuhamedanjeni rodovi:

-Zukovići, 1 kuća, su starinci; oni su kumovi Marjanovićima u selu.

-Jablaničani, 2 kuće, su iz rožajske Jablanice, neko vreme bili u Roginjama, prešli oko 1860.  godine.

-Biševac, 1 kuća, su doseljeni iz Biševa kod Rožaja, 1870. godine.

-Crnovršanin, 1 kuća, Kuč iz rožajskog Crnog Vrha, doseljen 1913.

-Alibašić, 1 kuća, su doseljeni iz Arapovića u Koštan Polju.

-Biševac drugi, 1 kuća, su doseljen iz Biševa 1917. godine.

-Beranac, 1 kuća, su doseljeni iz Ivangrada 1917. godine.

-Bošnjak, 1 kuća, je doseljen iz Bosne 1910. godine.

-Ša(h)ović, 1 kuća, je doseljen iz Šahovića kod Bijelog Polja, došao 1909. iz Draževića kod Sjenice.

-Alilović, 1 kuća, je doseljen iz Čukota na Pešteru, starinom je iz Bosne.

Hrišćanski rodovi:

-Marjanovića, 2 kuće, Nikići 8 kuća, Stefanovići 4 kuće, Milići 3 kuće, Milović 1 kuća, Miletići 3 kuće, Jevremović 1 kuća, Antonijevići 2 kuće, slave Sv. Stevan, su Piperi, doselili se u početku 19. veka. Imaju odeljke u Miščiću, Novom Pazaru i u Skoplju.

-Petrović, 1 kuća, Sv. Arhanđeo,  je Vasojević doseljen iz Sebečeva, doseljen 1880. godine.

-Joksimović, 1 kuća, Sv. Nikola, iz štavičke Ostrvice, doseljeni 1920. godine.

-Beloice, 2 kuće, Sv. Nikola, su Kuči, doseljeni iz rožajske Bukovice 1925. godine.

-Tiosavljević, 1 kuća, Đurđevdan, slava zemlje sv. Stevan, je od Drobnjaka Milosavljevića u Sebečevu.

Pomuhamedanjeni arbanaški rodovi:

-Mumdžići, 5 kuća, su Klimente iz okoline Peći, doseljeni oko 1810. godine. -Melajac, 1 kuća, je Škrielj, doseljen iz pešterskog Melaja, oko 1870. godine.

-Jašarović, 1 kuća, je Hot, doseljen iz Piskopovca 1909. godine.

-Eminović, 1 kuća, je Klimenta doseljen iz Bobovika 1914. godine; braća mu se odselila u Albaniju.

-Paljević, 1 kuća,  je Hot, doseljen iz štavičkog Paljeva 1917. godine. Turski rodovi:

-Vragići, Aliagići 3 kuće, Selmanović 1 kuća, su stari rod „asli“ (pravi) Turci iz Male Azije, predak bio u Novom Pazaru, u Lukocrevu imao posed zemlje.

-Alibabić, 1 kuća, su doseljeni  iz Novoga Pazara 1914. godine.

Odseljeni 1927. godine:

-Kolašinac, Demirovići, Delići i Petlače u Tursku;

-Buzlović i Fejzović u Novi Pazar;

-Paučinac u Paučine;

-Kardovići, Biševci i Mehović u Biševo kod Rožaja;

-Nurković u Ivangrad;

-Biševac u Crnokrpe kod Rožaja i:

-Greslovići u Novi Pazar.

IZVOR:  Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. koci

    Beloice su Bratonožići-Balevići.

  2. skituljko039

    Marjanovići poreklom od Magdelinića iz okoline Rožaja. Dalje poreklo iz Morače od Dulovića.

  3. Mumdzic

    Pojma nema ovaj sto je pisao knjigu ili je kao i uobicajno prekrajao istoriju. Sad cu ja to da ispravim i verujte da je verodostojnije.
    Vezano za prezime Mumdzic: Mumdzici su poreklom iz Turske i bavili su se izradom sveca od loja. Zanatlija koji pravi svece od loja se zove Mumdzija(tur). Tako nastaje prezime Mumdzic. Seobom iz Turske su dosli u Pec na Kosovu a drugi su isli ka Kavkazu (o njima se ne zna nista). Ovi sto su dosli do Peci kasnije dolaze do Novog Pazara poznato je da su to bili age i begovi i prva su od tri najstarija prezimaena Novog Pazara. U Lukocrijevo se sele tako sto im imovina ostaje kao miraz i u Lukocrijevu su bili age.