Poreklo stanovištva sela Danilovići, opština Rudo – BiH (RS). Prema knjizi „Višegradski Stari Vlah“ sveštenika (popa) Stjepa Trifkovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Od Dobrunske Rijeke u pravcu prema Uvcu sa južne strane druma i leve strane potoka Budimlije, nalazi se selo Danilovići a sa druge strane potoka i druma je njegov zaselak Vagan.
Kuće su u Danilovićima u osojnoj a u Vaganu na prisojnoj strani.
Vode.
Selo obiluje pijaćom vodom a najbolji izvor je Đedova Voda.
Zemlje i šume.
Zemlja za obrađivanje je grupisana oko kuća. Ispaše ima dovoljno uselu, hurijama, okolnim šumama, Vižu, Suvoj Gori, Vardi, Vranovini, Sirovoj* …, Rogovima, Vjetreniku i Stranama do Bijelog Brda. Mestimično se stoka goni i po dva sata hoda od seoskih kuća.
Šuma ima svuda oko sela, to su: Vranovina i Varda, koje dopiru do samog sela.
Tip sela.
U selu su dve grupe kuća; jedna je u Danilovićima i druga, u kojoj su svega dve kuće, u Vaganu. Njih, kao što je rečeno, deli potok Budimlija i drum Višegrad – Uvac. Između kuća ima rastojanja i do pola kilometra. Većina kuća je u omanjim grupama, koje čine kuće jednog roda. Ove grupa kuća su na različitim odstojanjima. Tako između Milanovića i Đukanovića ima oko 100 koraka, od kuća Milanovića do kuća Tomića ima 50-80 koraka a dve kuće Lučića su daleko od kuća Milanovića čitav kilometar. Kuća Jeremića udaljena je od kuća Đukanovića 100 koraka. Kuće Boškovića je udaljena od gornjih kuća za jedan, a od kuća Orovića sa 2 kilometra. Kuće su u grupama udaljene su po 20-30 koraka. One dve kuće u Vaganu su blizu jedna drugoj. Usamljene kuće su docnijih doseljenika, koji su se naselili na iskrčene čitlučke zemlje.
U selu ima 22 kuće, od kojih su 20 u Danilovićima i dve u Vaganu. Porodice su ove: Đukanovići (5 kuća), Milanovići (7), Tomići (3), Vidakovići (2), Lučići (2), Jeremići (1), Boškovići (1) i Đukanovići (1).
Ime sela.
Selo je dobilo ovo ime, kako se priča, po nekakvom Danilu, koji je ovde sedeo i zapovedao. Vagan se ovako nazvao po tme što su tamo bile vage, na kojima se merilo manastirsko* .. ili, kako drugi vele, manastirsko mleko.
Starine u selu.
Na mestu zvanom Općine postoji jedno selište. Pričaju da je na tom mestu bilo selo, onda je u njemu bila opština, te je otuda je i ovom mestu došlo ime. Na starome drumu a u blizini gornjeg mesta (Općine), ima mesto Kovačevac, gde su, po pričanju, bili kovači.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Priča se da je na mestu ovog sela bilo naselje od starina. Nekadaašnji stanovnici su mu bili Turci, koji suiseljeni uz Karađorđevu Krajinu.
Danas su uselu ove porodice:
-Milanovići su doseljeni pre *… godina iz Ravanaca. Ovo je najstarija porodica u selu. Slave Jovanjdan.
-Lučići su doseljeni iz Štrbaca pre 100 godina. Staro ime je Drobnjakovići. Sadašnje prezime je po deda Luki. Slave Sv.Đorđa.
-Đukanovići su doseljeni iz Budimlije posle Karađorđeve Krajine. Slave Nikoljdan.
-Tomići su se doselili pre 80 godina iz Bovana. Mati ih je, preudavši se, dovela Tomićima u kuću, te im sadašnje prezime nije pravo. Slave Andrijevdan.
-Orovići su se doselili pre 50 godina iz Šipa u Sokolovićima. Slave Jovanjdan.
-Vidakovići su se doselili pre 50 godina iz Budimlije. Slave Lazarevdan.
-Boškovići. Otac im je došao pre 30 godina iz Donjih Sokolovića i prizetio se u Milanoviće. Slave Sv. Stjepana.
-Jeremići su se doselili pre 30 godina iz Mokronoga ka Đukanovićima, a posle toga na zaseban čitluk. Staro prezime im je Milanovići, ali nisu srodnici sa prvim Milanovićima. Slave Jovanjdan.
Groblje im je na kosi kod Lučića kuće.
*Ne vide se u knjizi prva ili poslednja 2-3 slova u redovima.
IZVOR: Prema knjizi „Višegradski Stari Vlah“ sveštenika (popa) Stjepa Trifkovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)