Poreklo prezimena, selo Štulac (Lebane)

7. avgust 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Štulac, opština Lebane – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela.

Štulac se nalazi na brežuljcima niže divulijalne terase, u južnom delu pustorečke oblasti. Njegovih osam mahala razbacano je po velikom prostranstvu između atara sela Prekopčelice, Geglje, Lalinovca, Svinjarice i Sekicola. Te mahale nose ove nazive: Donji Štulac, Gornji Štulac, Stojanovci, Kostadinci, Brdarci, Kodralije, Garci i Caričina. Pojedine mahale čine grupe kuća zbijenog tipa koje, često, nastanjuju pojedini rodovi, što se vidi iz naziva tih mahala.

Ime sela.

 Legenda o nazivu sela Štulca vezane se sa legendama o Caričinom Gradu, koji se nalazi u ataru sela Štulca i legendama o imenu susednog sela Svinjarice. Jedna legenda kaže da je gospodarica Caričinog Grada sa svojim ljubavnikom, lepim svinjarem, bežeći od svog razjarenog cara u selu Štulac ispadne tulac na zlatnim karucama te su ih morali popraviti. Od tada je selo dobilo naziv Štulac.

Po drugoj, beguncima je u selu Štulac desila drugačija neprilika. Na konjima koji su vukle kočije su ispale „štule“ (potkovice) pa su odatle vukli karuce „bosonogi“ i u Geglji počeli „gegati“ – pa je po tome selo dobilo ime Štulac a susedno Geglja.

Treća kaže da je lepi svinjar zaprosio od cara njegovu lepu kćer. Car je pristao ali pod uslovom da u Caričin Grad dovede vodu. Svinjar je pristao i sa Radana doveo vodu do sela Štulac, nedaleko od Caričinog Grada. Plašeći se da car neće ispuniti svoje obećanje on pozove cara da se uveri da je doveo vodu. Kada je car došao vode nije bilo – negde je štukla. Od tada je selo nazvano Štulac.

Po četvrtoj legendi, svinjar je čuvao svoje svinje po ridovima ovog sela. Najednom svinje su se nekuda nekuda izgubile – štukle. Po tome je selo dobilo ime Štulac.

Vode.

Štulac je zaseljen na ridovima koji razdvajaju tri vodotoka čija se izvorišta nalaze ispod bučumetske terase. Prvi vodotok je onaj koji  čini levu sastavnicu Prekopčeličke reke. Drugi je onaj koji se kao potok formira kod sela Lalinovca i teče paralelno sa Svinjaričkom Rekom, opasuje caričin Grad sa južne, jugoistočne i istočne strane i ispod Caričinog Grada sa sastaje sa Svinjaričkom Rekom. Treći vodotok je Svinjarička Reka na kojoj leži mahala Štulca – Caričina. Od svih ovih vodotokova najbogatija je vodom Svinjarička Reka.

Bunari ovog sela su duboki od 8 do 18 metara i imaju dobru vodu. Neke mahale imaju vodovode od 1973. godine. U Gornjem Štulcu su tri bunara iz turskog doba: Tekijin, Radomira Stojanovića i seoski.

Postanak sela i prošlost.

Štulac je staro srpsko selo, podignuto još u doba stare srpske srednjovekovne države, u kome se za sve vreme turske okupacije održalo nekoliko srpskih rodova od kojih danas potiču 44 domova. Štulačka mahala Caričina izgleda da je u prvoj polovini XV veka bila samostalno srpsko selo. Mihajlo Lukarević pominje ovo selo u svojoj trgovačkoj knjizi na dva mesta 1434 godine – dužnike i jemce iz ovog sela.

Kad je reč o prošlosti i starinama ovog sela, Štulac je selo na čijem ataru se nalazi Caričin Grad, najznamenitije antičko nalazište u Leskovačkoj Kotlini i jedno od najvažnijih u celoj Srbiji.

Zemlje i šume.

Štulac ima atar prostran 857 hektara. Od ove površine oranice i bašte zahvataju prostor od 442, voćnjaci 15, vinogradi 7, livade 111, pašnjaci 184, šuma 57 dok jeneplodno 41 hektar. Zemlja je smonica i peščara. Ima i liske.

Zemlja nosi ove nazive: Kruškar, Goleme Njive, Jaminove Njive, Rušitove Njive, Rid, Caričina Gornja, Na Trle, Padine, Breg, Krs – gde je bio zapis i sada je tu brest, Dubrava, Dervišov Kamen, Kitice, Beljine Livade, Kitarkino, Kuzino, Bunajke, Pode, Avdikučev Breg, Bunaje, Jezero, Tekija, Gošnjane ili  Gošnjanke, Kodralije i Preke.

Poreklo stanovništva.

U populacionom i demografskom pogledu selo Štulac u poslednjih 20 godina je zadržalo manje-više jednu stabilnost. Ono je 1953. godine imalo 121 kuću sa 782 stanovnika; 1961. – 137 – 786 a 1971. 153 kuće sa 731 stanovnikom.

Sadašnje stanovništvo čine ovi rodovi:

Starosedeoci:

-Stojanovci, Kostinci, Arsići, Stošići, Stankovići, Kostići-Deda Kostini, Jovanovići, Minići, Stankovići drugi, Miloševići i Stojanovići.

Doseljenici:

-Cvetkovići su doseljeni iz Gara 1914. godine.

-Perići su iz Krive Reke.

-Paunovići su iz Krive Reke.

-Todorovići su iz Krive Reke.

-Pešići su iz Krive Reke.

-Jankovići su iz Krive Reke.

-Mihajlovići (Stanko) su iz Krive Reke.

-Jovanovići drugi su iz Krive Reke.

-Gligorijevići-Garci su iz Gara.

-Jovanovići treći-Kalanci su iz Kalne.

Arsići drugi (Dušan) su iz Prekopčelice.

-Draganovići-Kalanci su iz Kalne.

-Pantići su nepoznatog porekla.

-Kostići drugi su iz Kalne.

-Kostići treći su iz Kalne.

-Đurini-Dobropoljci su iz Dobrog Polja.

-Garci su iz Gara.

-Mitrini su nepoznatog porekla.

-Miloševići drugi su nepoznatog porekla.

Romi:

-Alilovići.

-Ibraimovići.

-Rečkovići.

-Azirovići (Ruža).

Zanimanje stanovnika.

Kao poljoprivrednici, Štulčani seju na svojim njivama pšenicu i kukuruz. Oba ova useva dobro rađaju i daju tržišni višak. Svaka kuća ima 3 do 7 hektara obradive zemlje. Zemlju obrađuju uglavnom starci i žene, dok mlađi muški i ženski svet traži zaposlenje van svog mesta u fabrikama, trgovini, rudnicima u administraciji… Pored ova dva useva sade krompir samo za domaću upotrebu.

Od voća gaje najviše šljivu vrste „šumadinka“. Peku rakiju, od 50 do 300 litara po domaćinstvu, koja se uglavnom potroši u kući. Malo koje domaćinstvo da nema svoj vinograd. Parcele pod vinovom lozom su mahom 10 do 15 ari. Spravlja se vino i od komine peče rakija, takođe za domaće potrebe. Duvan se uzgaja znatno manje od ranijih vremena.

Štulčani imaju dosta stoke. Svako domaćinstvo ima ovce osim dve kuće. Goveda ima svako domaćinstvo, uglavnom krave od dve do sedam po domaćinstvu. Štulčani imaju i konje.

U Donjem Štulci postoji četvororazredna osnovna škola.

IZVOR:  Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.