Poreklo prezimena, selo Gornji Barbeš (Gadžin Han)

7. avgust 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Gornji Barbeš, opština Gadžin Han – Nišavski okrug. Prema knjizi Dragoljuba Simonovića „Zaplanje“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Gornji Barbeš se nalazi na jugozapadnom podnožju Seličevice. Seoski atar je prostran. Zemljište je pod selom ravničarsko, negde blago zatalasano brežuljicima. Zemljište pod brdima je mestimično zasađeno vinogradima i voćnjacima a mnoge njive, koje su na ovoj krčevini davale obilan rod žitarica, naročito ječma, danas su napuštene i na njima raste retka planinska trava koja služi za pašu. Neke od njih su zasađene bagremom.

Vode.

Od pet potoka koji se slivaju sa Seličevice na atar ovog sela, četiri pravcem sever-jug presecaju sam teren sela čineći ga brežuljkastim. U gornjem toku i njima ima vode preko cele godine a selom samo u zimskoj polovini godine dok preko leta sasvim oslabe ili presuše. Prvi potok se zove Popov Dol, drugi nosi ime Prevod pored čijih obala su podignute prve seoske kuće. Treći potok Poklopčevica ima svoju dolinu do ispod samog sela, gde se uliva u Prevod. Na izvoru potoka, na mestu zvanom Đurđevica bilo je, kažu, veliko vrelo. Danas je to vrelo slabo. Postoje dve varijante slabljenja ovog izvora. Po prvom to su učinili meštani kako se pored njega ne bi naselili Turci a po drugom da bi, zbog obilja vode, onemogućili plavljenje sela. Četvrti potok se zove Pramputak. Iako od pet potoka četiri teku selom, njihova slaba i povremena voda ne može da podmiri potrebe za tekućom vodom. Veliki broj bunara i seoskih česama ublažavaju posledice presahlih potoka u vreme leta. Bunarskom vodom se poji stoka, pere rublje, navodnjavaju bašte. Selo ima i vodovod.

Ostali podaci o selu.

Odmah ispod puta, koji odatle skreće ka Grkinji a dalje za Niš, diže se velika zgrada zadružnog doma; jugozapadno na brdašcu odakle se pruža najlepši poglde nalazi se crkva sa zvonarom dok je ispod zadružnog doma stara seoska česma od koje je južno na oko 50 metara stara školska zgrada a između česme i stare škole sagrađena je nova školska zgrada. Osim toga podignute su tri stambene zgrade, dve za nastavno osoblje a jedna za šumare. Izgrađena je i ambulanta, prodavnice..

Postanak sela i prošlost.

Ne zna se kada su na ovom mestu podignute prve kuće današnjeg sela, ali po iskopinama opeka na nekim njivama i starog vodovoda za česmu može se zaključiti da je ovde od davnina postojalo naselje.

Po jednom drugom predanju, selo je najpre bilo na vrhu Seličevice, na mestu Crkvište gde se i danas dobro vidi temelj nekadašnje crkve. Kada je pored stočarstva počela i zemljoradnja došlo je do seobe, pa se selo preselilo u podnožje.

Odmah posle osvajanja ovih prostora Turci su došli u ovo selo. Turski konak, „kovanluk“ nalazio se odmah ispod današnjeg mosta na Prevodskom potoku. Pamte se Alil-beg, Mamut-beg i Sadik-beg. Ne može se odrediti ko je od njih bio „gospodar“, koji je živeo u Nišu i povremeno dolazio u selo. Selo je imalo dva tuska gumna. Jedno se zvalo Begovo gumno a drugo Spahisko. Na mestu rodinje nalazilo se „tursko lojze“ i u Krivulji „turska njiva“.

Ime sela.

Kako se u prvo vreme zvalo i kada je dobilo naziv Gornji Barbeš – ne zna se. Čak se i malo zna značenje sadašnjeg imena. Postoje tri tumačenja, ali su jako nepouzdana. Po jednom je nekada na mestu zvanom Kapovac bilo selo koje se zvalo Barbeš, jer je u njemu bilo dosta bara. Na turskom kaže se pet kaže „beš“ pa je od te dve reči, bara i beš nastalo ime Barbeš. Docnije je selo izmešteno na lokaciju današnjeg Gornjeg i Donjeg Barbeša.

Po drugom predanju selo se nalazilo između Gornje i Donje Bare, gde su danas livade, i da je tu bilo mnogo bara. Predanje tvrdi da je ime Barbeš nastalo od reči „bara“ – „barište“ i da je to vremenom to preinačeno u Barbeš.

Treće predanje tvrdi da reč „beš“ na turskom, kao što je rečeno, znači pet ali da reč „bar“ na persijskom znači polupusto mesto. Otuda bi te reči spojeno u jednu značile „peto polupusto mesto“

Poreklo stanovništva.

-Ivkovci (Ilići)*. Osnivač roda, Stojan, doseljen je iz Veliko Krčimira oko 1793. godine. Kažu da je došao u Gornji Barbeš zbog boljih uslova za život.

-Đurinci (Petrovići Pavlovci, Dinići, Spasići, Stojanovići, Vaskovići). Rodonačelnik Đura doseljen je iz Velikog Krčimira krajem XVIII veka zbog sukoba sa Turcima. U selu ih ima 20 a van sela – u Nišu 16 kuća. Familija je ratnička i hajdučka. Slave Sv. Petku.

-Vuvinci (Stamenkovići, Ćosinci)*. Familiju je zasnovao Vukadin – Vuva. Doselio se iz okoline Vranja.

-Jekini*. Ovo je starosedelačka familija. Najstariji predak za koga znaju se zvao Nikola.

-Popmarkovci (Kostići, Stevanovići). Rodonačelnik ovog roda je pop Marko. Došao je iz Velikog Krčimira oko 1805. godine. U selu ih ima 7 i odseljenih 9 kuća, najviše u Nišu. Imaju nadimak Kotinci ali se ne zna zbog čega, verovatno po nekom predaku, koga su zvali Kota. Slave Sv. Đorđa.

-Matinci (Dinići)* su doseljeni iz Velikog Krčimira, verovatno početkom XIX veka. Najstariji predak je Mata, po kome se familija zove. U selu ih ima 12 a odseljenih isto 12 kuća. Ima ih u Nišu i Beogradu. Familija je napredna i dala je niz istaknutih ličnosti, direktora, pravnika i drugih.

-Klančinci. Najstariji predak Zdravko je došao sa Kosova sredinom XIX veka. Slave Sv. Đorđa.

-Babaradinci*. Ova familija je starosedelačka. Najstariji predak, koga znaju, zvao se Đorđe.

-Jankulci. Ova familija je doseljena iz Bogojevca. Najstariji predak, osnivač roda, zvao se Stojan. Slava Sv. Đorđe.

-Zlokerci su doseljeni iz Berdulja. Rodonačelnik je Stojiljko. Imaju u familiji lekare i druge intelektualce. Slave Nikoljdan.

-Mitini su doseljeni sa Kosova. Rodonačelnik je Mita. Slave Đurđevdan.

-Pop-Aleksini*. Pop Aleksa se doselio iz Velikog Krčimira. Familija je dala dosta ratnika i intelektualaca – inženjeri, profesori i dr.

-Stojačinci. Najstariji predak Živko doselio se iz Lazarevog Sela. Imaju dosta odseljenih.  Među njima i intelektualaca. Familija je dala više solunaca i učesnika NOR-a. Slave Nikoljdan.

-Spasinci su starosedeoci. Zanivač roda je bio Spasa. Ima ih odseljenih. Slave Pejčin dan.

-Vranjanci*. Osnivač roda Dimitrije doselio se iz okoline Vranja. Ima ih dosta odseljenih.

-Ljoljinci*. Najstariji predstavnik ove familije je Zdravko, koji je došao sa Kosova.

-Berduljci* su doseljeni iz Berdulja. Doselio se rodonačelnik Stanoje.

-Vilandričani*. Stevan se doselio iz Vilandrice. Familija je od osnivanja imala sve same intelektualce – službenike i istaknute ljude.

-Popovići. Familiju je zasnovao sveštenik Jordan Popović oko 1870. godine. Jovan je došao iz Velikog Krčimira za sveštenika Gornjobarbeške crkve. U selu ih ime dve a odseljenih 5 kuća. Familija je dala više sveštenika, učitelja, prvnika i jednog vladiku. Slava Sv. Đorđe.

*Ne kaže se koju slavu slave.

IZVOR: Prema knjizi Dragoljuba Simonovića „Zaplanje“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.