Poreklo prezimena, selo Ćukovac (Bojnik)

Poreklo stanovništva sela Ćukovac, opština Bojnik – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo Ćukovac se nalazi na severnom obodu pustorečke oblasti i to ograncima bregova koji čine prelaznu zonu između niže diluvijalne terase i aluvijalne ravni oko Puste Reke.

Tip sela.

Selo Ćukovac je selo zbijenog tipa. Graniči se sa selima: Kosančić, Obilić i topličkih sela Kara i Dubova. Selo je udaljeno od Kosančića oko 4,5 kilometra, zapadno.

Ime sela.

Nije poznato otkud  potiče naziv ovog sela. Kako u topličkom kraju postoji istoimeno selo, moguće je da postoji neka veza između ova dva sela; moguće je da su Toplički Ćukovačani prešli u Pustorečni Ćukovac i dali ime svoga sela, kao što je moguć i obrnut slučaj.

Vode.

Pored Ćukovca protiče potok čije je izvorište iznad sela Granice. Izdanska voda u Ćukovcu nalazi se na dubini preko 10 metara, pa su bunari duboki i do 25 metara. Osim toga, u selu je izgrađen 1974. godine vodovod sa izvorištima na lokalitetu Rimski Bunar. Pre toga mahala Rid, koja je na najvišem terenu, ima svoj vodovod sa kaptažom ispod brega Jezero.

Iz prošlosti sela.

U ataru sela Ćukovca postoje tragovi antičkog naselja. Na lokalitetu Kruškar i danas postoji ozidani bunar. Ne zna se iz kojeg je vremena a u narodu ga zovu „rimski“ bunar. Sadašnji meštani Ćukovca, vlasnici pojedinih parcela na ovom mestu, kopajući bunare na svojim parcelama nailazili su na keramičke cevi od starog vodovoda.

Postoji lokalitet Rimsko Groblje na kome su pre Prvog svetskog rata pronađeni stari grobovi.

Na sredini sela Ćukovca postoji crkva ozidana 1931. godine. Pre toga na istom mestu postojala je kapelica na razvalinama stare crkve. Ćukovačka crkva je posvećena je Sv. Pantelejmonu. Napuštena je, zvonik je pao, a zvono pri padu naprslo. Sada je u crkvenom holu. Osim toga, desno od puta Ćukovac – Kosančić, iznad leve obale potoka, postoji crkvište otkriveno 1930-31. godine. Obraslo je u gusto šiblje pa se do njega ne može doći. U sredini je veliki hrast.

Godine 1879. Ćukovac je imao sedam kuća sa 54 stanovnika a beleži se pod imenom Čukovac.

Zemlje i šume.

Atar sela Ćukovca ima prostor od ukupno 557 hektara. Od ove površine pada na oranice i bašte 350 hektara, voćnjake 4, vinograde 5, livade 53, pašnjake 87, šume 44 dok je neplodno 14 hektara.

Zemlja nosi ove nazive: Jezero, Goli Rid, Kladenac, Čuka, Kruškar, Zabel, Zavoj, Pod Obilić, Nad Livade, Dugačke Njive, Pojatište, Gornje Livade, Donje Livade, Crkvena Gora i Zapis.

Poreklo stanovništva.

Ćukovac je malo selo, sa tendecijom brzog smanjivanja. Godine 1953. imalo je 69 domova sa 386 stanovnika a 1971. godine popisano je 65 kuća sa 218 stanovnika.

Sada u njemu žive ovi rodovi:

-Tričkovići su poreklom iz okoline Trna, odatle došli u Kalnu a iz Kalne u Ćukovac.

-Stamenkovići su doseljeni iz Vlasine.

-Stankovići su iz Vlasine.

-Dinčići su iz Vlasine kod Jezera.

-Radenkovići su iz Vlasine.

-Miloševići su doseljeni iz Leve Reke kod Trna.

-Petrovići su sa Vlasine.

-Stanojevići su poreklom iz Leve Reke – Trn.

-Zlatkovići su iz Leve Reke.

-Savići su iz nekog sela sa bugarske teritorije.

-Ilići su sa Vlasine.

-Petkovići su iz sela K’šla – Bugarska.

-Lazarevići su sa Vlasine.

-Mihajlovići su sa Vlasine.

-Ivkovići su sa Vlasine.

-Cvetkovići su iz Lipovice – Lebane.

-Milenkovići su iz Leve Reke.

Zanimanje stanovništva.

Ćukovčani seju na svojim njivama pšenicu i kukuruz, kod kojih useva se javlja tržištni višak, pa to prodaju trgovačkoj mreži. Sade kromir sa domaću upotrebu. Nisu baštovani. Ćukavčani se smatraju siromašnim selom, jer u sušnim priodima na njihovoj zemlji „ne rodi ništa“. Imaju nešto vinograda zasađenim „prokupcem“, ali za domaće potrebe. Od voća imaju „moravke“ i sitne. Od nje peku rakiju.

Od stoke čuvaju krave. Većina domaćinstava samo po dve. Svinje čuvaju od 1 do 5, kako koje domaćinstvo. Ovaca u selu ima oko 140 brava.

Ćukovčani idu u pečalbu. Rade u Leskovcu, Nišu, Beogradu a ima ih i u Nemačkoj. Omladina ide na zanate: kremičarski, zidarski, tkački idrugi.

U selu postoji četvororazredna škola kao istureno odeljenje osnovne škole u Kosančiću.

IZVOR:  Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.